Vatrena buba
Vatrena buba ili vatrena stjenica (lat. Pyrrhocoris apterus), je uobičajeni insekt iz porodice Pyrrhocoridae. Lahko prepoznatljiv zbog upečatljive crvene i crne boje, može se zamijeniti sa slično obojenim, iako nepovezanim Corizus hyoscyami (cimetna stjenica, tikvina buba)[1] Pyrrhocoris apterus rasprostranjen je širom Paleoarktika od atlantske obale Evrope do sjeverozapadne Kine. Izveštavan je i iz SAD-a, Centralne Amerike i Indije, a nalazi se i u Australiji.[2] Izvješteno je da je nedavno proširio svoju distribuciju prema sjeveru u kopno Ujedinjenog Kraljevstva i prema istoku do obale Sredozemnog mora. [3] Često se opaža da stvaraju nakupine, posebno kao nezrele forme, koje sadrže od desetina do stotinu jedinki.
,_Hartelholz,_M%C3%BAnich,_Alemania,_2020-06-28,_DD_362-382_FS.jpg) | |
| Sistematika | |
|---|---|
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Arthropoda |
| Razred | Insecta |
| Red | Hemiptera |
| Podred | Heteroptera |
| Porodica | Pyrrhocoridae |
| Rod | Pyrrhocoris |
| Vrsta | P. apterus |
Reprodukcija
urediFirebugovi se uglavnom pare u aprilu i maju. Njihova prehrana sastoji se prvenstveno od sjemena lipe i sljezova . Često ih se može naći u skupinama u blizini podnožja stabala lipe, na sunčanoj strani. Mogu se vidjeti u tandemskom stvaranju prilikom parenja koje može trajati od 12 sati do 7 dana. Dugo razdoblje kopulacije mužjaci vjerovatno koriste kao oblik zaštite ejakulata u velikoj konkurenciji s drugim muškarcima.[4]
Razvoj
urediP. apterus bio je predmet neočekivanog otkrića 1960-ih kada su istraživači koji su deset godina uzgajali bube u Pragu, Čehoslovačka, pokušali učiniti isto na Harvard University u Sjedinjenim Državama. Nakon 5. stupnja larve instar, umjesto da se razviju u odrasle, bube su ili ušle u 6. fazu, ili su postale odrasle jedinke s karakteristikama larve. Neki od šestih stupnjeva prešli su na 7. stupanj, ali svi su uzorci ginulii bez dostizanja zrelosti.[5]
Na kraju se pokazalo da je izvor problema papirni ubrus koji se koristi u procesu uzgoja; efekt se dogodio samo ako su papirnati ubrusi izrađeni u Americi. Istraživači bi mogli ponoviti ove rezultate sa američkim novinama kao što je New York Times , ali ne i evropskim novinama kao što je The Times. Utvrđeno je da su uzrok hormoni pronađeni u izvornom drvetu balsamska jela (Abies balsamea) koje se koristi za proizvodnju papira i srodnih proizvoda u Americi i nekim drugim sjevernoameričkim četinarima. Slučajno je ovaj hormon duboko djelovao na P. apterus, ali ne i na drugim vrstama insekata, što pokazuje diverzifikaciju hormonskih receptora u insektima. Najmoćnija hemijska komponenta kasnije je identificirana kao juvabion, metil ester todomatske kiseline, koji proizvodi drveće kao odgovor na ranjavanje; oponaša juvenilni hormon usko na kemijskoj razini, braneći od ranjivih štetnika.[6][7]
Dodatne slike
uredi
-
Nimfa -
Vatrene bube u Španiji koje imuju agregacijsko ponašanje -
Vatrena buba koja se hrani sjemenom sljeza (Hibiscus syriacus).
Moguća zabuna
uredi- Poređenje Pyrrhocoris i Corizus
-
Pyrrhocoris apterus -
Reference
uredi- ^ Brickfields Country Park: Cinnamon Bug – Corizus hyoscyami
- ^ Socha, Radomir (1993). "Pyrrhocoris apterus (Heteroptera)–an experimental model species: a review". European Journal of Entomology. 90: 241–286. ISSN 1210-5759.
- ^ Marren, Peter (2010). Bugs Britannica. Chatto & Windus. ISBN 978-0-7011-8180-2.
- ^ Schöfl, Gerhard; Michael Taborsky (19. 2. 2004). "Prolonged tandem formation in firebugs (Pyrrhocoris apterus) serves mate-guarding". Behavioral Ecology and Sociobiology. Springer Berlin / Heidelberg. 52 (5): 426–433. doi:10.1007/s00265-002-0524-9. ISSN 0340-5443.
- ^ Karel Slama; Carroll M. Williams (1965). "Juvenile hormone activity for the bug Pyrrhocoris apterus" (PDF). Proceedings of the National Academy of Sciences. 54 (2): 411–414. doi:10.1073/pnas.54.2.411. PMC 219680. PMID 5217430. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 12. 4. 2021.
- ^ W. S. Bowers; H. M. Fales; M. J. Thompson; E. C. Uebel (25. 11. 1966). "Juvenile Hormone: Identification of an Active Compound from Balsam Fir". Science. 154 (3752): 1020–1021. doi:10.1126/science.154.3752.1020. PMID 5919750.
- ^ Jörg Bohlmann; John Crock; Reinhard Jetter; Rodney Croteau (9. 6. 1998). "Terpenoid-based defenses in conifers: cDNA cloning, characterization, and functional expression of wound-inducible (E)-α-bisabolene synthase from grand fir (Abies grandis)". Proc Natl Acad Sci U S A. 95 (12): 6756–6761. doi:10.1073/pnas.95.12.6756. PMC 22624. PMID 9618485.
Vanjski linkovi
uredi
- Images of firebugs Arhivirano 11. 3. 2007. na Wayback Machine
- Firebugs in the Channel Islands Arhivirano 29. 12. 2008. na Wayback Machine