Razlika između verzija stranice "Fenomen"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke |
|||
Red 1:
[[File:Streichholz.jpg|thumb|
'''Fenomen''' ([[grčki jezik|grč.]]φαινόμενον – fainómenon = vidljiva pojava)<ref name="Dictionary">{{Cite web|url=http://www.credoreference.com/entry/ashgtvd/phenomenon_phenomena|title=Phenomenon/Phenomena|year=2011|website=Dictionary of Visual Discourse: A Dialectical Lexicon of Terms}}</ref> je uočljiva činjenica ili događaj.<ref name="Columbia">{{cite encyclopedia |url=http://www.credoreference.com/entry/columency/phenomenon |title=Phenomenon |encyclopedia=The Columbia Encyclopedia |year=2008}}</ref> Termin je ušao u modernu [[filozofija|filozofsku]] upotrebu preko [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]], koji mu je suprotstavio [[noumenon]], koji „se ne može“ direktno posmatrati. U ovom dijelu njegove filozofije, na Kanta je snažno uticao [[Gottfried Wilhelm Leibniz]], po kojem fenomenon i noumenon služe kao međusobno povezani tehnički izrazi. Daleko prethodeći tome, [[starogrčka filozofija
== Uobičajena upotreba ==
Red 7:
== Filozofija ==
{{glavni|Fenomenologija}}
U modernoj filozofskoj upotreb,i pojam „fenomeni“ počeo je značiti „ono što se doživljava u osnovi [[stvarnost]]i“. U svojoj inauguralnoj disertaciji], naslovljenoj “O teoriji oblika i principima razumnog i razumljivog sveta” (''On the Theory of forms and Principles of the Sensible and Intelligible World''), [[Immanuel Kant]] (1770) teoretizira da je ljudski um ograničen logičkom svijetu i stoga mogu samo tumačiti i razumjeti pojave u skladu s njihovim fizičkim izgledima. Napisao je da su ljudi mogli zaključivati samo onoliko koliko su im čula dopuštala, ali ne i sami doživljavati stvarni objekt.<ref>[[Immanuel Kant|Kant, Immanuel]]. [1770] 2019. ''[[wikisource:Kant'
==Nauka==
[[Slika:Space Fire.jpg|thumb|right| Poređenje plamena svijeće na Zemlji (lijevo) i u okruženju [[gravitacija|mikrogravitacije]], kakvo je pronađeno na [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnoj svemirskoj stanici]] (desno). <br>Isti fenomen ''gorenja '' je [[posmatranje
[[Slika:Cloud chamber bionerd.jpg|thumb|Pojave [[komora u oblaku]]. Naučnici koriste pojave da bi pročistili neke [[hipoteza|hipoteze]], a ponekad i da bi opovrgli [[teorija|teoriju]].
[[Slika:Cloud chamber ani bionerd.gif|Animirana
Vidi također: [[Fenomenalizam]]
U naučnoj upotrebi fenomen je svaki događaj koji je uočljiv, uključujući upotrebu instrumentacije za posmatranje, evidentiranje ili kompajliranje podataka. Naročito u [[fizika|fizici]], proučavanje fenomena može se opisati kao [[mjerenje]] u vezi sa [[materija|materijom]], [[energija|energijom]] ili [[vrijeme|vremenom]], kao što je [[Isaac Newton]] zapažanja [[Mjesečeva orbita|
U [[Prirodne nauke|prirodnim naukama]], fenomen je uočljivi događaj ili prikaz. Često se ovaj termin koristi bez razmatranja uzroka određenog događaja. Primjer fizičkog fenomena je uočljivi fenomen mjesečeve orbite ili fenomen oscilacija klatna.<ref name = Bernstein/>
Mehanički fenomen je fizički fenomen povezan sa [[dinamička ravnoteža|ravnotežom]] ili [[kretanje (fizika)
== Sociologija ==
Red 22:
Grupni fenomeni tiču se ponašanja određene grupe pojedinačnih entiteta, obično organizama, a posebno ljudi. Ponašanje pojedinaca često se mijenja u postavkama grupe na razne načine, a grupa može imati svoja ponašanja koja pojedincu nisu moguća zbog [[mentalitet stada|mentaliteta stada]].
[[Društveni fenomen
== Također pogledajte==
Red 41:
[[Kategorija:Fenomeni| ]]
[[Kategorija:
[[Kategorija:
[[Kategorija:Društvo]]
|