Razlika između verzija stranice "Genetičko inženjerstvo"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m razne ispravke, replaced: ċ → ć |
||
Red 1:
{{Genetika bočni stubac}}
'''Genetičko inženjerstvo''' je skup [[biohemija|biohemijskih]] postupaka kojima se izrezuju cijeli [[gen]]i, a njihovi dijelovi ili grupe gena iz [[DNK]] jednog [[organizam|organizma]] se ugrađuju u prethodno određeno mjesto u DNK sekvenci drugog organizma. Najčešće je to organizam koji ima jednostavne [[Genetika|genetičke]] postavke i koji se može uzgojiti u neograničenim količinama).<ref name= "Kapur Pojskić">{{cite book|author=Kapur Pojskić L.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|year=2014|isbn=978-9958-9344-8-3}}</ref><ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref>
Razvoj tih postupaka omogućio je upoznavanje građe i organizacije velikog broja gena različitih organizama, uključujući i [[čovjek]]a,<ref name=
Danas je moguće sintetizirati bjelančevine [[eukarioti|eukariota]] u [[prokarioti|prokariotskim]] ćelijama. Te [[ćelije (biologija)|ćelije]] proizvode [[insulin]], [[interferon]], [[interlukin]]e i [[somatotropin|hormon rasta]], te rekombinantne [[vakcina|vakcine]]. Postupci koji se primjenjuju u genetskom inženjerstvu uglavnom su [[enzimi|enzimski]] i [[molekularna biologija|molekularno-biološki]] te klasični postupci [[
== Proces ==
Jedna od dviju DNK mora biti [[plazmidi|plazmidskog]] ili [[virus (biologija)|virusnog]] porijekla i mora posjedovati gene koji daju sposobnost da se autonomno razmnožavaju u odgovarajućim ćelijama. Ova DNK, koju nazivamo [[vektor (genetika)|vektorom]], služi za [[replikacija DNK|repliciranje druge DNK]]. Druga DNK, koja je zapravo predmet proučavanja i koja se želi razmnožiti, naziva se stranom, jer u pravilu nije srodna niti s vektorskom DNK, niti sa ćelijom u koju će ući nakon spajanja s vektorom.<ref name=
Za reakciju spajanja vektorske i strane DNK upotrebljava se naziv rekombinacija [[in vitro]], dok se proizvod reakcije naziva [[rekombinantna DNK|rekombinantnom DNK]]. Da bi se [[molekule]] rekombinantne DNK autonomno razmnožavale, treba ih unijeti u bakterijske ili kakve druge, za to prikladne, ćelije. Unošenje rekombinantne DNK u ćelije naziva se [[transformacija|transformacijom]] ili [[transfekcija|transfekcijom]], u zavisnosti od toga služi li kao vektor plazmidska ili viralna DNK.
Line 13 ⟶ 12:
Autonomno razmnožavanje jedne molekule rekombinantne DNK počinje u jednoj ćeliji, a nastavlja se u potomcima te ćelije ili u susjednim ćelijama. Pritom od svake pojedine molekule nastaje mnoštvo njoj identičnih molekula. Takav način razmnožavanja rekombinantne DNK i stranih gena, koje rekombinantna DNK u sebi nosi, naziva se [[kloniranje DNK]] ili kloniranjem gena. Strana DNK prelomi se na tačno određenim mjestima pomoću [[restriktivni enzim|restriktivnog enzima]]. Pomoću istog enzima napravi se jedan lom na određenom mjestu u cirkularnoj molekuli plazmidskog vektora.<ref name=<"Alberts">{{cite book|author=Alberts B. et al.|year=2002|title= Molecular Biology of the Cell, 4th Ed.|publisher= Garland Science|isbn=0-8153-4072-9}}</ref>
Krajevi jednog od
== Također pogledajte ==
Line 26 ⟶ 25:
{{Genetika}}
{{Genetičko inženjerstvo}}
[[Kategorija:Genetika]]
[[Kategorija:Genetičko inženjerstvo]]
|