Razlika između verzija stranice "Pivara"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG" |
m razne ispravke |
||
Red 1:
[[Datoteka:8210 Brewery in Abbaye Notre-Dame de Saint-Remy Rochefort 2007 Luca Galuzzi.jpg|mini|desno|Kazan u Pivari]]
'''Pivara''' ili pivovara je tvornica za proizvodnju [[Pivo|piva]], gdje se različiti kompleti opreme za proizvodnju piva nazivaju postrojenja.<ref>{{cite book|url=https://books.google.co.uk/books?id=4f4BAQAAQBAJ&pg=PA52|page=52|title=The Global Brewery Industry|author=Jens Gammelgaard|publisher=Edward Elgar Publishing|date=2013}}
Do komercijalne proizvodnje piva je došlo negdje oko [[2500 p.n.e.]] <ref>
U drevnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], pivare su poticale društvene sankcije i božansku zaštitu od strane boginje Ninkasi.
Pivara je u početku bila tzv. vikend [[industrija]], s proizvodnjom koja se odvijala kod kuće. Do [[9. vijek]]a [[
Najstarija pivara na svijetu koja i danas proizvodi pivo je [[Weihenstephan pivara]] u gradu [[Freising]]u u [[Bavarska|Bavarskoj]]. Proizvodnja piva u ovoj pivari započela je još davne [[1040. n.e.]] <ref>
U Bavarskoj se također održava najveći [[Oktoberfest]] u svijetu na kojem se isključivo pije pivo proizvedeno u 6 lokalnih minhenskih pivara: Paulaner, Augustiner, Hacker Pschorr, Hofbräu, Löwenbräu i Spaten.
Originalno pivo proizvedeno u [[München]]u odlikuje se dugom tradicijom, velikim iskustvom prilikom pravljenja piva i strogom pridržavanju "zahtjeva o bavarskoj čistoći" ({{de|Reinheitsgebot}}).<ref>{{Cite web |url=http://www.oktoberfest.de/en/article/About+the+Oktoberfest/About+the+Oktoberfest/Munich+breweries+on+the+Oktoberfest/1691/ |title=Arhivirana kopija |accessdate=7. 6. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150406051340/http://www.oktoberfest.de/en/article/About+the+Oktoberfest/About+the+Oktoberfest/Munich+breweries+on+the+Oktoberfest/1691/ |archivedate=6. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref>
Red 23:
* ambalažiranje piva,
* skladištenje gotovog proizvoda,
Te ostali korisni procesi.
Osnovne sirovine za proizvodnju piva su: [[ječam]], [[hmelj]], [[voda]] i [[kvasac]].
Red 30:
'''Ječam''' predstavlja osnovnu sirovinu u proizvodnji piva i od njegovog izbora zavise kvalitet i
svojstva piva. U pivarskoj industriji najviše se upotrebljava ječmeni slad. Za proizvodnju slada i piva su najpovoljnije sorte dvoredog jarog i ozimog ječma.
U Bosni i Hercegovini nema postrojenja za sladovanje ječma, pa se slad uvozi, najčešće iz Hrvatske, Srbije, Slovačke, Češke i Njemačke. Kako u sebi može sadržavati čvrste nečistoće (komadići metala, kamenčići i sl.) prije upotrebe slada isti se odstranjuju odgovarajućim tehnikama.
'''Nesladovane sirovine''' su žitarice koje prije ulaska u pivare nisu bile podvrgnute postupku sladovanja i koje imaju slabu ili nikakvu enzimatsku aktivnost, ali su jeftinije kao izvor ekstrakta.
Red 38:
Hmelj se uvozi, najčešće iz Njemačke, Češke, Slovenije. U pivarstvu se koriste ženski
neoplođeni cvjetovi hmelja. Zbog zahtjeva za očuvanjem aromatičnih i gorkih supstanci, kao i
zbog potreba u toku cijele godine, hmelj se prerađuje i isporučuje u obliku peleta ili ekstrakta.
'''Kvasac''' se dobija razvojem čiste kulture u vlastitoj laboratoriji ili se kupuje u drugim pivarama. U proizvodnji piva kvasac previre šećere iz sladovine u [[alkohol]].
U praksi u pivarama se ovi kvasci dijele u dvije velike grupe: kvasci gornjeg vrenja i kvasci donjeg vrenja. Kvasci donjeg vrenja se razlikuju od kvasaca gornjeg vrenja po morfološkim, fiziološkim i tehnološkim pokazateljima. U BiH pivare za proces fermentacije koriste kvasac donjeg vrenja.
'''Voda''' u pivu sadržana je u količini oko 80 - 90 %, a od njenog kvaliteta zavisi i kvalitet piva.
Red 47:
zahtjevima propisanim za vodu za piće.
'''Proizvodnja hmeljne sladovine''' je veoma složen [[Biohemija|biohemijski]] proces u kome se nerastvorni sastojci slada i nesladovanih sirovina prevode u rastvorljiv oblik putem [[
Ovi postupci su osnova za dalji proces proizvodnje piva, naročito za proces [[Fermentacija|fermentacije]].
'''Komljenje''' je najznačajniji proces u proizvodnji sladovine. Tokom komljenja se obavlja
miješanje prekrupe i vode (ukomljavanje), nakon čega sastojci slada prelaze u rastvor,
odnosno u sastojke ekstrakta. Osnovni zadacikomljenja su dobijanje što je moguće više
ekstrakta, što je moguće boljeg sastava. Tokom komljenja najveći dio ekstrakta nastaje uslijed djelovanja enzima, koje se odvija na optimalnim [[
Komina koja se dobija na kraju procesa komljenja predstavlja mješavinu rastvorenih i
nerastvorenih sastojaka u vodi. Vodeni rastvor ekstrahovanih sastojaka je sladovina, a
nerastvoreni sastojci su trop. U osnovi trop čine pljevica, klica i drugi sastojci koji se ne rastvore prilikom komljenja. Za proizvodnju piva se koristi samo sladovina i zbog toga je
potrebno da se trop odvoji što je moguće bolje.
Postupak odvajanja tropa se zove cijeđenje.
Red 83:
zaostalim ekstraktom prepumpava u tankove za zrenje i odležavanje gdje dolazi do promjene
aromatskih komponenti, prirodnog bistrenja i dobijanja određene koloidne stabilnosti piva.
Zrenje piva se vrši sa ili bez prethodnog hlađenja u istom tanku, nakon čega se pivo hladi na temperaturu odležavanja i na toj temperaturi (-1 do -2
sedmice.
<ref name="fmoit.gov.ba">{{Cite web |url=http://www.fmoit.gov.ba/download/Proizvodnja_piva.pdf |title=Arhivirana kopija |accessdate=11. 6. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160430014809/http://www.fmoit.gov.ba/download/Proizvodnja_piva.pdf |archivedate=30. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref>
| |||