Razlika između verzija stranice "Sabah-namaz"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 2A02:27B0:4C05:46E0:7197:8372:5BF5:D772 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika InternetArchiveBot oznaka: vraćanje |
m razne ispravke |
||
Red 1:
{{Namazi}}
'''Sabah-namaz''' ili ''jutarnji namaz'' ({{ArJ| فجر}}; '''salatul-fedžr''') prvi je od 5 propisanih, [[farz|obaveznih]] [[namaz]]a (molitvi) koje [[muslimani]] svakodnevno obavljaju. Ujedno je i najkraći dnevni namaz koji se sastoji od 4 rekata (2 sunnet i 2 obavezna farz rekata).<ref name="namaz">{{cite web |title=Kako se klanja pet dnevnih namaza |url=http://dzemat-oberhausen.de/?p=202#1-Sabah-namaz-jutarnji-namaz |website=dzemat-oberhausen.de/ |
== Vrijeme sabah-namaza ==
Sabah-namaz klanja se od pojave zore, pa do pred izlazak [[Sunce|Sunca]]. Primjera radi, [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[ulema]] odobrila je, u skladu sa [[šerijat]]om, da se, po dogovoru unutar svake od zajednica vjernika ([[džemat]]a), sabah-namaz u [[džamija]]ma može početi klanjati u unaprijed dogovoreno vrijeme, pola sata prije izlaska Sunca što je praktično s obzirom na vremenski interval kada se ovaj namaz može obaviti. Po ovome je sabah-namaz specifičan u odnosu na druge dnevne namaze koji počinju momentalno s nastupanjem namaskog vremena.
U vremenu kad Sunce izlazi zabranjeno je klanjati bilo šta sve dok ono ne bude na vidiku. U slučaju da je vjernik propustio klanjati ovaj namaz u propisanom vremenu, ima mogućnost isti naklanjati (tzv. ''kazā'') poslije izlaska Sunca, s tim da za to nema nikakvu nagradu.
== Način obavljanja sabah-namaza ==
Kao i svi namazi, i ovaj se obavlja na način na koji ga je obavljao poslanik [[Muhammed]]. Obavezni namaz je 2 rekata, ali je [[hadis]]om Božijeg Poslanika preporučeno prije toga klanjati i 2 rekata dobrovoljnog namaza ([[sunnet]]).
=== Prije početka ===
Red 22:
Na stajanju vjernik zauzima stojeći položaj s povezanim rukama u predjelu između prsa i pupka, i to tako da desnu stavi preko lijeve. I ovdje postoji razlika u mišljenjima uleme, pa jedan dio smatra da žene trebaju držati ruke povezane na prsima, a muškarci u predjelu pupka, dok drugi dio ne pravi razliku između muškog i ženskog stajanja. Na početku vjernik može prvo proučiti neku dovu. Bosanskohercegovački muslimani tradicionalno najčešće uče ''Subhaneke''. Ovo je moguće samo na prvom rekatu. Nakon toga obavezno je reći: "Utječem se Allahu od prokletog šejtana (đavola)" (trans. "Eūzu billāhi mineš-šejtānir-radžīm"), ali također samo na prvom rekatu. Dalje se kaže: "U ime Allaha, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog, Samilosnog" (trans. ''"Bismillāhir-rahmānir-rahīm"''), pa se uči prva [[sura]] iz [[Kur'an]]a ([[El-Fatiha]]) i nastavlja se sa barem 3 ajeta neke druge sure ili čitavom surom. Na drugom rekatu uče se Bismilla, Fatiha i još jedna sura.
Vjernik zatim, uz izgovaranje [[tekbir]]a, vrši pregibanje tijela u oblik [[ćirilica|ćiriličnog]] slova G (Г), oslanjajući se rukama o koljena, i izgovara riječi kojima slavi svoga [[Allah|Tvorca]], čineći tako ruku'. S ruku'a se vraća u prvobitni stojeći položaj izgovarajući riječi "Čuje Allah onoga koji Ga hvali" (trans. "Semiallāhu li men hamideh") i "Naš Stvoritelju, neka je Tebi hvala" (trans. "Rabbenā we lekel hamd").
Uz izgovaranje tekbira, vjernik se zatim spušta na tlo i čini sedždu. Sedžda se, kako je opisao Muhammed a. s, čini tako da 7 tačaka, odnosno dijelova tijela dodiruje tlo: čelo, [[nos]], dlanovi, [[koljeno|koljena]] i nožni prsti. To je karakterističan položaj tijela u kojem vjernik klečeći dodiruje zemlju čelom i nosom. Muslimani smatraju da su u ovom položaju najbliži Allahu i da se u ovom položaju nijedna dova ne odbija, pa zato za vrijeme sedžde izgovaraju različite dove. U jednom rekatu postoje 2 sedžde, s kraćom pauzom između njih u sjedećem položaju.
| |||