Transfekcija (lat. od transire - trans = preći preko, s druge strane + infȉcere = otrovati, okužiti) je proces namjenskog uvođenje nukleinskih kiselina u ćelije. Termin se često koristi za nevirusne metode u eukariotskim ćelijama. Može se odnositi i na druge metode i vrste ćelija, iako drugi termini imaju prednost.

Transformacija se češće koristi za opisivanje nevirusnog transfera DNK u bakterije i neživotinjske eukariotske ćelije, uključujući biljne ćelije. U postupcima sa životinjskim ćelijama, za transfekciju je preferirani termin je transformacija, koji se također odnosi na napredovanje stadija kancerogeneze u ovim ćelijama. Transdukcija se često koristi za opisivanje virusnog posredovanja u DNK tranfekciji.[1][2]

Genetički materijal (kao DNK plazmid ili iRNK konstrukti) ili čak proteini kao antitijela također se mogu unositi transfekcijom.

Transfekcija životinjskih ćelijas obično podrazumijeva otvaranje prolazne pore ili "rupe" u ćelijskoj membrani da dozvoli uzimanje materijala. Transfekcija se može izvršiti i pomoću kalcij fosfata, primjenom elektroporacije, mobilnim istiskivanjem ili miješanjem akationskih lipida sa materijalom za proizvodnju liposoma, koji je osigurač za ćelijske membrane i pasivnnog transporta unutra. Transfekcija može rezultirati neočekivanim morfološkim promjenama i abnormalnostima ciljanih ćelija.

Terminologija uredi

Značenje izraza je evoluirao. Originalna značenje transfekcije bilo "infekcijska transformacija", odnosno, uvođenje DNK (ili RNK) iz prokariota – zarazom ćelije virusom ili bakteriofagom, što je izazvalo infekciju. Pojam transformacija je imao još smisla u biologiji životinjskih ćelija (genetičke promjene omogućava dugoročna propagacija u kulturi, odnosno stticanje svojstava tipičnih za ćelije raka). Terminu transfekcija, za životinjske ćelije, odgovara sadašnje značenje promjene ćelijskih svojstva uzrokovanih uvođenjem DNK.

Tipovi transfekcije uredi

Postoji više tipova transfekcije, koji se obično dijele u dvije velike skupine:

  • hemijska i
  • nehemijska transfekcija.

Reference uredi

  1. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  2. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.

Također pogledajte uredi

Vanjski linkovi uredi