Razgovor:Sukobi u Bugojnu 1993.

Posljednji komentar: prije 1 godinu (AnToni) u temi Izvori

Ime članka uredi

Članak bi trebalo preusmjeriti na naziv koji definiše sadržinu članka, kao npr. Sukobi u Bugojnu 1992. Ovako nije jasno o kakvoj odbrani Bugojna se radi ovdje.--AnToni(R) 08:47, 30 oktobar 2018 (CET)Odgovori

Tema članka bi trebale biti borbe koje su nastupile nakon pokušaja okupacije bugojanske općine od strane HVO-a, tako da se ne mogu složiti sa primjedbom o imenu članka.–THWTMJG (razgovor) 19:55, 30 oktobar 2018 (CET)Odgovori
Ne znam po kojoj se osnovi definiše okupacija Bugojna? Može se isto i napisati da je Bugojno okupirala Armija RBiH. Okupacija i oslobađanje gradova u ratu u BiH je stvar perspektive, te sam za to da se članku zbog nepristrasnosti promijeni naziv kao i stil pisanja.--AnToni(R) 08:49, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
Po Ustavu RBiH, član 162., Armija RBIH je bila jedina legitimna vojska na tlu BiH. --82.214.109.122 09:34, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
Ovdje se radi o temi, nazivu i stilu pisanja.--AnToni(R) 09:47, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
Ne razumijem kako legitimna vojska neke države može okupirati dio svoje teritorije od paravojnih snaga.–THWTMJG (razgovor) 11:45, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
Ne diskutujemo o legitimnosti ni jedne vojske, a i PL je bila isto paramilitarna organizacija. Govorimo o neitralnom stilu pisanja.--AnToni(R) 12:09, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
Dokle ide granica neutralnosti? PL jeste bila paravojska do Odluke o objedinjavanju svih naoružanih snaga na teritoriji RBiH 9. aprila, ali je branila državu. PL se ne može stavljati u isti koš sa ostalim.–THWTMJG (razgovor) 12:14, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
PL ili bilo koja druga grupa su bile samoorganizovane vojne snage koje nisu bile pod ničijom komandom. To nije tema. Članak nije neutralan i nakon što se ukloni šablon o trenutnim izmjenama će biti dorađen. --AnToni(R) 12:32, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
Neutralan će pretpostavljam biti kada, kad kao i hrvatskoj Wikipediji, bude pisalo kako su muslimanski ekstremisti i mudžahedini klali Hrvate po srednjoj Bosni.–THWTMJG (razgovor) 12:40, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
Članak ce postati neutralan i to uskoro. Ukoliko neki od clanaka na hr.wiki ne odgovara istini, o tome se može raspravljati na stranici za razgovor, a ne ovdje. A muđahedini jesu pravili zločine nad Hrvatima u Srednjoj Bosni. To isto nije tema.--AnToni(R) 12:48, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
Naravno da će postati "neutralan" kada kao izvori budu uzeti Slobodna Dalmacija, Večernji list i sl. Upravo o tome sam i govorio.–THWTMJG (razgovor) 12:52, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
Izvori za članke o historijskim temama ne mogu biti dnevne novine kao ni neke brošure sa pregledom događaja. --AnToni(R) 14:13, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori

Iseljavanje Hrvata uredi

Kako se to misli, da su Hrvati iz Bugojna protjerani od strane HVO-a? Ili su dobrovoljno otišli iz svojih kuća? Ovakve činjenice ne mogu stajati u članku.--AnToni(R) 10:16, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori

Jedini dio teksta gdje se spominju HVO i iseljavanje (a ne protjerivanje) govori o dijelu novotravničke općine, ne Bugojnu. Civili su otišli dobrovoljno na nagovor HVO-a, na sličan način poput sarajevskih Srba nakon reintegracije okupiranih dijelova. Zbog toba i stoji da ih je iselio HVO.–THWTMJG (razgovor) 11:37, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
Formulacija progona neke grupe ljude kao dobrovoljnim iseljenjem nema nikakve osnove, niti takav stil može da se koristi na wikipediji. Promijeniti ili izbrisati!--AnToni(R) 12:07, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
Kako može biti progon kada je tu teritoriju kontrolisao HVO?–THWTMJG (razgovor) 12:08, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
Ma jel treba stvarno diskutovati o tome da niko ne napušta svoju kuću dobrovoljno? Onda možemo da napišemo da je pola Prijedora se dobrovoljno u organizaciji JNA kao regularne vojske odselilo u Travnik.--AnToni(R) 12:29, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
To što su Hrvati ovih krajeva svoju sudbinu vezivali za HVO i "Herceg-Bosnu" nije moj problem. ARBiH ih nije mogla protjerati iz područja koje nije kontrolisala. S toga, kao što sam već ranije rekao, stoji da ih je iselio HVO.–THWTMJG (razgovor) 12:36, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori

Neutralnost uredi

Šablon se ne bi trebao uklanjati, dok se ne riješi problem pristrasnosti.--AnToni(R) 14:07, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori

Izuzetno dobar izvor naveden u Literaturi: Hasib Mušinbegović (2011). Boj odbrana Bugojna 1993. Sarajevo: Biljeg. ISBN 978-9958-891-94-6, ko želi da pročita online ima na Scribdu. Nema potrebe koristiti ni žutu štampu ni natpise kojekakvih Slobodnih Dalmacija i drugih režimskih medija.--- CH3OHCl3Radodaj H2O 14:27, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
Upravo tako! Treba izbjegavati neke portale i doslovce prepisivati subjektivna mišljenja.--AnToni(R) 15:09, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
Nigdje ne vidim pristrasnost u članku, tako da ne vidim potrebu za korištenjem šablona "neutralnost" u članku! A što se tiče izmjena u članku čak smatram da bi se izmjene drugih korisnika u nekom članku dok stoji oznaka "izmjena u toku" trebala tretirati kao vandalizam! U tom trenutku postoji opasnost da osoba koja piše dugo vremena neku temu mogla izgubiti dio teksta zbog nekih drugih neobazrivih korisnika koji dodaju besmislice u taj isti članak. Imajte malo više razumijevanja prema drugim korisnicima! --Golden Bosnian Lily (r) 18:33, 31 oktobar 2018 (CET)Odgovori
Hasib Mušinbegović je bivši oficir JNA i Armije RBIH, a ne historičar. Samim tim bi se ova knjiga koja je referencirana, trebala, zbog pristrasnosti uzeti sa rezervom. Postoje desetak lokalnih biltena i ljetopisa, koji opisuju događanja u Srednjoj Bosni, no ja nisam ni jedan od njih nikada koristio kao izvore za enciklopediju. Sam hronološki ispis događaja, sa dodatnim epitetima (žestoka borba...) nije zadovoljavajući za wikipediju. Bilo bi se boje ograničiti na pouzdane izvore historičara ili sličnih neovisnih komisija.--AnToni(R) 00:00, 4 novembar 2018 (CET)Odgovori
Nažalost, mi nemamo pouzdane izvore koji govore o ratnim događajima tako da se moramo služiti ovim što imamo. Pristranost nikada nije moguće izbjeći.–THWTMJG (razgovor) 00:03, 4 novembar 2018 (CET)Odgovori
Ne ulazim ja u to, da je Mušinbegović nešto dopisao ili izbacio. Vjerovatno je to prepisao iz svog ratnog dnevnika, te samim tim se može to uzeti kao manje-više tačno. No, kao što sam napomenuo, postoje deseci takvih knjiga: kao Lašvanski ljetopis u komu se na jednostavan način nabrajaju sukobi HVO i ARBiH na isti način kao i Mušinbegović, a u zavisnosti od zaoštrenosti konflikta se podiže tonalitet; dnevnici drugih oficira, mnogobrojni dokumenti falsifikovani od KOS-a, pa do Branio sam istinu - 2450 dana u Haagu Veselina Šljivančanina. Svi oni govore o činjenicama, ali svako dodaje neku svoju notu, koju bi mi trebali prepoznati i izbjegavati.--AnToni(R) 00:13, 4 novembar 2018 (CET)Odgovori

Preimenovanje članka uredi

O kakvoj se bitci radi? Imena članaka se ne smiju samovoljno premještati!--AnToni(R) 17:04, 29 juni 2022 (CEST)Odgovori

Opet besmislene izmjene. Nisu to bili nasumični sukobi nego organizirana borbena dejstva vođena između dviju vojski hijerarhijski ustrojenih, predvođenih profesionalnim vojnim licima, sa jasnom doktrinom ratovanja i jasno utvrđenim strateškim i političkim ciljevima. Zar treba govoriti koliko je poraz HVO-a i slom jedne cijele brigade utjecao na dalji tok rata na području Srednje Bosne? O intenzitetu borbenih dejstava govori preko 200 poginulih na obje strane u svega 10-ak dana (izrazito visok broj za ratove na području bivše Jugoslavije). Ova vaša primjedba, kao uostalom i manje-više druga, ne stoji. – THWTMJG (razgovor) 17:21, 29 juni 2022 (CEST)Odgovori
Može li ovo pomoći? Ako je neko zauzeo Bugojno, morala je biti Bitka za Bugojno. --Haris (razgovor) 17:52, 29 juni 2022 (CEST)Odgovori
onda je "Bitka za Bugojno" samo dio članka u "Sukobima u Bugojnu". AnToni(R) 18:16, 29 juni 2022 (CEST)Odgovori

Izvori uredi

Osim toga u članku je referenca bosnae.info? Šta je to? Je li svaka web stranica koja ima u imenu "bosna" stvarno pouzdani izvor?--AnToni(R) 18:19, 29 juni 2022 (CEST)Odgovori

Nazad na stranicu "Sukobi u Bugojnu 1993.".