Razgovor:AntiDayton

Ostavi poruku
Aktivne rasprave

KonceptUredi

Koncept wikipedije nije prezentacija interesnih grupa nego encikolpedijski pristup.--AnToni(R) 07:53, 15 februar 2019 (CET)

ReferenceUredi

Potrebno je u članak navesti relevantne i pouzdane izvore! --AnToni(R) 07:53, 15 februar 2019 (CET)

PatriotizamUredi

Grupacija koja se zalaže protiv ustavnoh uređenja jedne države ne može biti patriotska! --AnToni(R) 07:53, 15 februar 2019 (CET)

To sto navodite je ustavni patriotizam, koji nije de fakto glavna grana patriotizma, nego sporedna. Postoji vise formi patriotizma, a definicija je da osoba ili grupa ima posvecenost, ljubav ili ponos prema naciji, narodu, domovini ili drugoj grupi. Dakle ova grupa jeste patriotska jer ima sve navedeno prema bosnjackoj naciji, RBiH i Ustavu iz '92. Pozdrav --109.175.99.10 19:32, 26 april 2021 (CEST)

ZaštitaUredi

Članak je zaštićen zbog neproduktivnog vraćanja izmjena!--AnToni(R) 17:26, 15 februar 2019 (CET)

@AnToni Mislim da nije opravdano zaključavanje stranice u ovom slučaju. Da dodam nekoliko stvari i da navedem zašto mislim da je ovaj postupak problematičan:
  • Vidi se da se oko nekoliko stvari neslažete, i ovakve rasprave se odlično ovdje ili na privatnim stranicama za razgovor mogu nastaviti.
  • Ukoliko Alenu neka pravila nisu jasna, onda je potrebno korisnika uputiti na stranicu gdje je o tome više objašnjeno. Nezna svako šta se smije i šta nesmije. A kao administrator si dužan da i tu pomogneš gdje možeš. U suprotnom nećeš imati povjerenje od drugih da djeluješ objektivno/neutralno.
  • Zalijepljeni šabloni koje pozivaju za unaprijeđenje članka kao {{Standardi}} i {{Čišćenje}} nemaju smisla ukoliko je članak zaključan
Sve u svemu, mislim da zaključavanje članka samo ima smisla ukoliko je u pitanju prekomjerni vandalizam. A sve ostalo se često sve može riješiti sa gore navedenim načinima. ;) -- Edin(r) 12:55, 16 februar 2019 (CET)
Članak je (bio) samo na 24 sata zaštićen. Na stranici za razgovor sam postavio nekoliko teza, ali se kolega nije izjasnio. Diskusija je otvorena, a postoji nekoliko tema, o kojima se svatko može izjasniti. --AnToni(R) 12:58, 16 februar 2019 (CET)

RelevantnostUredi

Potrebno je razjasnisti status ovog pokreta. Ako je to facebook grupa, a ne zakonski registrovani pokret ili organizacija, postavlja se pitanje da li je članak uopće relevantna tema za wikipediju.--AnToni(R) 17:29, 15 februar 2019 (CET)

Kako neki pokret može biti anarhistički i zalagati se za *državni* poredak (bilokoji) u isto vreme? Ovo je sprdnja. --Ivan VA (razgovor) 03:49, 16 februar 2019 (CET)

Slažem se sa Ivanom. Pored toga, ne sjećam se gdje piše da neki pokret mora biti zakonski registrovan ili organizacija. Ovaj pokret je već spomenut u vijestima, i to ga čini dovoljno relevantnim koliko ja vidim. Vrijedi isto pogledati primjere sa en.wiki. -- Edin(r) 12:08, 16 februar 2019 (CET)
Nek ostane. Nisam upoznat sa zakonskim odredbama u BiH. Ali mi nije jasno da se takav pokret može javno organizirati i pozivati na rušenje Ustavnih principa u BiH. Sličan primjer je bio u Austriji, organizacija koja se proglasila da ne priznaje poredak i zakon u Austiji, te su pripadnici te organizacije osuđeni na kazne zatvora. Inače mi nije cilj da rasravljam da li je to pokret ok ili ne. Radi sa samo o normama, da ne postavljamo facebook grupe na wiki.--AnToni(R) 12:45, 16 februar 2019 (CET)
Kakve veze zakonske odredbe u BiH imaju sa bs.wiki? Nije državni projekat. :) A to što se pokret organizuje i postoji je činjenica, bez obzira da li se njeni motivi tebi, meni ili nekom drugom lično sviđaju ili ne. Kao što si sam toliko puta naveo, ovdje radimo na jezičkom projektu i enciklopediji, gdje pokušavamo da stvorimo neutralno gledište o svakoj temi koja je dovoljno relevantna. ;) -- Edin(r) 13:00, 16 februar 2019 (CET)
Odredbe imaju veze, da se pokret definiše kao organizacija, ustanova, politička partija, udruženje građana, ili samo kao neformalni pokret. Jer ako je organizacija onda mora imati statut, predsjednika i sl. Ako je samo facebook grupa, onda to tako treba i definisati. Valjda je svima jasno da ako neko napravi blog ili facebook (FB) grupu, to nije organizacija. Prepisati sadržaj sa FB i uzeti to kao referencu, nema smisla.--AnToni(R) 13:14, 16 februar 2019 (CET)
Organizacija koju ti spominješ je formalna organizacija, a organizacija može također biti i informalna. Ali nije niko koliko vidim ni koristio tu riječ; tj. Alen je u orginalnoj verziji napisao da se radi o pokretu. Tako da ne vidim u čemu je tačno problem. -- Edin(r) 13:29, 16 februar 2019 (CET)

Članak prelazi prag značaja jer je vidljiv u medijima i sl. Al je sadržinski najveći problem ovog članka što je najveći njegov deo prekopiran sa vlastitog sajta, što nikako ne sme biti okosnica referenci za 2/3 sadržaja nekog članka. Dakle, sasvim je ok da ti sajt organizacije služi kao referenca da se napiše šta je razlog, cilj, porgram organizacije itd. Al ako 2/3 članka ode na to, onda to već poprima boje samopromocije. 2/3 sadržaja treba da bude pokriveno nezavisnim kredibilnim referencama (par kojih je već navedeno). Ne obrnuto kao sad. --Ivan VA (razgovor) 13:22, 16 februar 2019 (CET)

Da je članak relevantan, to vam vjerujem. Vjerovatno u tom medijskom okruženju imate više informacija. I to za reference je ok. Ima neka web stranica organizacije i od tud se uzmu informavije. Prepisati doslovce, kao što je Ivan rekao, nem smisla. Ja stalno potežem tu temu, da relevantan izvor nije neki blog, FB, youtube ili portal neke organizacije, ali većina to ignoriše argumentom da "je to tako jer piše na internetu". Mislim da smo razjasnili suštinu ove teme!--AnToni(R) 13:29, 16 februar 2019 (CET)
Nekoliko stvari:
  1. Baš me interesuje odakle ti to "2/3"; meni ne zvuči kao neka logična smjernica, mada se slažem da treba paziti da nepređene na samopromociju.
  2. Što se tiče kopiranja, ne mogu da nađem koji je dio bukvalno prekopiran. Imaš li link stranice i primjer teksta odakle je veliki dio samo prekopiran?
  3. Mislim da je bitno razlikovati reference koje vode na vlastiti sajt. Jedno je što se radi o samom pokretu, njenom cilju its. Drugo su određeni aktiviteti (navedeno pod sekcijom "Aktivizam"). Ukoliko ima više ovakvih aktiviteta sa referencom, onda je sasvim moguće da i broj referenci može biti veći prema jednoj/vlastitoj stranici (tj. #1).
Ako smo se složili da je relevantan članak, onda bih predložio da vidimo kako ga možemo poboljšati, i ujednom specifične stvari koje su još nejasne ili problematične najasniti. -- Edin(r) 13:58, 16 februar 2019 (CET)

Anarhisti?Uredi

Pozivam zajednicu da sagleda malo ovaj clanak jer neke kolege na ovoj vikipediji imaju sukob interesa, lijepeci atribute kakvi im padnu na pamet i odgovaraju. Nigdje na internetu nije navedeno da je ovaj pokret anarhisticki!!--109.175.98.20 12:41, 27 april 2021 (CEST)

@AnToni, trebala bi nam referenca za ovo anarhistički. --Haris (razgovor) 14:21, 27 april 2021 (CEST)
Ako neki pokret ima za cilj rušenje ustavnog sistema neke države, onda je anarhistički. Tu sam se vodio slijedom koji kaže da je potrebno protumačiti izvor i definisati ga a ne prepisati. Ni za Sarajevo ne navodimo izvor da je gkavni grad BiH! Ionako je vrlo malo izvora, ako izuzmemo samu stranicu ovog "pokreta", te raznoraznih kamenjarskih patrijskih web stranica ili portala koji nisu rerferentni za ovakve teme. Ako neki klix.ba piše da je Željo "derno" Saraj´vo" 3:0, to bi se i moglo linkovati, ali o ocjenama tog pokreta, koji u svom zahtjevu ima za cilj rušenje Ustavnog poretka (pod preduslovom da sgn. Aneks nazovemo Ustavom, što i de iure jest), onda se taj pokret može smatrati i suspektnim i interesatno je da zakonska i izvršna vlast trpi (od njemačkog "Dulden" - ne znam jurisitički izraz na bosanskom) takvo ponašanje. U Austriji se takvi hapse i osuđuju! Čak bi rekao sjeverno od Kupe, se takvi zabranjuju. Ako BiH vlast to dozvoljava ili neki mediji to sa simpatijom prate, to nije razlog da "patku ne nazovemo patkom" i anarhiste anarhistima. Njihove akcije - od banalnog kićenja Sarajeva nekim zastavama, do upadanja u vjerske objekte sa političkim obilježjima su za osudu, ali ne od nas dvojice nego od izvršnih organa bh zakonodavstva. Može neko reći da to nije tako crno, onda moram onaj jednostavni primjer usporedbom, da neki politički ravnogorski pokret uleti u dvorište Begove džamije i maše historijskom nacionalnom zastavom. Šta bi onda neki mediji izvjestili? A ni u dvorište Begove, a ni u dvorište u Kraljevoj Sutjesci nije zabranjeno nikome doći. Ali se dolazi sa respektom, a ne u uniformi ili u trenerci. Po slijedu logike "Nema izvora - nema ni članka" bi mogli članak obrisati. Onakav kakav je bio - prepisan sa sopstvene web stranice, nije mogao opstati. Takođe postavljam pitanje o relevantnosti ovog članka.--AnToni(R) 17:48, 27 april 2021 (CEST)
Ne bih ulazio u to da sam zaključujem je li ovaj pokret ili udruženje građana ili šta je već, anarhistički ili nešto drugo. Kao što si i sam primijetio nemamo nikakve izvore za njih da ih okarakterišemo. Nisam ni ja baš siguran da prelaze prag značajnosti u moru drugih udruženja. Ja sam za to da se ukloni anarhistički pošto nemamo nikakve izvore, a ako su drugi voljni možemo pokrenuti diskusiju da li su dovoljno značajni da imaju zaseban članak. --Haris (razgovor) 17:57, 27 april 2021 (CEST)
Takođe se postavlja pitanje kakvo je to udruženje? Ako nas deset, dvadeset ili pedeset, sto ... napravimo grupu na Facebooku, nismo udruženje nego neformalna grupa. Ako ti isti se učlane u planinarsko udruženje ili lovačko društvo, onda su formalna grupa. Neformalne grupe su i slavljenici 20 godina mature ili šahisti u parku u Sarajevu, koji se sastanu i igraju šah. Formalna grupa su navijači nekog nogometnog tima, a oni koji aplaudiraju na stadionu su gledaoci i nisu grupa ni organizacija. To bi trebali raščlaniti, pa da vidimo jesu li relevantni ili ne?--AnToni(R) 18:05, 27 april 2021 (CEST)
Porediti AntiDayton sa ravnogorskim pokretom je u najmanju ruku neukusno i jadno--109.175.98.20 19:37, 27 april 2021 (CEST)
Nazad na stranicu "AntiDayton".