Otvori glavni meni

Pužuća ivica (lat. Ajuga reptans) – u Evropi poznatija kao poznatiji kao lovački rog, plava trublja, korovski tepih, travni trpih, obični lovački rog i slično – je zeljasta cvjetnica iz porodice Lamiaceae. Porijeklom je iz Evrope a invazivna vrsta je u dijelovima Sjeverne Amerike.[1][2]

Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Pužuća ivica
(Ajuga reptans)
Ajuga reptans 20070429 132711 1.jpg
Sistematika
Carstvo Plantae
Red Lamiales
Porodica Lamiaceae
Potporodica Ajugoideae
Rod Ajuga
Vrsta A. reptans
Dvojno ime
Ajuga reptans
L.

Uzgaja se kao baštenska biljka jer formira koristan ukrasni pokrivač tla. Selekcionirani su brojni kultivari, od kojih "Caitlin's Giant" ("Caitlin div") dobio je Nagradu vrta Merit, engleskog Kraljevskog društva za hortikulturi (Royal Horticultural Society).[3] Ajuga reptans je komponenta ljubičaste močvarne trave pašnjaka, a uključena je akcijski plan zaštite biodiverziteta staništa u više zemalja, uključujući i Veliku Britaniju.

Ajuga reptans ima tamno zelene listove sa ljubičastim odsjajem. Širi pokrovnost staništa jer raste u gustim skupinama. Listovi narastu do oko 5 - 8 cm, ali u proljeće izrasta cvjetna stabljuka visine do 10 -15 cm, s mnogim ljubičastih cvjetova. Njihov oblik često posjeću muhe, kao što je Rhingia campestris.[4]

Sadržaj

OpisUredi

 
Mlada biljka Ajuga reptans

Ajuga je razuđena višegodišnja biljka[5] sa uspravnom cvjetnom stabljikom koja raste do visine od oko 10 do 35 cm. Stabljike su četverougaone sa dlakama na dvije strane, a biljka ima izbojke koji se šire preko površine tla. Lišće je purpurno-zeleno poredano u nasuprotnim parovima. Rubovi lista su bez dlaka i elipsasti ili jajoliki sa zaobljenim vrhom i plitko zaobljenim zupcuma na margini. Cvasti su u obliku gustig grozdova i sastoji se od pršljenova plavih cvjetova, od kojih svaki ima tamnu venu na donjoj usni. U čašici ima pet zupčastik režnjeva, a krunica formira dvije cvjetne usne sa kratkom cijevi, dužine 14 do 17 mm. Gornja usna svakog cvijeta je kratka i ravna, sa glatkim rubom, a donja je trorežnjevita. Centralna režanj je najveći, ravan sa nazubljenim vrhom. Postoje četiri prašnika, dva duga i dva kratka, koji su duži od krunice i priključeni na cijev. Jajnika je nadrastao a plod je shizokarpan sa četiri komore.[6]

StaništeUredi

Ajuga obično uspijeva u šumama i na trvrdim pašnjacima.[1]

RasprostranjenjaUredi

Uobičajena je u Irskoj,[7]ritanskih otoka[8], kao i na Balkanu, uključujući i Bosni i Hercegovinu.

UpotrebaUredi

 
Cvjetovi

Ajuga je također poznat i kao "drvodjeljska biljka" zbog sposobnosti da zaustavi krvarenje (što su vjerovatno prvo iskusili šumski sjekači).[9] Trublja je primarni izvor nektara za dvije vrste bisernih fritilarija. Sekundarni je izvor nektara za Gonepteryx rhamni, Hamearis lucina, Anthocharis cardamines, Gonepteryx rhamni, Hamearis lucina, Pieris rapae, Leptidea sinapis i mnoge druge leptire.[10]

Zeleni dijelovi (herba) Ajuga reptans u tradicijskoj medicini Austrije koristi se kao čaj za liječenje poremećaja povezanih s respiratornim traktom.[11]

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ a b Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12 February 2014. 
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  3. ^ "Ajuga reptans AGM". Royal Horticultural Society. Pristupljeno 27 July 2013. 
  4. ^ Van Der Kooi, C. J.; Pen, I.; Staal, M.; Stavenga, D. G.; Elzenga, J. T. M. (2015). "Competition for pollinators and intra-communal spectral dissimilarity of flowers". Plant Biology. doi:10.1111/plb.12328. 
  5. ^ Parnell. J. and Curtis, T. 2012. Webb's An Irish Flora. Cork University Press. ISBN 978-185918-4783
  6. ^ "Blue bugle: Ajuga reptans". NatureGate. Pristupljeno 2013-12-15. 
  7. ^ Scannell, M.J.P. and Synnott, D.M. 1972 Dublin. Stationary Office
  8. ^ Clapham, A.R., Tutin, T.G. and Warburg, E.F. 1968. Excursion Flora of thee British Isles. Second Edition. Cambridge University Press ISBN 0-521-04656-4
  9. ^ Howard, Michael (1987). Traditional Folk Remedies Century. p.108
  10. ^ "Nectar Sources". UKButterflies.co.uk. 2002–2014. 
  11. ^ Vogl, S; Picker, P; Mihaly-Bison, J; Fakhrudin, N; Atanasov, A. G.; Heiss, E. H.; Wawrosch, C; Reznicek, G; Dirsch, V. M.; Saukel, J; Kopp, B (2013). "Ethnopharmacological in vitro studies on Austria's folk medicine--an unexplored lore in vitro anti-inflammatory activities of 71 Austrian traditional herbal drugs". Journal of Ethnopharmacology 149 (3): 750–71. PMC 3791396. PMID 23770053. doi:10.1016/j.jep.2013.06.007. 

Dopunska literaturaUredi

Vanjski linkoviUredi