Razlika između verzija stranice "Afrodizija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
m razne ispravke
Red 1:
[[Datoteka:Aphrodisias_temple22.jpg|mini|desno|Afroditin hram]]
'''Afrodizija''' je bio mali [[Antička Grčka|starogrčki]] helenistički grad u historijskoj i kulturnoj regiji Karija, na području zapadne Anadolije, u [[Turska|Turskoj]]. Nalazi se u blizini naselja Geyre, oko 100  km istočno od obale [[Egejsko more|Egejskog mora]] i 230  km jugoistočno od [[Izmir]]a.
 
Afrodizija je dobila ime po [[Afrodita|Afroditi]], grčkoj [[Božica|boginji]] ljubavi, koja je ovdje imala svoj jedinstveni [[Idol (religija)|kultni lik]], Afroditu Afrodizijsku. Prema [[Suda|Sudi]], bizantijskoj enciklopediji, prije nego što je grad postao poznat kao Afrodizija (oko 3. vijeka p.n.e.) imao je još tri ranija naziva: Lelégōn Pólis,<ref>For Greeks, "[[Leleges]]" denoted an ancient pre-Greek people.</ref> Megálē Pólis i Ninóē.<ref>See ''Suda Online'' s.v. Ninoe, [http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?searchstr=nu+416] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924125246/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?searchstr=nu+416 |date=2015-09-24. 9. 2015 }} (accessed 25-12-2006); the elite of Aphrodisias linked their founding to the Assyrian ruler called in Greek [[Ninus]], the eponymous founder also of [[Nineveh]].</ref>
 
Nešto prije 640. godine, u [[Kasna antika|kasnoantičkom]] periodu kada je grad bio u sastavu [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskog carstva]], grad je preimenovan u Stauroúpolis.<ref name="cath">Siméon Vailhé, "Stauropolis" ''The Catholic Encyclopedia'', 1912 [http://www.newadvent.org/cathen/14283b.htm full text], citing [[Heinrich Gelzer]], ''Ungedruckte ... Texte der Notitiæ episcopatuum'', 534. The name ''Tauropolis'', said to have been borne by the town prior to that of Stauropolis, is an error of several scholars, ''e.g.'' ''Revue des études grecques'' '''19''':228-30; the error 'Tauropolis' derives from inscription [http://insaph.kcl.ac.uk/ala2004/inscription/eAla022.html IAph 42]: see discussion by Roueché at [http://insaph.kcl.ac.uk/ala2004/narrative/sec-VI.html#VI.48 ALA VI.48]</ref>
 
2017. godine upisan je na UNESCO-ov popis svjetske baštine.<ref>[https://whc.unesco.org/en/newproperties/date=2017&mode=list UNESCO 2017 inscriptions]</ref>
 
== Historija ==
Red 17:
Grad je imao zapažene škole kiparstva i filozofije, zadržavajući status centra [[Starogrčka religija|paganstva]] sve do kraja 5. vijeka. Uništen je zemljotresom početkom 7. vijeka poslije čega nikada nije vratio nekadašnji prosperitet a sveden je na malo utvrđeno naselje na mjestu antičkog pozorišta. Otprilike u isto vrijeme, preimenovan je u Stauropolis radi uklanjanja paganske konotacija, ali već do 8. vijeka bio je poznat kao Karija, što će poslije prerasti u njegov turski naziv, Geyre.<ref name="DOAKS">{{cite book|editor1-last=Nesbitt|editor1-first=John W.|editor2-last=Oikonomides|editor2-first=Nicolas|editor2-link = Nicolas Oikonomides|title=Catalogue of Byzantine Seals at Dumbarton Oaks and in the Fogg Museum of Art, Volume 2: South of the Balkans, the Islands, South of Asia Minor|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks Research Library and Collection|year=1994|isbn=0-88402-226-9|url=https://books.google.com/books?id=_JcHD7HAA0cC|chapter=Karia/Stauropolis|pages=167–169}}</ref> U bizantijsko doba u gradu je bilo sjedište fiskalne administrativne jedinice (dioikesis).<ref name="DOAKS"/>
 
Grad je 1188. godine opljačkao pobunjenik Teodor Mankaf, a potom i [[Seldžuci|Seldžučki]] Turci 1197. Grad je konačno potpao pod tursku kontrolu krajem 13. vijeka.
 
== Arheološka iskopavanja ==
Prva formalna arheološka iskopavanja na lokalitetu sproveo je francuski željeznički inženjer Paul Augustin Gaudin 1904/5. Neki od arhitektonskih nalaza (uglavnom [[friz]]e, [[pilaster]]i i [[kapitel]]e) koje je otkrio na tom mjestu danas se nalaze u [[Britanski muzej|Britanskom muzeju]].
 
Najnovija, aktivna iskopavanja započeo je Kenan Erim pod pokroviteljstvom Univerziteta u New Yorku 1962. godine, a trenutno ih vodi profesor R. R. R. Smith (sa [[Univerzitet u Oxfordu|Univerziteta u Oxfordu]]) i profesorica Katharine Welch sa Instituta likovnih umjetnosti Univerziteta u New Yorku. Otkrića otkrivaju da je raskošni program gradnje u gradskom centru pokrenuo i uglavnom financirao Gaj Julije Zoil, mještanin koji je bio rob Gaja Julija Cezara, a koga je [[Oktavijan August|Oktavijan]] oslobodio. Kada se Zoilus vratio kao oslobođenik u svoj rodni grad, obdaren ugledom i bogatim nagradama za svoju službu, pronicljivo je postupio i grad priklonio Oktavijanu u njegovoj borbi za moć protiv [[Marko Antonije|Marka Antonija]]. To je osiguralo Oktavijanovu trajnu naklonost u obliku financijskih privilegija koje su omogućavale gradu da napreduje.
 
U septembru 2014. dronovi težine oko 0,5 &nbsp;kg korišteni su za 3D mapiranje nadzemnih ruševina Afrodizije. Podatke analizira Austrijski arheološki institut u Beču.
 
U martu 2018. godine otkrivena je drevna grobnica na području gdje su vršena ilegalna iskopavanja. Grobnica je potom premještena u Afrodizijski muzej.
 
== Reference ==
Red 35:
 
{{Svjetska baština u Turskoj}}
 
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Turskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]