Prva zemaljska konferencija AFŽ-a
Prva zemaljska konferencija AFŽ (Antifašistički front žena) održana je za vrijeme Drugog svjetskog rata, 6. decembra 1942. u Bosanskom Petrovcu[1] Jugoslavenski Antifašistički front žena jedinstvena je ženska organizacija u historiji lijevih pokreta kako zbog masovnosti i kapilarnog heteronomnog ustrojstva tako i razmjera humanitarnog, propagandnog, obrazovnog i političkog djelovanja među ženama u teškim ratnim uslovima. Sve dok je u teško razrušenoj i osiromašenoj zemlji vladao revolucionarni duh jedinstva, obnove i dobrovoljnog rada, žene su prednjačile svojim volonterskim zalaganjem i izuzetnim naporima oko emancipacije svih društvenih subjekata.
U predhodnom periodu narodnooslobodilačke borbe od 18 mjeseci, mjesni i pokrajinski odbori AFŽ-a bili su već osnovani. Cilj osnivanja AFŽ-a bio je mobilizacija žena radi pomaganja jedinicama narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, pomoći organima vlasti u organizovanju pozadine, učešća u oružanim i diverzantskim akcijama, brige o djeci. Poseban zadatak bio je kulturno i prosvjetno uzdizanje žena.
Delegatkinje iz organizacije po čitavoj Jugoslaviji sastale su se u Bosanskom Petrovcu da usmjere sve svoje snage na nastavak narodnooslobodilačke borbe. Na konferenciji je učestvovalo 166 izabranih delegatkinja iz svih krajeva Jugoslavije, osim iz Makedonije, jer njihove predstavnice nisu se mogle probiti kroz neprijateljske redove.
Pozdravni govor održao je Josip Broz Tito, vrhovni komandant NOV POJ. Na toj prvoj konferenciji Tito je rekao: Ja se ponosim time što stojim na čelu armije u kojoj ima ogroman broj žena. Ja mogu kazati da su žene u toj borbi po svom heroizmu, po svojoj izdržljivosti, bile i jesu na prvom mjestu i u prvim redovima i svim narodima Jugoslavije čini čast što imaju takve kćeri.[2]
Izabran je Centralni odbor AFŽ Jugoslavije od 20 članova koji je objedinjavao rad pokrajinskih rukovodstava AFŽ; za predsednicu AFŽ izabrana je Kata Pejnović.
U julu 1945. u Beogradu je održan Prvi kongres AFŽ Jugoslavije, na kome je bilo 960, delegatkinja, za predsednika je izabrana Spasenija Babović. Drugi kongres je održan 1948. sa 826 delegata, a za predsednika je izabrana Vida Tomšič, a 1950. Treći sa 609 delegata, sa ponovnim izborom Vide Tomšić.
Jugoslavija je u ratu izgubila 1.700.000 stanovnika, od toga oko 600.000 žena. Žene su dale ogroman doprinos borbi za oslobođenje. Od 1941. do 1945. u redovima Narodnooslobodilačke vojske borilo se oko 110.000 žena od kojih je 25.000 poginulo, 40.000 ranjeno, dok je 3.000 ostalo potpuno nesposobno za rad. U toku Drugog svjetskog rata, oko 2.000 žena postale su oficirke. Partizansku spomenicu 1941. dobila je 3.344 žena, a Ordenom narodnog heroja odlikovana je 91 žena.
Nakon Drugog svjetskog rata AFŽ je bio organizacija koja bi se mogla smatrati nasljednicom stogodišnjih napora žena da postanu dio javne sfere i postignu ravnopravnost u svim aspektima društvenog života.[3]
Godine 1945. u Ustavu nove Jugoslavije stajalo je: Žene su ravnopravne sa muškarcima u svim područjima državnog, privrednog i društveno-političkog života. Za jednak rad žene imaju pravo na jednaku platu kao i muškarci i uživaju posebnu zaštitu u radnom odnosu. Država naročito štiti interese majke i djeteta osnivanjem porodilišta, dječijih domova i obdaništa i pravo majke na plaćeni dopust prije i poslije porođaja.
Poslije rata, Antifašistički front žena angažovao se na otklanjanju posljedica rata naročito na rješavanju zdravstvenih, socijalnih i kulturnih problema ranjenika i djece koja su u ratu ostala bez jednog ili oba roditelja. Organizovan je veoma obiman rad na prosvjećivanju žena i uključivanju u kulturni, ekonomski i politički život.[4] Naročito se insistiralo na zapošljavanju i školovanju ženske omladine u osnovnim i srednjim stručnim školama. Organizacije su se suprotstavljale pokušajima diskriminacije i omalovažavanja žena.
Ubrzo se Antifašističkom frontu žena zamjerilo da se previše bavi političkim radom, pa je on samoukinut 1953. godine.
Literatura
uredi- ORGANIZIRANA DJELATNOST ŽENA HRVATSKE U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI 1941 – 1945 –Lydia Sklevicky, Zagreb 1984
Reference
uredi- ^ OSNOVAN ANTIFAŠISTIČKI FRONT ŽENA
- ^ "Josip Broz Tito: Govor na Prvoj zemaljskoj konferenciji AFŽ". Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4. Arhivirano s originala, 19. 3. 2016. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Zabilježene Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku -Drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje" (PDF). Sarajevski otvoreni centar, www.soc.ba Fondacija CURE, www.fondacijacure.org Za izdavače: Saša Gavrić, Jadranka Miličević SARAJEVO, 2015. Arhivirano s originala (PDF), 23. 11. 2015. Pristupljeno 9. 2. 2016. no-break space character u
|title=na mjestu 31 (pomoć) - ^ "Chiara Bonfiglioli : BIOGRAFIJE AKTIVISTKINJA AFŽ-A: INTERSEKCIONALNA ANALIZA ŽENSKOG DJELOVANJA" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 18. 9. 2020. Pristupljeno 23. 8. 2020.