Razgovor:Hercegovina

Livno nije Hercegovina!

Livno je Hercegovina i to je bilo i za vrijeme Austro-ugarske vlasti !

Ja cu samo dodati da Livno nije Hercegovina vec dio Zavrsja. Mislim da diskusija ovog tipa je nepotrebna u slucaju da neces iznijeti neki valjan dokument. --EmirA 13:17, 13 oktobar 2005 (CEST)

Foca i Hercegovina

Dio opcina Foca se nalazi u Hercegovini ali sami grad ne. Mislim da bih trebalo zato da izbacimo Foci sa liste gdje se nabrajaju gradovi u Hercegovini. Da li postoji konsezus za ovo? --EmirA 13:17, 13 oktobar 2005 (CEST)

Ne znam otkad je to Livno (bilo) u Hercegovini: Koliko je meni poznato zapravo nikad kroz svoju dugu povijest. Uvijek se govorilo "dolje u Hercegovini" ili "dolje u Dalmaciji", sto ce reci da je Livno u Bosni. Cak ni Duvno nije Hercegovina, koja ustvari pocinje tek tamo negdje oko Posusje. Ta, pogledajte kartu BiH i na Wikipediji i vidjet cete gdje je osjencena linija Hercegovine.

Livnjak za Emiru

E normalno je da muslimani teže bosni i iz tog razloga im Hercegovina nikad nije odgovarala niti će odgovarati te je uvijek bio cilj i SFRJ da se razbije homogeno većinsko stanoništvo Hrvatsko na prostorima općina od Livna do Mostara te su zato pokušali i Tomislavgrad poštovana Emira a ne Duvno iLivno da odvoje od dijela Hercegovine kao Hrvatskog dijela BiH. A ovo ti dajemo u prilog i još nešto cijenimo vas kao ljude ali vi više niste i to nećete biti većina u općini Livno ni Tomislavgradu ni Ljubuškom ni cijeloj Hercegovini i gledajući tu činjenicu dobiti ćete i manjinska prava u našim županijama koja vam pripadaju i zapita jse zašto muslimani puno bolje žive u Hercegovini odnosno u Livnu u Tomislavu u Ljubuškom Čapljini Mostaru a vjerojatno te nije briga što se Hrvati iz Bugojna nemogu ni vratiti doma , ni u Konjic ili kako je onima gore po Bosni Zenici Travniku itd. mnogi nemaju nikakava prava kao Hrvati!!!

KRATKA POVIJEST HERCEGOVINE HERCEGOVIN-A,- nekoć Zahumlje i Humska zemlja kao povijestan i zemljopisan naziv prvi se put pod tim imenom spominje 1454. u pismu bosanskoga sandžakbega Isa-bega Ishakovića. U širem smislu prostire se na 11.419 četvornih kilometara, a prema popisu pučanstva iz 1991. u njoj je živjelo 502.237 stanovnika. Do petsto metara nadmorske visine možemo govoriti o niskoj (primorskoj) Hercegovini, dok iznad toga preteže visoka (planinska) Hercegovina. Kao žila kucavica njome protječe rijeka Neretva s viže pritoka: Trebižatom, Ramom, Krupom, Bregavom i drugima. U kržkom reljefu i dinarskim vrletima caruju visoke planine Maglić (2386 m), Volujak (2294 m), Čvrsnica (2228 m), Cincar (2006 m) i Dinara (1913). Najveća polja su Livanjsko (400 četv. km), Duvanjsko (150 km) i Popovo (146 km). Najstariji tragovi ljudskoga boravka otkriveni su u polupećini Badanj kod Stoca u kanjonu rijeke Bregave 1976. Ljudi su tu boravili oko 16 000 godina pr. Krista. Ostala značajna pretpovijesna nalazižta su Varvara (Prozor), Crvena stijena iznad Trebižnjice, Ravlića pećina (Grude) i Zelena pećina iznad vrela Bune (Mostar). U neolitiku (mladem kamenu dobu), osim spomenutih, postojala su ljudska prebivaližta na Čairu kod Stoca, Lisičićima kod Konjica i u okolici Posušja. Brončano doba (1800. - 700. pr. Kr.) znatno je bogatije nalazima. Najznačajniji ostatci iz brončanoga doba, a djelomice i iz željezna, svakako su gradine - utvrde na brdskim vrhuncima - i gomile - kamene grobne humka porazbacane po brdskom krajoliku. U željeznu dobu na povijesnoj pozornici javljaju se ilirska plemena, od kojih kao najpoznatija izdvajamo Delmate, Ardijejce i Daorse. Delmati su živjeli u početku oko Duvanjskog i livanjskog polja, ali su se kasnije prožirili do Jadranskoga mora i vjerojatno do Neretve. U primorju i uz donji tok rijeke Neretve gusarili su ratoborni Ardijejci. Daorsi su bili rano helenizirani, kovali su svoj novac, njihov glavni grad bio je iznad Ožanića kod Stoca. Rimljani su već u 3. st. pr. Kr. prodrli u dolinu Neretve. Iz Narone (Vid kod Metkovića) vodili su ratne operacije protiv buntovnih Delmata koje su konačno skršili nakon Batonova ustanka 6. - 9. st. nakon Krista. Hercegovina se našla unutar rimske provincije Dalmacije. Dalmatinski namjesnik Publije Kornelije Dolabela izgradio je od Salone (Solin kod Splita) više cesta koje su presijecale Hercegovinu. Jedna od značajnijih bila je ona smjerom SALONA - NARONA - DILUNTUM - LEUSINIUM (Solin - Vid - Stolac - Trebinje). Iz rimskoga doba ostalo je veliki broj kamenih nadgrobnih natpisa rasijanih po mnogim muzejima (Humac, Mostar, Sarajevo, Split, Livno). Arheolozi su otkrili veći broj poljoprivrednih imanja (villae rusticae) - Mogorjelo, Panik, Višići i dr. U ranokršćanskom razdoblju podižu se brojne bazilike i crkve: žitomislići, Cim, Klobuk, Tasovčići, Čerin, Lisičići i drugdje. Od stoljeća sedmog započele su seobe Hrvata i Slavena preko rimskih provincija. U tome naletu propadaju mnogi gradovi, imanja, utvrde i hramovi. Razdoblje od VII. do IX. stoljeća povjesničari nazivaju "mračna stoljeća", jer iz njih gotovo da nemamo nikakvih tragova. U 10. st. možemo zaključiti, prema bizantskom caru Konstantinu Porfirogenetu, da su na području Hercegovine bile tri ranosrednjovjekovne kneževine: Paganija, Zahumlje i Travunija. Prvi poznati knez u Zahumlju bio je Mihovil Vičević (910. - 950.). Kasnije Zahumlje potpada pod vlast hrvatskih vladara Tomislava i Krežimira. Uspon bosanske države počeo je za Stjepana II. Kotromanića (1322.-1353.). On je zavladao i Humom, koji će dugo ostati u vlasti bosanskih vladara. Ipak, u 15. st. u Humskoj zemlji raste moć istaknutih velikana, od kojih je za hercegovačku povijest najznačajniji Stjepan Vukčić Kosača. Godine 1448. uzeo je titulu herceg. Bio je lukav političar, prevrtljiv vjernik i ženskaroš. Iz ranoga srednjeg vijeka, vjerojatno iz 12. st., potječe čuvena Humačka ploča, spiralan natpis na ćirilici s ostatcima glagoljskih slova, danas u arheološkoj zbirci Franjevačkoga samostana na Humcu. Brojni su nalazi karolinčkih mačeva, ostruga, nakita i novca, posebice bizantskoga. Za trgovinu najveća je luka Drijeva na Neretvi blizu Gabele. U duhovnom životu mistična je pojava Crkve bosanske s heretičnim krstjanima. Utvrđeni gradovi su: Blagaj kod Mostara, Počitelj, Ljubuški, Vidoški, Trebinje, Mičevac, Livno, Klobuk i Ključ kod Gacka. Četrnaesto i petnaesto stoljeće prepoznatljivo je i po stećcima, kamenim nadgrobnim spomenicima, od kojih je najčuvenija nekropola Radimlja kod Stoca. Za povijesničare i jezikoslovce vrijedni su ćirilični natpisi na stećcima, od kojih spominjemo onaj Vignja Miločevića iz Kočerina kod Širokoga Brijega. Turci Osmanlije napali su i osvojili Bosnu 1463. te Hercegovinu 1482. Osnovan je Hercegovački sandžak, koji 1580. ulazi u sastav Rumelijskoga ejaleta a potom u Bosanski pašaluk. Upravna podjela bila je različita u pojedinim razdobljima, ali se ipak najdulje zadržavaju kadiluci i nahije kao admini U HERCEGOVINI!!

Svako dobro _ŽABLJAK

Preuzeto sa: "http://bs.wikipedia.org/wiki/Talk:Livno"

Zdravo

Ja se zovem Emir, ne Emira, A je od prezimena. Ali nema veze...

Nije mi uopste cilj da ovdje diskutujem ni bosnjake ni hrvate ni nesto drugo. Historiju mi nemoras predavati, hvala lijepo ja sam nju studirao na fakultetu koji se nije drzao ni bosnjackih, ni hrvatskih ni srpskih ideja.

Osvrnucu se na nekoliko stvari u tvom tekstu.

• "cijenimo vas kao ljude"

Mi ne zivimo u aparthejdu. Djeljenje na nas i njih ukazuje da razmisljas kroz nacionalnu prizmu i da bih najradije zelio da djelis ljude po boji koze, nacionalnosti, vjeri ili necemu drugom. Mozda velicini lobanja?

• "E normalno je da muslimani teže bosni i iz tog razloga im Hercegovina nikad nije odgovarala"

Prvo ime nacije je bosnjaci. Moja vjera nema nista da radi sa mojom nacionalnoscu. Ne zivimo vise u SFRJ gdje su Hrvati i Srbi bili privilegirani i imali monopol na naciju a mi drugi bili diskriminarini.

Drugo. Ja sam rekao da je Livno u Bosni ne zbog toga sto ja tezim da pripojim Livno nekome drugom. Livno je u mojoj zemlji bilo ono u Hercegovini, Podrinju, Posavini ili bilo gdje drugo. Hercegovina je dio moje drzave, bez obzira koliko separatisti htjeli da se ono nalazi negdje drugdje.

Trece, imas miskoncepciju da je Hercegovina na neki nacin hrvatska a eto Bosna je bosnjacka.

• "pokušali i Tomislavgrad poštovana Emira a ne Duvno iLivno da odvoje od dijela Hercegovine kao Hrvatskog dijela BiH."

Ko je pokusao da odvoji? Po tvojoj prici ispada da je Hercegovina bila nekakva administrativna jedinica u SFRJ pa je neko odvaju nesto od Hercegovine i pripajao Bosni. Hercegovina nikad nije bila administrativna jedinica u SFRJ. Molim te dokazi drugacije.

• "dobiti ćete i manjinska prava u našim županijama koja vam pripadaju "

Jeste li vi uopste normalni? Kakva manjinska prava? Kakva vecinska prava? Postoje samo gradjanska prava

• "započele su seobe Hrvata i Slavena preko rimskih provincija"

Ha ha. Razlika izmedju Slavena i Hrvata u sedmom stoljecu. Ponovo smijesno. Ovom recenicom autor ovog teksta dokazuje da je neuk i da nema ustvari pojma o cemu pise. Nepotrebno je dalje komenteriti.

Na kraju da zavrsim. Hercegovina = Hum i Zahumlje. Livno = Zavrsje. Znaci nije u Hercegovini. Nema nista ni sa bosnjacima, ni sa hrvatima, ni sa njemcima, bojom koze, obimom glave, vjeri ili necemu drugom.

ps. Ne moras odgovarati ako nemas nikakvih valjanih argumenata. Hvala!

Pozdravi --EmirA 11:07, 14 oktobar 2005 (CEST)

Bok, Emire danas se većinski dio Livnjaka osjeća dijelom Hercegovine a u biti veliki dio se nikad nije osjećao bosancima između ostalog potpuno je isto to je još uvijek sve BiH.

ne želim da se više prepirem s tobom a kao jošjedan mali dokaz da Livanjska općina nije baš bosanska nego da je ipak bila dio Hercegovine prilažem ti i ovo:

Nakon preuzimanja vlasti 28.09.1878. godine Austro-Ugarska počinje uvoditi svoj, europski način upravljanja. To se u prvom redu odnosi na sudstvo i s njim u vezi gruntovnicu i katastar, javnu upravu, školstvo, zdravstvo i druge do tada potpuno zanemarene javne potrebe.Iako postoje objavljeni radovi o pobuni mještana Livna i okolice protiv Austrougarske, treba ipak navesti kako su se pobunili uglavnom Turci i njihovi sljedbenici kojima je život prije bio dobar i ugodan. Naime, mještani su masovno bježali ispred turskog zuluma u Dalmaciju pa se jedva čekalo da dođe do neke promjene. (Panorama Livna iz 1878.) Dolaskom austrougarske vlasti život postaje lakši. Slobodno se išlo u crkvu, slobodno držale svinje, seljak je kasnije oslobođen davanja trećine i još mnogo toga. U to vrijeme mnogi izbjegli vraćaju se iz Dalmacije svojim kućama. Pokretači svih kulturnih akcija u Livnu bili su domaći ljudi, ali su zborovođe, dirigenti i režiseri najčešće bili stranci. Danas se u Beču nalazi vrlo sadržajna arhivska građa o Livnu. Među brojnim podacima i planovima grada zanimljivo je da se spominje Livno kao utvrđeni grad u Hercegovini.

Budi pozdravljen ma di god bio i kad budeš dolazio u Hercegovinu idemo na kavuili kako vi velite na kafu u Forum kod Matkovića!!!

Bok i svako dobro.

Livnjak

Molio bih urednika da se ponaša u skladu s javnim mjenjem a to je da se većina livanjskog puka deklarira da je općina Livno dio Hercegovine a to potvrđuju i ankete na web stranicama kao što je "poskok" , hercegovinacaffe, eronet itd...između ostalog kod nas se uvijek znalo reći "otišao gore u Bosnu" a ne samo kao što ti veliš dole u Hercegovinu ili Dalmaciju. Livnjaci se u biti nikad nisu osjećli bosancima jer nemamo ni kulturu ni govor ni tradiciju kao npr,Zavidovići, Maglaj, Sarajevo, Derventa, Jajce Kulenvakuf,Skendervakuf itd pa dajte ljudi budimo razumni sve je to jedna te ista zemlja naime BiH, ali je činjenica da od Kupreških vrata je Bosna u svom pravom smislu. Napravite i vi ovdje anketu pa ćete nam vjerovati da se Livanjski puk osijeća ipak dijelom Hercegovine.... Svako dobro i za bolju budućnost rodne grude Livna!!!

Javno mijenje

Iako sam skloniji tvrdnji da i Livno pripada Hercegovoni, iako nemam valjanih dokaza, pozivanje na javno mijenje, osjecaje nekih pojedinaca pa cak i neke ankete nije relevantan kriterij za dokazivanje ili pobijanje nekih historijskih geografskih ili drugih cinjenica. Nedavno sam imao priliku da pogledam jedan materijal

sa starnice   "eured-bih.org/publikacije/strategije/ba/Hercegovinastrat.pdf"

u kojem je prikazano veliki broj interesantnih informacija o regiji Hercegovina. Znam da su u njenoj izradi učestvovali ljudi od struke i da su koristili relevantne izvore informacija. Takodje je vise uglednih ljudi iz struke dalo recenzije ovog materijala. Predlozio bih da se pogledaju i iskoriste za nadopunjavanje nekih informacija iz ove teme.

Odgovor

Evo vako,moj odgovor na vašu raspravu koja se davno već vidim odvijala i zbog koje je zaštićen članak od editovanja.Dovoljno je reći da stanovnici Posušja sebe smatraju najzapadnijim dijelom Hercegovine , što dovoljno govori o javnom mijenju Hercegovaca da li Livno pripada ili ne pripada Hercegovini. Livanjsko-duvanjska regija je regija Jugozapadna Bosna a zajedno sa Cazinskom Krajinom čini zapadni dio regije Bosna, što su činjenice. Ni većina stanovnika Republike Srpske sebe ne smatra građanima Bosne i Hercegovine, pa uprkos njihovom "javnom mijenju" oni to ipak jesu! Foča i Herceg-Novi su bili dio stare velike Kosačine Hercegovine, a sada nisu. Foča je u BiH, ali u Bosni, a Herceg-Novi u Crnoj Gori. Ono što sam ja želio je da ubacim u članak Hercegovina tj.ovaj članak par podataka o mikroregijama u Hercegovini. Šta treba da uradim da "odledim" ovaj članak pa da to učinim??? Hvala unaprijed na odgovorima. Pozdravi iz Mostara ... 12345 2:42h , 10.8.2006 (CEST)

Zanimljiva argumentacija, bitno je kako to posušaci smatraju ali ne i kako duvnjaci i livnjaci, zanimljivo hehe. Pa ako si iz Mostara onda znaš da mi i Jablanicu smatramo Bosnom. Tomislavgrad je Hercegovina definitvno, prvi put sam na bih (muslimanskoj inačici wikipedije) wikipediji vidjeo da se neko oko toga prepire , livno donekle mogu razumjeti prijepore ali tomislavgrad to je smiješno , kao iz vica priča. Mostarac (ali pravi) :-)

Članak nije više zaštićen. --Elmir[demicx] 09:09, 10 august 2006 (CEST)

Vjeruj ti meni da se RS pripoji Srbiji za 100 godina se ne bi govorilo da je uopce bila u Bosni a samo bi u stranoj literaturi stajalo da je nekad bila u Bosni, kao sto je slucaj sa Cazinskom krajinom, Bihacem, Banjom Lukom koja je nekad bila dio Hrvatske...I ovo je sve dokaz da su se granice regija mijenjale i da se jos mogu promjeniti

ODGOVOR MOSTARU

Evo ovako, moj odgovor Mostarcu, regija Jugozapadna Bosna ne postoji niti Livno i Tomislavgrad isto tako postoje kao neka regija, može se svesti pod eventualno mikroregiju, niti sa Cazinskom krajinom čine zapadnu regiju Bosne, BiH nije podjeljena još uvijek na regije.., a ove regionalne kombinacije su proizvod ne uređenosti države kao takve, politike, lokalno zatucanih primitivaca(nepismenih),..., to su činjenice prijatelju iz Mostara, dakle Livno i Tomislavgrad dio su mediteranskog dijela BiH sa vrlo uvjerljivim činjenicama koje ih dijele od regije Bosne, dakle klima je planinsko-mediteranska( Livno sa najviše sunčanih sati godišnje), izraziti krš, hidrološki pripadaju Jadranskom slivu, tj. nalaze se kao općine između rijeke Cetine i Neretve( ponornice u Jadran), nanrodni običaji su miks Dalmatinske Zagore i Hercegovine dok su u TG-u izrazito hercegovački običaji: ganga, gusle, diple, narodna nošnja, dijalekt itd., vegetacija je karakteristična za južne krajeve kao takve: borovina, makija, bilje: vrijesak, kadulja, bajami.., da ne širim sada još i sa jednim povijesnim slijedom koji se isto uklapa u činjenice o TG i LI kao mikroregiji koja za svakog imalo boljeg poznavatelja geografije nemože spadati u regiju Bosne, mislim da su ovi mali navedeni pokazatelji dovoljan zbroj činjenica u koju regiju spadaju. Pozdrav iz LJubuškog!

HERCEGOVINA-OPIS

za Bosance i Bosansku Wikipediju

Index · Novi broj · Arhiva · Traži · Info · Linkovi Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 191 (102 - nova serija)

Godina XXX oktobar/listopad 2005.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadržaj · Naredna

Mr. Adnan Velagić Administrativno uređenje Hercegovine

Na krajnjem jugu, zahvatajući šire područje jugoistočnog i jugozapadnog dijela Bosne i Hercegovine, nalazi se oblast Hercegovina1. Njen povoljan geografski položaj upućuje na komplementarnu povezanost primorja sa kontinentalnim trupom. Ovaj momenat je, tokom historije uvijek bio prisutan, ali je, u zavisnosti od političkih prilika manje ili više dolazio do izražaja. Prevoj Ivan-sedla (967 m) i Makljena (1.123 m), te južnih obronaka Bjelašnice, Visočice, Treskavice, Zelengore i Volujka na sjeveru i uskog primorskog dijela u zoni Neum-Klek (oko 25 km), na jugu, povezuje najznačajnija hercegovačka rijeka Neretva. Sa istočne strane Hercegovinu od Nikšićkog polja i Komarničko-pivske udoline, koji se nalaze u Crnoj Gori, odvaja planinski sistem Orijena, Oputnih rudina, i zapadni pojas Volujka i Golije. Na zapadnoj i sjeverozapadnoj strani Hercegovine izdižu se planinski vijenci Zavelima, Čvrsnice, Vran-planine, Ljubuše, Raduše i Kamešnice. Površina ove regije je 11.419. km2, što u odnosu na površinu Bosne i Hercegovine iznosi 22,3 %. Geotektonski i geomorfološki sklop ovog prostora znatno se razlikuje od onog u Bosni. Iako za strukturu hercegovačkog prostora možemo reći da je u osnovi monoreljefnog karaktera u kojem preovladava tip kraškog tla, ipak se ovdje izdvajaju dvije cjeline:

Donja ili niska Hercegovina (do 500 m) submediteranskog karaktera, koja obuhvata prostor oko donjeg toka rijeke Neretve i njenih pritoka Trebižata, Bregave i Bune. Gornja ili visoka Hercegovina (iznad 500 m) planinskog karaktera, koja pripada središnjem dijelu planinskog prostora Bosne i Hercegovine. Uzimajući u obzir prirodno-geografske karakteristike Hercegovine utvrđivane su, kroz historiju, i njene administrativne granice. Tako je u periodu osmanske vladavine najveći dio Hercegovine ulazio u sastav Hercegovačkog sandžaka. Preko njega je vodio i vrlo važan trgovački put iz oblasti Jeleča prema Dubrovniku i obrnuto2. Godine 1833. Hercegovački sandžak je bio izdvojen u poseban ejalet pod upravom Ali-paše Rizvanbegovića, da bi ga 1951. godine Omer-paša Latas ponovo vratio u sastav Bosanskog ejaleta3. Tokom austro-ugarske vladavine zadržano je teritorijalno uređenje Bosne i Hercegovine iz osmanskog perioda. Cijeli prostor Hercegovine tada je pripadao Mostarskoj oblasti4. U razdoblju Kraljevine SHS postojao je Mostarski okrug, koji je donošenjem Zakona o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja (1929.) ukinut, a Hercegovina ušla u sastav Primorske banovine. U njenom sastavu je bila sve do sporazuma Cvetković-Maček (1939.), kada je njenih 13 kotara zajedno sa Savskom i Primorskom banovinom sačinilo Banovinu Hrvatsku5.

Nakon Drugog svjetskog rata 1945. godine i nastanka Federativne Narodne Republike Jugoslavije, sudbina Bosne i Hercegovine (pa prema tome i Hercegovine) rješavana je u okvirima ove državne zajednice.

Hilmija Tikveša: Šipci, akvarel, 1998.

Prvi put je njena administrativno teritorijalna podjela, u okvirima ove države, izvršena 16. augusta 1945. godine, kada je Predsjedništvo Narodne skupštine Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, donijelo Zakon o teritorijalnoj podjeli Federalne Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i područja mjesnih narodnih odbora. Prema ovom Zakonu Bosna i Hercegovina je bila podjeljena na 7 okruga (Sarajevski, Hercegovački, Travnički, Banjalučki, Bihaćki, Dobojski i Tuzlanski), 77 srezova i 1.280 područja mjesnih narodnih odbora6.

Hercegovački okrug je imao 12 srezova: Bilećki, Gatački, Trebinjski, Stolački, Konjički, Mostarski, Čapljinski, Posuški, Nevesinjski, Ljubuški, Ljubinjski i Širokobriješki.

Sljedeće godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj podjeli Federalne Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i područje mjesnih narodnih odbora, prema kojem je osnovan još jedan srez unutar Hercegovačkog okruga. Prema tom Zakonu, u članu 3. u stavu četvrtom pod nazivom ”Hercegovački okrug na srezove”, dodaje se tačka 13. koja glasi ”Ostrožački srez sa sjedištem u Ostrošcu”7.

Izmjena granica između srezova izvršena je 1948. godine, kada je donesena Odluka o ispravkama granica srezova.

Novim Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli, iz 1949. godine, Narodna Republika Bosna i Hercegovina je podjeljena na četiri oblasti: Sarajevska, Mostarska, Banjalučka i Tuzlanska. Mostarska oblast obuhvatala je 13 srezova: Bilećki, Čapljinski, Duvanjski, Gatački, Konjički, Livanjski, Ljubuški, Mostarski, Nevesinjski, Prozorski, Stolački, Širokobriješki i Trebinjski; te dva grada: Mostar i Trebinje, izdvojena u posebne administrativno-teritorijalne jedinice8.

Godine 1950. Prezidijum Narodne Republike Bosne i Hercegovine je proglasio novi Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine9. U članu 1. ovog Zakona stoji: ”Teritorija Narodne Republike Bosne i Hercegovine dijeli se na administrativno-teritorijalne jedinice: oblasti, srezove, gradove, reone, gradska naselja i područja mjesnih narodnih odbora”10. Promjene koje su izvršene u odnosu na predhodni Zakon bile su neznatne. Tako je stanje u pogledu oblasti ostalo isto. Što se tiče srezova promjene su izvršene u Mostarskoj oblasti gdje je uveden Posuški srez i u sarajevskoj oblasti gdje je bio ukinut Fojnički, a uveden Kiseljački srez. Takođe, u Mostarskoj oblasti je, pored Mostara i Trebinja, kao novo gradsko područje uvedeno Livno. Srezovi sa mjesnim narodnim odborima, u Mostarskoj oblasti, bili su:

Bilećki srez, sa mjesnim narodnim odborima: Bileća, Divin, Krstače, Meka Gruda, Plana, Podosje, Vranjska i Zarječje; Čapljinski srez: a) Čapljina (grad u sastavu sreza); b) područja mjesnih narodnih odbora: Brštanica, Domanovići, Dračevo, Gabela, Gornje Hutovo, Hutovo, Klepci, Međugorje, Neum, Počitelj, Šurmanci i Trebižat; Duvanjski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Donji Brišnik, Duvno, Eminovo Selo, Grabovica, Jošenica, Kazaginac, Kongora, Letka, Mandino Selo, Mesihovina, Prisoje, Raško Polje, Vinica i Zaljut; Gatački srez, sa mjesnim narodnim odborima: Avtovac, Borač, Fojnica, Gacko, Kula, Nadinići, Stepen i Vrba; Konjički srez: a) Konjic (grad u sastavu sreza) b) područja mjesnih narodnih odbora: Bijela, Borci, Bradina, Donja Rama, Donje Selo, Džanići, Džepi, Glavatičevo, Gorani, Jablanica, Kruščica, Lisičići, Orahovica, Ostrožac, Seonica i Spiljani; Livanjski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Dobro, Guber, Gubin, Lištani, Lusnići, Orguz, Podhum, Priluka, Radanovci, Šujica, Vidoši i Zabrišće; Ljubuški srez, sa mjesnim narodnim odborima: Bijača, Cerno, Crveni Grm, Drinovci, Grab, Grljevići, Klobuk, Ljubuški, Radišići, Ružići, Studenac, Teskera, Tiholjina, Veljaci i Vitina; Mostarski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Blagaj, Blatnica, Buna, Čerin, Čitluk, Donja Drežnica, Donje Zijemlje, Goranica, Kruševo, Ljuti Dolac, Polog, Potoci, Raška Gora, Svinarina, Tepčići, Vionica i Žitomislići; Nevesinjski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Bijenja, Biograd, Grabovica, Gornji Drežanj, Kifino Selo, Luka, Lukavac, Miljevac, Nevesinje, Odžak, Pridvorci, Rabina, Rilja i Zovi Do; Posuški srez, sa mjesnim narodnim odborima: Broćanac, Grude, Posušje, Podklečani, Rastovača, Sovići, Sutina, Vir i Zavelim; Prozorski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Doljani, Gruići, Gračanica, Prozor, Rumboci, Šćit i Uzdol; Stolački srez, sa mjesnim narodnim odborima: Stolac, Bančići, Berkovići, Borojevići, Burmazi, Crnići, Hodovo, Ljubinje, Poplat i Vlahovići; Širokobriješki srez, sa mjesnim narodnim odborima: Donji Crnač, Donji Mamići, Jare, Knežpolje, Kočerin, Mokro, Rasno i Široki Brijeg; Trebinjski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Bihovo, Duži, Gornje Vrbno, Grab, Hum, Lastva, Ljubomir, Parojska Njiva, Poljice, Ravno, Strujići, Veličani, Zagora i Zavala. Prema ovom Zakonu Mostarska oblast je u svom sastavu imala i tri grada – Mostar, Livno i Trebinje – koji su činili posebne administrativno-teritorijalne jedinice, kao područja gradskih narodnih odbora izvan sastava sreza.

Godine 1952. Narodna skupština Bosne i Hercegovine je donijela i proglasila novi Zakon o podjeli teritorije NR Bosne i Hercegovine11. Njime su ukinute dotadašnje oblasti, a uvedena upravno-teritorijalna podjela na: 66 srezova, 5 gradova i 418 općina, od kojih su 53 gradske općine. Ovom podjelom na prostoru Hercegovine su se nalazili slijedeći srezovi: Bilećki (Bileća – gradska općina, Divin, Plana, Sitnica); Čapljinski (Čapljina – gradska općina, Čapljina – sela, Domanovići, Hutovo, Međugorje, Neum, Višići); Duvanjski (Brišnik, Duvno, Kazaginac, Oplećani, Prisoje, Raško Polje); Gatački (Avtovac, Fojnica, Borač, Gacko); Konjički (Konjic – gradska općina, Donje Selo, Glavatičevo, Jablanica, Orahovica, Ostrožac, Podhum); Lištički (Dužice, Knežpolje, Kočerin, Lištica); Livanjski (Livno – gradska općina, Čelebić, Guber, Podhum, Priluka, Rujani, Šujica, Vidoši); Ljubuški (Ljubuški – gradska općina, Drinovci, Ružići, Studenci, Tihaljina, Vašarovići, Vitina); Mostarski (Blagaj, Čerin, Čitluk, Drežnica, Kruševo, Mostar sela, Podveležje, Potoci i Žitomislići); Nevesinjski (Nevesinje – gradska općina, Kifino Selo, Odžak, Pridvorci, Zovi Do); Posuški (Grude, Posušje, Rakitno, Sovići, Vir); Prozorski (Gračac, Prozor, Šćit, Uzdol); Stolački (Stolac – gradska općina, Berkovići, Burmazi, Crnići, Hodovo, Ljubinje); Trebinjski (Trebinje – gradska općina, Dživar, Hum, Lastva, Ljubomir, Popovo Polje, Zubci). Prema istom Zakonu gradovi su bili: Sarajevo, Banjaluka, Mostar, Tuzla i Zenica.

____________________

1 Ime potiče od njemačke titule hercog (vojvoda, knez), koju je od 1448. godine nosio bosanski feudalac Stjepan Vukčić Kosača. Opširnije vidi – u: Sima Ćirković, Istorija srednjovjekovne bosanske države, Beograd 1964. 2 Opširnije vidi – u: Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk – Postanak i upravna podjela, Sarajevo 1982. 3 Opširnije vidi – u: Ahmed S. Aličić, Uređenje bosanskog ejaleta od 1789-1878, Sarajevo 1983.; Galib Šljivo, Bosna i Hercegovina 1849 -1853, Banjaluka 1990. 4 Opširnije vidi – u: Mustafa Imamović, Pravni i unutrašnjopolitički razvitak Bosne i Hercegovine 1978-1914, Sarajevo 1997. 5 Opširnije vidi – u: Ružica Guzina, Državopravni razvitak Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije (1918-1941), Beograd 1978. 6 Službeni list Federalne Bosne i Hercegovine, Broj 11, Godina I, od 18. augusta 1945. 7 Službeni list Narodne republike Bosne i Hercegovine (dalje: Sl. list NR BiH), Broj 10, Godina II, srijeda 6. mart 1946, 165. 8 Sl. list NR BiH, Broj 16, Godina V od 21. aprila 1949, 141. 9 Sl. list NR BiH, Broj 10, Godina VI, od 9. marta 1950, 77. 10 Isto. 11 Sl. list NR BiH, Broj 11, Godina VIII, od 5. maja 1952, 69.

Prethodna · Sadržaj · Naredna

Index · Novi broj · Arhiva · Traži · Info · Linkovi Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2005-12-29

ISSN 0350-6517 Copyright © 1995-2007 Časopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina Design by © 1998-2007 Haris Tucaković · Sweden

Prema tome ovo su neoborive činjenice jednog znanstveno utemeljenog teksta od intelektualca Mr. Adnana Velagića, pa bih zamolio gospodu sa Wikipedije da promjene tekst o Hercegovini a samim time i gradova Tomislavgrada i Livna i stave ih u regiju tj. teritorij kojem pripadaju. Pozdrav od profesora iz BiH.

HERCEGOVINA NIJE DIO BOSNE

Ne znam kako iole obrazovan čovjek može napisati kako je Hercegovina dio Bosne i to u zemljopisnom smislu.

Hercegovina je dio Bosne i Hercegovine, regija na njenom jugu. Početak članka kako je Hercegovina podregija "regije Bosne" je čista glupost i laž. Notorna laž.

Politički: Od prvog Ustava BiH pa sve do današnjeg Hercegovina nije Bosna nego zajedno s Bosnom čini Bosnu i Hercegovinu.

Zemljopisno: Hercegovina je zasebna zemljopisna regija jasno i prejasno odvojena od Bosne. Nemaju zajedničku ni klimu, ni hidrologiju, ni....

Guranje Hercegovine "pod Bosnu" ideologija je na klimavim nogama satkanim od laži i prevara kvazi znanstvenika.

ako ste iole znanstvenik onda iole znate da svaka činjenica mora biti potkrijepljena dokazom i referencom.--CER@ (ask) 14:44, 23 juni 2010 (CEST)

Car pisac izričito kaže: "Srbi su naselili cio kraj, od Cetine do Kotora, a plemena Neretljana, Zahumljana, Trebinjana i Konavljana su porijeklom Srpska".

Herceg od Svetog Save

Zašto u tekstu nije napisano da je Stjepan Vukčić Kosača imao titulu Hercega od Svetog Save?

Zato što nije imao točno tu titulu. Imao je titulu od sv. Sabe, općepriznatog sveca iz 5. stoljeća, kojega slavi i istočna i zapadna crkva. Rastko Nemanjić lokalni je svetac, priznat samo kod Srba. Vjerojatno vi po bizantski i ovog sveca iz 5. stoljeća zovete Sava. Da, po njemu je i vaš Sava uzeo ime. Zašto bi se herceg Stjepan Kosača nazvao hercegom od tzv. sv. Save (Nemanjića), kojega niko ne priznaje? Ko bi mu uopće osim Srba priznao tu titulu? Usto, "herceg od sv. Save" (Nemanjića) zvuči kao drveno željezo - zapadnoevropska (katolička) titula uz ime lokalnog pravoslavnog sveca. Nema nimalo smisla, je l' tako?

Ma baš jeste tako, sve samo da nema veze sa Srbima ili ne dao Bog sa baš Srpskim Svetim Savom... Možete falsifikovati do mile volje ali samo za domaću upotrebu i po ovoj smejuriji zvanoj wikipedia.

109.93.203.26 00:28, 22 septembar 2022 (CEST)

Neki komentari

1. Livno i Tomislavgrad (nekad Duvno ili Županjac) neposredno prije austrougarske okupacije pripadali su Hercegovačkom sandžaku. Ima jedna poznata francuska karta na kojoj se to lijepo vidi. Mislim da ima i na netu, al mi se sad ne da tražiti. Austro-Ugarska ih je strpala u Bosnu. Ko i svaka vlast, htjela je malo promijeniti granice. Zato su ti krajevi kasnije pomalo gubili svijest o hercegovačkom identitetu, ali se NIKAD nisu smatrali ni Bosancima. Isto tako ih nisu ni drugi smatrali Bosancima. Moji roditelji (Posušani) u staro vrijeme nisu ih zvali ni Bosancima ni Hercegovcima, nego samo lokalno - Livnjacima i Duvnjacima. Danas ih svi Hercegovci smatraju Hercegovcima. Etnološki i geografski argumenti već su ovdje izneseni, a, evo, ja sam priložio i jedan povijesni. 2. Kakvog ima smisla navođenje tobožnjih slavenskih zlodjela prema starosjediocima i prisiljavanje da prime slavenski jezik. O tome se ništa ne zna, a ovo jako smrdi na novobošnjačku mržnju prema Slavenima i odricanje od slavenstva. Zar vam nije u povijesti bilo dosta odricanja od korijena? Mislim najviše na bosanske državne korijene, kojih ste se tek nedavno sjetili. A dobro bi bilo da se pomirite i sa svojim kršćanskim korijenima (krstjanskim, katoličkim i pravoslavnim, svejedno u kojoj su mjeri koji sudjelovali), što naravno ne znači da bi se sada trebali odreći islama. Neka muslimana u ovim krajevima, jednog bi dana ta vjerska šarolikost mogla biti naša blagodat. Da ne bi mislili da smatram da mi kršćani nemamo takvih kompleksa, smatram da i mi svi imamo među precima dosta onih koji su bili muslimani pa u nekim situacijama prelazili na kršćanstvo. Zabilježeno je punoooo i takvih slučajeva na brdovitom Balkanu. I mi trebamo to prihvatiti, a ne brijati da smo kršćani do dvadesetog koljena, nepokolebljivo branili vjeru i ostale stereotipe. Sigurno se mnogi među njima nisu znali ni pošteno prekrižiti. 3. Zašto piše da se Hercegovina NAVODNO tako nazvala po Hercegu Stjepanu Kosači? Pa po kome bi drugom? Nije valjda po glumcu iz sapunica, Ivanu Hercegu? :D 4. Zašto ne piše da je sandžak Hercegovina tek 1580. priključen novostvorenom Bosanskom pašaluku. Isto tako, prešućuje se stvaranje Hercegovačkog pašaluka u 19. st. za vrijeme Alipaše Rizvanbegovića i njegovo odvajanje od Bosanskog pašaluka , a kad je nakon Alipašinog pogubljenja opet udružen s Bosanskim, stvoreno je novo ime za taj pašaluk: Bosna i Hercegovina. To se ime tada pojavilo prvi put u povijesti. Austro-Ugarska ga je samo preuzela od Turaka. 5. Nije politički korektno da nazivate Hercegovinu podregijom Bosne. Ona čak nije ni regija nego zemlja, kao što je to i Bosna, jer je Bosna i Hercegovina dvojna zemlja. Austro-Ugarska npr, kad je dolazila, dala je proglas narodu obiju zemalja (a ne zemlje). Hercegovci neće nikad postati Bosanci. Što ih više pritišćete, to će se više udaljavati. Taj je narod poznat po čvrstoći. Prije bi Bosanci, kao mekši materijal, postali Hercegovci, kad bi to Hercegovci željeli, kao što ne žele. Izuzetak je od ovoga dobar dio hercegovačkih muslimana koji se pobosančuju zbog bošnjačke nacionalne politike. Ali mislim da će i njima jednog dana puknuti film. Ipak su i oni Ere. Dosta je što su postali Bošnjaci, sad se još od njih traži da budu i Bosanci. Svašta! :D

Hercegovina se u ime države unosi 1833, a ne 1853.

Najraniji srednjovjekovni izvori (početak X stoljeća), Hercegovinu nazivaju Hum ili Zahumlje, kojem su na čelu domaći knezovi (dux Chulmorum). Naziv Hum i Zahumlje za Hercegovinu je bio u upotrebi sve do sredine XV stoljeća, kada ga zamjenjuje ovovremeni naziv Hercegovina. Taj naziv je, pak, nastao iz tutile najmoćnijeg ondašnjeg humskog velmože, Stjepana Vukčića Kosače. On je 1448. Godine uzeo titulu hercega. Obzirom da je u to vrijeme najveći dio Huma njemu pripadao, on se sada počinje nazivati Hercegova zemlja, iz čega je nastao naziv Hercegovina. Taj naziv se prvi put javlja u jednom pismu Isabega Ishakovića, upućenog Dubrovčanima 1. Februara 1454. Godine. Nakon određenog vremena on je potpuno istisnuo stari naziv Hum i Zahumlje. Iako je u srednjem vijeku Hercegovina bila u sklopu Bosanske Kraljevine, nije nikada stvoren niti upotrebljavan državno – pravni pojam Bosna i Hercegovina. Bosanskim Kraljevstvom politički se podrazumijevala i ondašnja Hercegovina. Padom Bosne Turci su stvorili dvije administrativno – upravne jedinice: bosanski i hercegovački sandžak. Međutim, to nije dugo trajalo. Prirodna i historijska povezanost ove dvije zemlje primorala je tursku vlast da ih opet upravno ujedini. To je učinjeno 1580. Godine i od tada pa sve do 1833. Godine hercegovački sandžak je bio u sastavu Bosanskog ejaleta. Tek reformama 1833. godine uspostavljena je upravno – administrativna jedinica pod nazivom Bosna i Hercegovina.

Izvor je "Enver Imamović - Korijeni Bosne i Bosanstva, maj. 1995, Sarajevo". Ako treba mogu dodati i stranice iz knjige na kojima su prikupljene ove informacije.

Uvaženo, ispravljeno, zahvaljeno. :-) – KWiki (razgovor) 01:36, 28 juni 2016 (CEST)

Hvala lijepa. Ako možeš, uvedi samo još knjigu pod izvore na dno stranice. :) Stranice su 27-30. Naslov je >>Kako zvati: "Bosna i Hercegovina" ili "Herceg-Bosna"<<.

Urađeno A tebe ću zamoliti da se potpisuješ na stranicama za razgovor (SZR) klikom na ovu plavu olovku u gornjoj alatnoj traci (odmah nakon ova dva slova A lijevo). – KWiki (razgovor) 02:41, 28 juni 2016 (CEST)

Kao prvo, loš ti je naslov! Kakva crna država u 19. stoljeću? Kao drugo, nije se nikad zvalo Bosansko Kraljevstvo. To se ime povlači po knjigama zbog kratkoće. Titula bosanskih vladara uključivala je SVE zemlje kojima su vladali, uključujući i matičnu zemlju, Bosnu. Dakle, pogotovo je tada Bosna, iako glavna, bila samo dio imena kraljevstva. A Hum je uvijek nabrajan u nizu zemalja kojima su vladali bosanski vladari. Hum je zapravo bio najposebnija zemlja u kraljevstvu, osim možda jedno vrijeme Usore i Soli, koje su ugarski kraljevi malo prisvajali, malo davali bosanskim vladarima na upravu. Ali su se te zemlje kasnije sasvim stopile s Bosnom. A na kraju si malo pomiješao godine i pojmove! Naime, 1833. nije ustanovljena upravno-pravna jedinica (pašaluk) Bosna i Hercegovina nego SAMO Hercegovina. Te je godine Hercegovina odcijepljena od Bosne i postala zasebni pašaluk. A tek dvadesetak godina kasnije, nakon pada Ali-paše Rizvanbegovića, dogodilo se ovo što ti pišeš, tj. da je nastao pašaluk Bosna i Hercegovina. Očito je bila težnja i među hercegovačkim muslimanima da se odvoje od Bosne. Ali-paša reče da je već krajnje vrijeme da se otarase " tih šljivara". Turci su najprije kaznili bosanske begove odvajanjem Hercegovine, ali su nakon Latasove intervencije htjeli kazniti i hercegovačke i bosanske begove pa su jednima ukinuli pašaluk, a drugima su u ime pašaluka ubacili i Hercegovinu, da shvate da dolaze nova vremena u kojima će imati manje vlasti. 89.164.48.170 02:14, 28 mart 2017 (CEST)

Čekaj malo: ko se kome zapravo obraća ovdje? :-) Ja uopće nisam radio ništa na ovom članku osim ove prethodne izmjene na osnovu zahtjeva niti ga uopće pratim (ako se na mene odnosi poruka). Drugo, nije članak ni moj ni bilo čiji. Treće, ovo je slobodna enciklopedija, kao što lijepo piše na početnoj stranici (u smislu da je svi mogu uređivati, a ne da svako može raditi šta hoće. :-)) Umjesto da se piše ovdje komotno se u članku moglo izmijeniti ako nešto nije tačno (uz navođenje dostupnih i relevantnih izvora). Ja sad nemam vremena ni za "moje" oblasti, kamoli za druge. -- KWiki (razgovor) 03:06, 28 mart 2017 (CEST)

KWiki ne hrani trolove. Ljudi pročitaju jednu knjigu (pardon dva pasusa knjige) pa smatraju da su pokupili svo znanje svijeta. Samo slijedi wiki-pravila i uputi ih kao što si rekao da iznesu izvore za svoje tvrdnje (ovdje na SZR a ne na članku). Selam iz Bosne. (P.S. IP je iz "zapadnog" susjedstva) ;) --سلام - C3r4^r2d2 07:35, 28 mart 2017 (CEST)