Razlika između verzija stranice "Terminator (1984)"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke |
|||
Red 74:
"Terminator" dovodi filmsko nasilje u područje nadrealnog. Uglađeno napravljena, razarajuća naučnofantastična fantazija, zalaže se za tvrdnju da, unutar najobičnijeg lokalnog kina, postoji želja da se postane slobodan. Negdje u budućnosti, kompjuter Strategic Air Command odlučuje potpuno ukloniti ljudski život (što mu sigurno olakšava posao); ali preživjeli holokausta koji je uslijedio, predvođeni misterioznim Johnom Connorom, udružuju se protiv mašina. Tako lukavi kompjuter vremenski prebacuje Terminatora (Arnold Schwarzenegger) u savremeni Los Angeles da ubije Connorovu majku Sarah (Linda Hamilton), prije nego što ga ona zatrudni. Njena jedina nada leži u Kyle Reese-u (privlačno ozbiljan Michael Biehn), jednom od Connorovih odabranih ljudi koji se vraća u prošlost kako bi je zaštitio. Terminator (ukoliko niste znali) je mašina za ubijanje napravljena od TV kamera, mikroprocesora i neuništivog metala, na koju je živo ljudsko tkivo nakalemljeno kako bi dalo ljudski izgled - to je neka vrsta tamne strane filma "Čovjek od šest miliona dolara." Režiser i scenarist James Cameron daje nam fascinantne poglede Terminatora iz oka-televizijskog ekrana u infracrvenoj boji, s gomilama besmislenih podataka kompjuterski ispisanih duž ivice ekrana. Šminker nagrađen Emmyjem Alan Winston ("Autobiografija gospođice Jane Pittman") postiže neke zapanjujuće groteskne efekte, posebno kada Terminator, zaustavivši se kako bi popravio štetu nastalu usljed nekoliko pucnjeva iz sačmarice, isječe svoje meso oštricom noža Exacto.
Kao robot, Arnold Schwarzenegger je konačno pronašao ulogu primjerenu njegovom talentu. Schwarzenegger nikada nije pronašao pravi stil za film "Conan" - bio je previše zauzet nastojanjem da postigne glumačke efekte i tako nas zabavio. Ali ovdje, snimljen pod niskim uglovima kako bi se učinio još većim, gledajući njegove uvećane čeljusti, lica zapečaćenog u trajnu grimasu, svako pojavljivanje Schwarzeneggera je urlik. Kako ga je Cameron i ko-autorica Gale Anne Hurd duhovito stvorila, on nije samo bespoštedni ubica - on je stvar koja neće nestati. Nikada nije objašnjeno zašto bi iko izmislio robota s naglaskom debelim poput torte od [[Schwarzwald]]a, ali to je upravo vrsta šašave neskladnosti kojoj se radujete u filmovima poput "Terminatora". A film dobija veliku kilometražu iz ljubavi prema oružju - ovo neće imati udjela u onome što [[Mickey Spillane]] naziva "sissy .38". Umjesto toga, on luta "Gradom anđela" s devet milimetarskim [[Uzi]]jem u jednoj ruci i 12-metarskim automatskim puškom u drugoj, dodajući pri tome .45 pištolj s laserskim nišanom kako bi pružio izvjesnu notu delikatnosti. Cameron je započeo svoju karijeru kao stručnjak za specijalne efekte sa burno eksploatirajućim New World Pictures-om; Hurd je započela s Rogerom Cormanom. Ova pozadina objašnjava visoki smećarski stil "Terminatora", način na koji veselo pljačka sve od "Forbinovog projekta" do "Bijega s planete majmuna", od Johna Carpentera do Luisa Bunuela. Cameron ubacuje svaki efekt u režiserski priručnik, a film je bučan sa automobilskim potjerama, razbijanjem stakla, pucnjevima sačmarica i eksplozijama, sve snimljeno u sjajnom, nišanski osvijetljenom bluzu. Put pretjerivanja možda ne vodi u palatu mudrosti, ali je svakako zabavan. Kao poručnik Traxler, policajac koji istražuje sve ove egzekucije, Paul Winfield ("Sounder") daje sjajnu kameo pojavu. Žvačući žvakaće gume i pušeći u isto vrijeme, mlitavo se krećući kroz hodnike policijske stanice sa svojim velikim, njišućim trbuhom, Winfield uzima ustajalu šoljicu kafe i, znajući da je neko u nju ispustio cigaretu, otpije gutljaj bez preskakanja - on je pravi-pravcati nesputani birokrata. I on se također zabavlja.<ref>{{cite web |url=https://www.washingtonpost.com/archive/lifestyle/1984/10/29/rampaging-robots/d97ba74e-4c1f-4d15-8575-a5a6d8a7e3c3/?utm_term=.c768453afc5e |title=Rampaging Robots |website=[[The Washington Post]] |access-date=5.8.2021|url-status=live }}</ref>
=== Plagijarizam ===
Pisac [[Harlan Ellison]] izjavio je da je "volio film, samo ga je šokirao",{{sfn|Heard|1997|p=41}} ali je vjerovao da je scenarij zasnovan na kratkoj priči i epizodi TV-serije ''[[Na granici mogućeg (TV-serija 1963)|Na granici mogućeg]]'' koju je napisao, pod naslovom ''[[Vojnik (Na granici mogućeg)|Vojnik]]'', i prijetio je tužbom zbog kršenja autorskih prava.<ref name="Ellison">{{cite web |url=http://harlanellison.com/heboard/archive/bull0108.htm |title=The Ellison Bulletin Board |work=HarlanEllison.com |last=Ellison |first=Harlan |access-date=18. 1. 2011 |archive-date=9. 2. 2018 |archive-url=https://archive.today/20180209160209/http://harlanellison.com/heboard/archive/bull0108.htm |url-status=live }}</ref><ref name=OkBut>{{cite news |url=https://articles.latimes.com/1991-07-07/entertainment/ca-2720_1_screen-credit |title=IT'S MINE All Very Well and Good, but Don't Hassle the T-1000 |newspaper=Los Angeles Times |date=7. 7. 1991 | first=Andy | last=Marx|archive-url=https://web.archive.org/web/20140320211424/http://articles.latimes.com/1991-07-07/entertainment/ca-2720_1_screen-credit|archive-date=20. 3. 2014}}</ref> Orion je postigao nagodbu 1986. godine i dao Ellisonu određenu svotu novca i priznanje u kasnijim izdanjima filma.<ref name="Ellison"/> Neki dijelovi nagodbe navode da je ''[[Demon sa staklenom rukom]]'', još jedna epizoda ''Na granici mogućeg'' koju je napisao Ellison, također je tvrdio da ju je film iskoristio,{{sfn|Heard|1997|p=77}}{{sfn|French|1996|p=16}}<ref>{{cite web |url=https://www.nytimes.com/2007/07/15/arts/television/15evan.html?ref=movies |newspaper=[[The New York Times]] |last=Evans |first=Greg |date=15. 7. 2007 |title=It Came From the '60s, Cheesy but Influential |access-date=13. 2. 2017 |archive-date=11. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180911191255/https://www.nytimes.com/2007/07/15/arts/television/15evan.html?ref=movies |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.tcm.com/thismonth/article.jsp?cid=184939&mainArticleId=184936 |publisher=[[Turner Classic Movies]] |last=Axmaker |first=Sean |title=The Terminator |access-date=28. 1. 2011}}</ref> ali Ellison je izričito rekao da je ''Terminator'' više "kopija" ''Vojnika'' nego ''Demona sa staklenom rukom''.<ref name="Ellison"/> Cameron se protivio Orionovoj odluci i rečeno mu je da će, ako se ne složi s nagodbom, morati platiti odštetu ako Orion izgubi protiv Ellisonove tužbe. Cameron je odgovorio da "nije imao drugog izbora nego da se složi s nagodbom. Naravno da je postojao i nalog za ćutanjem, pa nisam mogao ispričati ovu priču, ali sada me iskreno nije briga. To je istina."{{sfn|Keegan|2009|p=54–55}}
| |||