Povreda ili ozljeda je svako fiziološko oštećenje živog tkiva [1] uzrokovano neposrednim fizičkim stresom. Povreda se može dogoditi namjerno ili nenamjerno i može biti uzrokovana traumom tupim predmetom, penetrirajućom traumom, opekotinom, izlaganjem toksičnosti, gušenjem ili prenaprezanjem. Povrede se mogu javiti u bilo kom dijelu tela, a različiti simptomi su povezani sa različitim povredama.

Povreda
Drugi naziviOzljeda
Mačje ogrebotine na ruci, manja traumatska ubodna rana na koži
SpecijalnostUrgentna medicina, traumatologija
KomplikacijeInfekcija,
VrsteTraumatskao, opekotina, toksična prekomjerna upotreba lijekova

Liječenje veće ozljede obično provodi zdravstveni radnik i uveliko varira ovisno o prirodi ozljede. Saobraćajni sudari su najčešći uzrok nesrećnih povreda i smrti uzrokovanih povredama među ljudima. Povrede se razlikuju od hroničnih stanja, psihičke traume, infekcija ili medicinske procedure, iako povreda može biti faktor koji doprinosi bilo čemu od njih.

Nekoliko velikih zdravstvenih organizacija uspostavilo je sisteme za klasifikaciju i opis ljudskih povreda.

Pojava uredi

 
Smrtni slučajevi od povreda na milion osoba u 2012
  203-358
  359-428
  429-483
  484-559
  560-637
  638-716
  717-817
  818-939
  940-1,140
  1,141-2,961
 
Smrtni slučajevi od namjernih povreda na milion osoba u 2012.
  14-65
  66-89
  90-114
  115-137
  138-171
  172-193
  194-226
  227-291
  292-379
  380-2,730

Povrede mogu biti namjerne ili nenamjerne. Namjerne povrede mogu biti djela nasilja prema drugima ili samopovređivanje prema sopstvenoj osobi. Slučajne ozljede mogu biti nepredvidive ili mogu biti uzrokovane nepažnjom. Najčešći tipovi nenamjernih ozljeda po redu su saobraćajne nesreće, padovi, davljenje, opekotine i slučajno trovanje. Određeni tipovi povreda su češće u razvijenim zemljama ili zemljama u razvoju. U zemljama u razvoju je veća vjerovatnoća da će saobraćajne povrede ubiti pješake nego vozače. Opekotine su češće u razvijenim zemljama, dok su povrede od otvorenog plamena češće u zemljama u razvoju.[2]

Do 2021. godine, oko 4,4 miliona ljudi svake godine pogine zbog povreda širom svijeta, što predstavlja skoro 8% svih smrtnih slučajeva. Od ovih povreda 3,16 miliona su nenamjerne, a 1,25 miliona namerne. Saobraćajne nesreće su najčešći oblik smrtonosnih povreda, uzrokujući oko jedne trećine smrtnih slučajeva uzrokovanih povredama. Jedna šestina je uzrokovana samoubistvom, a jedna desetina je uzrokovana ubistvom. Desetine miliona pojedinaca svake godine zahtevaju medicinski tretman za povrede koje nisu fatalne, a povrede su odgovorne za oko 10% svih godina života sa invalidnošću. Muškarci imaju dvostruko veće šanse da budu ubijeni zbog povreda nego žene.[3] In 2013, 367,000 children under the age of five died from injuries, down from 766,000 in 1990.[4]

Sistemi klasifikacije uredi

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je razvila Međunarodnu klasifikaciju vanjskih uzroka povreda (ICECI). U ovom sistemu, povrede se klasifikuju prema mehanizmu povrede, predmetima/supstancama koje uzrokuju povredu, mjestu nastanka, aktivnosti prilikom povrede, ulozi ljudske namjere i dodatnim modulima. Ovi kodovi omogućavaju identifikaciju distribucije povreda u određenim populacijama i identifikaciju slučajeva za detaljnije istraživanje uzroka i preventivnih napora..[5]

U Sjedinjenim Američkim Državama, Biro za statistiku rada razvio je Sistem klasifikacije povreda i bolesti na radu (OIICS). Pod ovim sistemom povrede se klasifikuju prema prirodi, zahvaćenom dijelu tijela, izvoru i sekundarnom izvoru i događaju ili izloženosti. OIICS je prvi put objavljen 1992. godine i od tada je nekoliko puta ažuriran.[6] Sistem klasifikacije povreda i bolesti u sportu Orchard (OSIICS), ranije OSICS, koristi se za klasifikaciju povreda kako bi se omogućilo istraživanje specifičnih sportskih povreda.[7][8]

Ocjena ozbiljnosti povrede (ISS) je medicinski rezultat za procjenu težine traume.[9][10] Ona je u korelacijama sa mortalitetom, morbiditetom i vremenom hospitalizacije nakon traume. Koristi se za definiranje pojma velika trauma (politrauma), prepoznata kada je ISS veći od 15.[10] AIS komitet Udruženje za unapređenje automobilske medicine dizajniralo je i ažurira skalu.

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Concise Oxford English Dictionary. Oxford University Press. 2002. str. 729. ISBN 0-19-860572-2.
  2. ^ de Ramirez, Sarah Stewart; Hyder, Adnan A.; Herbert, Hadley K.; Stevens, Kent (2012). "Unintentional injuries: magnitude, prevention, and control". Annual Review of Public Health. 33: 175–191. doi:10.1146/annurev-publhealth-031811-124558. ISSN 1545-2093. PMID 22224893.
  3. ^ "Injuries and violence". World Health Organization (jezik: engleski). 19. 3. 2021. Pristupljeno 19. 7. 2022.
  4. ^ GBD 2013 Mortality and Causes of Death, Collaborators (17. 12. 2014). "Global, regional, and national age-sex specific all-cause and cause-specific mortality for 240 causes of death, 1990-2013: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2013". Lancet. 385 (9963): 117–71. doi:10.1016/S0140-6736(14)61682-2. PMC 4340604. PMID 25530442.
  5. ^ "International Classification of External Causes of Injury (ICECI)". World Health Organization. Arhivirano s originala, 17. 10. 2004. Pristupljeno 24. 3. 2014.
  6. ^ "Occupational Injury and Illness Classification System". Centers for Disease Control and Prevention. Pristupljeno 24. 3. 2014.
  7. ^ Rae, K; Orchard, J (maj 2007). "The Orchard Sports Injury Classification System (OSICS) version 10". Clin J Sport Med. 17 (3): 201–04. doi:10.1097/jsm.0b013e318059b536. PMID 17513912. S2CID 31994177.
  8. ^ Orchard, JW; Meeuwisse, W; Derman, W; Hägglund, M; Soligard, T; Schwellnus, M; Bahr, R (april 2020). "Sport Medicine Diagnostic Coding System (SMDCS) and the Orchard Sports Injury and Illness Classification System (OSIICS): revised 2020 consensus versions". British Journal of Sports Medicine. 54 (7): 397–401. doi:10.1136/bjsports-2019-101921. PMID 32114487. S2CID 211724559.
  9. ^ Baker SP, O'Neill B, Haddon W, Long WB (1974). "The Injury Severity Score: a method for describing patients with multiple injuries and evaluating emergency care". The Journal of Trauma. 14 (3): 187–96. doi:10.1097/00005373-197403000-00001. PMID 4814394.
  10. ^ a b Copes, W.S.; H.R. Champion; W.J. Sacco; M.M. Lawnick; S.L. Keast; L.W. Bain (1988). "The Injury Severity Score revisited". The Journal of Trauma. 28 (1): 69–77. doi:10.1097/00005373-198801000-00010. PMID 3123707.

Vanjski linkovi uredi

Šablon:Trauma Šablon:Opće povrede Šablon:Hitna medicina