Razlika između verzija stranice "Bioluminiscencija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke |
|||
Red 26:
Među anegdotama o plovidbi uz bioluminiscenciju, astronaut [[Apollo 13|Apolla 13]] [[Jim Lovell]] prepričao je kako je, kao mornarički pilot, pronašao put nazad do svog nosača aviona [[USS Shangri-La|USS ''Shangri-La'']], kada mu navigacijski sistemi nisu pomogli. Ugasivši svjetla u kabini, ugledao je blistavi trag broda i uspio je doletjeti do njega i sigurno sletjeti.<ref name="Bay Journal">{{cite web |last1=Reshetiloff |first1=Kathy| title=Chesapeake Bay night-lights add sparkle to woods, water |url=http://www.bayjournal.com/article/chesapeake_bay_nightlights_add_sparkle_to_woods_water |publisher=Bay Journal |access-date=16. 12. 2014 |date=1. 7. 2001}}</ref>[[Francuska|Francuski]] farmakolog [[Raphaël Dubois]] obavio je rad o bioluminiscenciji krajem 19. stoljeća. Proučavao je [[pirofor]]nog [[insekt]]a (''pirofor'') i morske [[Bivalvia|kućice]], [[mehkušac|mekušca]] ''[[Pholas dactylus]]''. Odbacio je staru ideju da bioluminiscencija potiče od [[fosfor]]a,<ref name="Bay Journal"/> Međutim, naziv 'fosfor', kako se koristio u 17. stoljeću, nije se nužno odnosio na moderni element. Bilo kojoj supstanci koja sama po sebi svijetli, moglo bi se dati ovo ime, što znači "nosilac svjetlosti".<ref>{{cite web|title=Luminescence|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/351229/luminescence/68942/Early-investigations|publisher=Encyclopædia Britannica|access-date=16. 12. 2014}}</ref><ref>{{cite journal |last=Poisson |first=Jacques |date=april 2010 | title=Raphaël Dubois, from pharmacy to bioluminescence |journal=Rev Hist Pharm (Paris) |volume=58 |issue=365 |pages=51–56 | issn=0035-2349| pmid=20533808| language=French}}</ref> Pokazao je da je postupak povezan sa oksidacijom određenog spoja, koji je nazvao [[luciferin]], [[enzim]].<ref>{{cite journal |last=Poisson |first=Jacques |date=april 2010 | title=Raphaël Dubois, from pharmacy to bioluminescence |journal=Rev Hist Pharm (Paris) |volume=58 |issue=365 |pages=51–56 | issn=0035-2349| pmid=20533808|}}</ref> Poslao je Harveyju [[Sifon (mehkušci)|sifone]] iz mekušca sačuvanog u šećeru. Harvey se počeo zanimati za bioluminiscenciju nakon posjete [[Tihi okean|Južnom Tihom okeanu]] i Japanu od. tamošnjeg promatranja fosforiscentnih organizama. Proučavao je tu pojavu dugi niz godina. Njegovo istraživanje imalo je za cilj pokazati da su luciferin i enzimi koji na njega djeluju kako bi stvorili svjetlost zamjenjivi između vrsta, pokazujući da svi bioluminiscentni organizmi imaju zajedničkog pretka. Međutim, on je smatrao da bi ova hipoteza mogla dati nevalidan argument, jer različiti organizmi imaju velike razlike u sastavu proteina koji stvaraju svjetlost. Sljedećih trideset godina proveo je pročišćavajući i proučavajući komponente, ali mladi japanski hemičar, [[Osamu Shimomura|Osamu Shimomuri]], uspio je prvi dobiti kristalni luciferin koristeći morsku krijesnicu ''[[Vargula hilgendorfii]]''.
U skorije vrijeme [[Martin Chalfie]], Osamu Shimomura i [[Roger Y. Tsien]] osvojili su 2008. [[Nobelova nagrada za hemiju Nobelovu nagradu za hemiju|Nobelovu nagradu za hemiju]] za svoje otkriće i razvoj [[zeleni fluoriscentni protein|zelenog fluoriscentnog proteina]], kao alata za biološka istraživanja.<ref name=Nobel>{{cite news | title=The Nobel Prize in Chemistry 2008 | date=8. 10. 2008 | url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/2008/ |
== Evolucija ==
Red 78:
Bioluminiscencija se široko javlja među životinjama, posebno na otvorenom moru, uključujući [[ribe]], [[meduze]], [[Ctenophora|češljaste meduze]], [[rakovi|rakove]] i [[glavonošci|glavonošce]] [[mehkušci|mekušce]], u nekim [[gljiva]]ma i [[bakterije|bakterijama]], kao i kod raznih kopnenih beskičmenjaka, uključujući [[insekt]]e. Oko 76% glavnih iaksona životinja iz dubokog mora proizvodi svjetlost.<ref>{{Cite journal |last=Martini |first=Séverine |last2=Haddock |first2=Steven H. D. |date=april 2017 |title=Quantification of bioluminescence from the surface to the deep sea demonstrates its predominance as an ecological trait |journal=Scientific Reports |volume=7 |pages=45750 |doi=10.1038/srep45750 |pmc=5379559 |pmid=28374789 |bibcode=2017NatSR...745750M}}</ref>
Većina morskih emisija svjetlosti je u plavoj i zelenoj boji [[elektromagnetsko zračenje|svjetlosnog spektra]]. Međutim, neke ribe sa slobodnim vilicama emitiraju crvenu i [[infracrvena svjetlost|infracrvenu]] svjetlost, a rod ''[[Tomopteris]]'' emitira žutu.<ref>{{Cite journal|title=The Covert World of Fish Biofluorescence: A Phylogenetically Widespread and Phenotypically Variable Phenomenon |journal=PLoS ONE |date=8. 1. 2014 |pmc=3885428 |pmid=24421880 |pages=e83259 |volume=9|issue=1|doi=10.1371/journal.pone.0083259 |first=John S. |last=Sparks |first2=Robert C. |last2=Schelly |first3=W. Leo |last3=Smith |first4=Matthew P. |last4=Davis |first5=Dan |last5=Tchernov |first6=Vincent A. |last6=Pieribone |first7=David F. |last7=Gruber |bibcode=2014PLoSO...983259S }}</ref> Najčešći bioluminiscentni organizmi mogu biti [[dinoflagelate]], u površinskim slojevima mora, koje su odgovorne za blistavu fosforiscenciju, koja se ponekad vidi noću u uznemirenoj vodi. Najmanje osamnaest rodova pokazuje bljeskanje. Drugačiji efekt postoji na hiljadama kvadratnih kilometara okeana koji blistaju svjetlošću proizvedenom bioluminiscentnim bakterijama; poznat je kao [[mliječni efekt|efekt mliječnih mora]].<ref>{{cite news | url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/3760124.stm | title='Milky seas' detected from space | publisher=BBC | date=27. 9. 2005 |
== Uloga u prirodi ==
Red 150:
=== Proizvodnja svjetla ===
[[Industrijski dizajn]]eri istražuju strukture [[fotofor]]a, u organima koji stvaraju svjetlost u bioluminiscentnim organizmima. Konstruirana bioluminiscencija možda bi se jednog dana mogla iskoristiti za smanjenje potrebe za uličnom rasvjetom ili za dekorativne svrhe, ako postane moguće proizvesti svjetlost koja je dovoljno jaka i može se održati dugo vremena, a uz to je finansijski ekonomična.<ref name=Economist>{{cite news |title=How illuminating |url=http://www.economist.com/node/18304146 |publisher=The Economist | date=10. 3. 2011 |
Univerzitet Wisconsin–Madison istražuje upotrebu [[genetičko inženjerstvo|genetički izmijenjenih]] bioluminiscentnih ''[[Escherichia coli]]'', da bi se upotrijebile kao [[bakterije|bioluminiscentne bakterije]] u [[sijalica]]ma.<ref>{{cite news |url=http://news.discovery.com/tech/alternative-power-sources/bacteria-powered-light-bulb-is-electricity-free-130815.htm |title=Bacteria-Powered Light Bulb Is Electricity-Free |date=15. 8. 2013 |author=Nic Halverson}}</ref>
| |||