DBase
dBase (također i kao dBASE) je bio jedan od prvih sistema za upravljanje bazama podataka na mikroračunarima, i svojevremeno jedan od najuspješnijih.[2] DBase sistem je uključivao pogon baze podataka, sistem upita, grafički uređivač i programski jezik koji koji je povezivao sve ove komponente. dBaseov glavni dio je .dbf datoteka, vrlo rasprostranjena u aplikacijama kojima je potreban jednostavan format za pohranu strukturiranih podataka.
| Programska Paradigma | Imperativno, Deklarativno |
|---|---|
| Pojavio se | 1979 |
| Razvijač | Cecil Wayne Ratliff[1] |
| Glavne implementacije | C |
| Utjecao na | Clipper, WordTech proizvodi, Harbour. FoxBASE+, FoxPro, Visual FoxPro, VP-Info |
| Operativni sistemi | Microsoft DOS Microsoft Windows |
Izvorno izdat kao Vulcan za PTDOS 1978., CP/M port je privukao pažnju Ashton-Tatea 1980. Licencirali su ga i izdali kao dBASE II, a kasnije prebacili na Apple II i IBM PC računare sa operativnim sistemom DOS. Na PC platformi dBase je postao jedan od najprodavanijih softvera. Glavna nadogradnja objavljena je kao dBase III i prenesenana mnoge platforme, između ostalog UNIX i VMS. Sredinom 1980-tih, Ashton-Tate je bio dio "velike trojke" izdavača softvera ranog poslovnog softvera[3] uz Lotus Development i WordPerfect.
Od sredine 1980-ih, nekoliko firmi je proizvelo vlastite verzije dBase proizvoda. To su bili FoxBASE+ (kasnije preimenovan u FoxPro), Clipper i druge takozvani xBase proizvodi. Mnogi od njih su bili tehnički jači od dBase-a, ali nikad nisu uspjeli da ga potisnu sa tržišta.[4][5] To se promijenilo katastrofalnim dBase IV, čiji su dizajn i stabilnost bili toliko loši da su se mnogi korisnici prebacili na druge proizvode.[6] Istovremeno, počela sve veća upotreba IBM-ovog SQL-a (Structured Query Language) koja je nudila mnoge prednosti u odnosu na dBASE.
Početkom devedesetih godina xBase proizvodi su bili vodeća baza podataka za implementaciju poslovnih aplikacija. Zbog svoje značajnosti, u roku od godinu dana tri najveće firme iz ovog polja su kupljene:
- Borland je kupio Ashton-Tate[7][8]
- Microsoft je kupio Fox Software[9][10]
- Computer Associates je kupio Nantucket.
U narednom desetljeću većina originalnih xBase proizvoda je nestala sa tržišta ili im je korištenje svedeno na minimum. Proizvodi poznati kao dBase i dalje postoje, čiji je vlasnik dBase LLC.
Reference uredi
- ^ "The FoxPro History - Interview with Wayne Ratliff". www.foxprohistory.org.
- ^ Lazzareschi, Carla (15. 12. 1990). "The Creator of dBase Software Maintains That It Is Original". LA Times. Pristupljeno 26. 4. 2017.
- ^ "ASHTON-TATE : Confronting a Hard Life in the World of Software". The Los Angeles Times. 10. 5. 1987.
- ^ "dBASE had 40 percent of the data base market in 1989, compared with 62.5 percent in 1985."
- ^ Chapman, Merrill R. (2006), In Search of Stupidity: Over Twenty Years of High-Tech Marketing Disasters, Second Edition, Apress, str. 81–83, ISBN 1-59059-721-4
- ^ "Worst tech mergers and acquisitions: Novell and Unix, Borland Ashton-Tate".
In 1995, Novell sold the operating system to SCO. ... In 1991, Ashton-Tate merged with Borland
- ^ "Borland to Acquire Ashton-Tate in a $439-Million Deal". LA Times.
- ^ "Microsoft to Try New Market By Acquiring Fox Software". NYTimes.com. 25. 3. 1992.
- ^ "Microsoft to Buy Fox Software to Get Database Line". LA Times. 25. 3. 1992.
In its first major acquisition, software powerhouse Microsoft Corp. announced Tuesday that it will buy privately held Fox Software for about $173 million