Eritreja je unitarna [[Jednopartijska država|jednopartijska]] predsjednička republika u kojoj nikada nisu održani nacionalni zakonodavni i predsjednički izbori. Prema podacima [[Human Rights Watch]]a, zaštita ljudskih prava u Eritreji je među najgorima na svijetu. Međutim, Eritrejska vlada je odbacila ove navode kao politički motivirane. Sloboda štampe u Eritreji je izuzetno ograničena, pošto sve medijske publikacije i pristup snažno kontrolira vlada. Eritreja je članica [[Afrička unija|Afričke unije]], [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[Međuvladina uprava za razvoj|Međuvladine uprave za razvoj]] i država posmatrač u [[Arapska liga|Arapskoj ligi]] zajedno sa [[Brazil]]om i [[Venecuela|Venecuelom]].
==ImeEtimologija==
Ime ''Eritreja'' izvedeno je iz grčkog imena za [[Crveno more]].| ''Ἐρυθρὰ Θάλασσα'' – ErItra Talasa, po korijenu ''ἐρυθρός'' – ''eritros'' = crven.<ref>{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/eritrea|title=eritrea {{!}} Origin and meaning of the name eritrea by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=2021-06-27}}</ref> Prvi put je formalno usvojeno 1890., formiranjem [[Italijanska Eritreja|Italijanske Eritreje]] ({{it|Colonia Eritrea}}).<ref name="ConnellKillion2010">{{cite book|author1=Dan Connell|author2=Tom Killion|title=Historical Dictionary of Eritrea|url=https://books.google.com/books?id=SYsgpIc3mrsC&pg=PA7|date=14. 10. 2010|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-7505-0|pages=7–}}</ref> Ime se zadržalozadržano tokom naknadnih uprava: britanske vojne uprave, a zadržala ga i [[Federacija Etiopije i Eritreje]]; ponovno je potvrđeno Eritrejskim referendumom o neovisnostinezavisnosti, 1993. i [[Ustav Eritreje|Ustavom iz 1997.]]
Vjeruje se da je dio [[Danakil|Danakilske depresije]] u Eritreji takođetakođer bio glavno područje ljudske evolucije i da može sadržavati druge tragove evolucije hominida ''[[Homo erectus]]'' do [[anatomski moderni čovjek|anatomski modernih ljudi]].<ref>{{cite web|url=http://exn.ca/hominids/pleistocenepark.cfm|title=Pleistocene Park|access-date=2. 10. 2006|date=8. 9. 1999}}</ref><ref name="pmid10811218">{{Cite journal | last1 = Walter | first1 = R. C. | last2 = Buffler | first2 = R. T. | last3 = Bruggemann | first3 = J. H. | last4 = Guillaume | first4 = M. M. M. | l}}</ref><ref name="Blench143144">{{cite book|last1=Blench|first1=R.|title=Archaeology, Language, and the African Past|date=2006|publisher=Rowman Altamira|isbn=978-0759104662|pages=143–144|url=https://www.google.com/books?id=esFy3Po57A8C}}</ref>
