Razlika između verzija stranice "Alograf"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
m razne ispravke
Red 1:
'''Alografi''' (''jd. Alograf'') su najmanje grafičke jedinice sistema pisanja, tj. slova koja imaju istu funkciju i mogu se međusobno zamijeniti. Na primjer, "a" i "''ɑ''" su alografi u bosanskom jeziku. Varijanta "a" se koristi u mnogim publikacijama, dok "''ɑ''" češće dolazi kao rukopisni, kurzivni oblik.
 
Porijeklo riječi ''Alograf'' veže se za grčku riječ ἄλλος allos; „drugo“, „drugačije“ i γραφή grafé; „pismo“, "pisanje".
'''Alografi''' (''jd. Alograf'') su najmanje grafičke jedinice sistema pisanja, tj. slova koja imaju istu funkciju i mogu se međusobno zamijeniti. Na primjer, "a" i "''ɑ''" su alografi u bosanskom jeziku. Varijanta "a" se koristi u mnogim publikacijama, dok "''ɑ''" češće dolazi kao rukopisni, kurzivni oblik.
 
'''Alografija''', ima nekoliko značenja koja se odnose na način na koji se [[Pisanje|zapisuju]] [[Riječ|riječiriječ]]i i [[Zvuk|zvukovizvuk]]ovi.
Porijeklo riječi ''Alograf'' veže se za grčku riječ ἄλλος allos; „drugo“, „drugačije“ i γραφή grafé; „pismo“, "pisanje".
 
'''Alografija''', ima nekoliko značenja koja se odnose na način na koji se [[Pisanje|zapisuju]] [[Riječ|riječi]] i [[Zvuk|zvukovi]].
 
* Autogram koji je napisao neko drugi;
Line 11 ⟶ 10:
 
== Autorstvo ==
Alograf može biti suprotno [[ Autogram |autografu]], tj. riječima ili imenu osobe (potpis) koje je napisao neko drugi. <ref>{{Citation|title=A Glossary of Contemporary Literary Theory|last=Jeremy Hawthorn|year=2000|publisher=Oxford University Press|isbn=0-340-76195-4|url=https://archive.org/details/glossaryofcontem04edhawt}}</ref>
 
== Lingvistika ==
U lingvistici ''graf'' je najmanja grafička jedinica sistema pisanja ili znakovni sistem sličan pismu, često slovo.
 
Više ''grafova'' koji obavljaju istu funkciju unutar sistema pisanja i mogu zamijeniti jedan drugog nazivaju se ''alografi''. Svaka klasa ''alografa'' tvori ''grafem''. U lingvistici se stoga kaže da je ''alograf'' varijanta ''grafema''.
 
== Alografske vrste ==
Line 51 ⟶ 50:
---- U + 017F <br />malo dugo "S"
|}
U [[ Graphemics |grafemici]], termin ''alograf'' označava sve ''[[Glif|glifoveglif]]ove'' koji se smatraju varijantima slova ili druge [[ Grapheme |grafeme]], poput [[Broj|brojabroj]]a ili [[Interpunkcija|interpunkcije]]. Očigledan primjer u bosanskom (kao i u mnogim drugim sistemima pisanja) je razlika između velikih i malih slova. ''Alografi'' se mogu znatno razlikovati, bez uticaja na osnovni identitet grafema. Čak i ako se riječ "pas" izvode kao "pAS", ona ostaje prepoznatljiva kao niz tri grafema ‹p›, ‹a›, ‹s›. Dakle, ako skupina pojedinačnih [[Glif|glifovaglif]]ova (oblici koji mogu ili ne moraju predstavljati isto slovo) jesu alografi (predstavljaju isto slovo), svi oni predstavljaju jednu grafemu (jedan primjerak najmanje jedinice pisanja).
 
Slova i drugi grafemi također mogu imati ogromne varijacije koje mnogi čitaoci neće primijetiti. Na primjer, slovo [[g]] ima dva uobičajena oblika ([[Glif|glifaglif]]a) u različitim vrstama [[ Typeface |fontova]] i ogromne varijacije u [[ Rukopis |rukopisimarukopis]]ima različitih osoba. Pozicijski primjer alografije je takozvano [[ Long s |dugi s]], medijalni ''alograf'' malog slova [[s]], simbola koji je nekad bio široko korišten na zapadu, a čija varijant je preživjela kao znak ''integrala'' u matematici. Varijanta grafema može dobiti posebno značenje u specijalizovanom [[Pismo (jezik)|sistemu pisanja]] . Nekoliko takvih varijanti imaju različite [[ Kodna točka |kodne tačke]] u [[Unicode|Unicode-u]] te su tako prestale biti alografiji za neke aplikacije. <ref>{{Cite journal|last=Kumar|first=Sanjeev|date=15. 10. 2012-10-15|title=A Comparative Study of UTF-8, UTF-16, and UTF-32 of Unicode Code Point|journal=The IUP Journal of Telecommunications|location=Rochester, NY|volume=IV|issue=2|pages=50–59|ssrn=2161812}}</ref>
 
Činjenica da se rukopisni alografi toliko razlikuju od osobe do osobe, pa čak i kod iste osobe u različitim periodima utiče na to da je softver za [[ Prepoznavanje rukopisa |prepoznavanje rukopisa]] izuzetno komplikovan.
 
=== Kineska slova ===
Line 74 ⟶ 73:
 
== Ortografija ==
Alograf može biti i manji fragment pisanja, to je [[ Grapheme |slovo]] ili grupa slova, koji predstavljaju određeni zvuk. Za ovo će najbolje poslužiti primjeri iz engleskog jezika; slova c i k u riječima ''cat'' i ''king'', su alografi istog zvuka. Ta veza između slova i zvuka nije nužno fiksirana, na primer slovo c u riječi city, je u ovom slučaju alograf zvuka s.
 
Neke riječi upotrebljavaju grupe slova da bi predstavile zvuk. Ponovo ćemo se poslužiti primjerima iz engleskog jezika, jer za ovakve slučajeve nema primjera u bosanskom jeziku zbog fonološkog načela.
 
U riječi ''kick'' i k i ck su alografi zvuka koji c predstavlja u riječi ''cat'' . Ta udruživanja se nauče tokom procesa učenja [[ Čitanje (aktivnost) |čitanja]] i [[Pisanje|pisanja]]. Međutim, razvoj fonetskih udruživanja je teži kada gluha djeca uče pisane jezike, jer bez zvučnog poznavanja riječi djeca nisu u mogućnosti povezati [[Slovo|grafeme]] s [[Fonem|fonemimafonem]]ima ili zvukovima slova ili grupa slova. Ovaj nedostatak je u direktnoj vezi sa problemima u ranom učenju. <ref>{{Cite journal|last=Bergeron|first=Jessica Page|last2=Lederberg|first2=Amy R.|last3=Easterbrooks|first3=Susan R.|last4=Miller|first4=Elizabeth Malone|last5=McDonald Connor|first5=Carol|date=2009|title=Building the Alphabetic Principle in Young Children Who Are Deaf or Hard of Hearing|journal=Volta Review|volume=109|issue=2/3|pages=87–119|doi=10.17955/tvr.109.2.3.622}}</ref>
{| class="wikitable"
|+ Engleski ortografski alogrami za /k/
| <span style="color:red;">c</span>at, me<span style="color:red;">cc</span>a, <span style="color:red;">ch</span>emistry, ba<span style="color:red;">ck</span>, la<span style="color:red;">cqu</span>er, bis<span style="color:red;">cu</span>it, s<span style="color:red;">g</span>raffito, <span style="color:red;">k</span>ey, <span style="color:red;">kh</span>an, de<span style="color:red;">kk</span>o, wa<span style="color:red;">lk</span>, <span style="color:red;">Q</span>atar, bou<span style="color:red;">qu</span>et
| Komplicirani alografi mogu iznenaditi ili zbuniti prilikom učenja jezika, poput imena mjesta koja mogu zbunjivati ljude koji nisu upoznati s određenom lokacijom, čak i kad im je to maternji jezik. "Zloglasni" alograf na engleskom jeziku je ''[[:en:Ough_Ough (orthography)|ough]]'', koji lako može predstavljati više od 10 različitih zvukova, ovisno o riječi u kojoj se koristi.
|}
 
== Tipografija ==
{| style="float: right;"
|+
|[[Datoteka:Euro_Construction.svg|desno|mini| Zvanične dimenzije znaka eura ]]
|[[Datoteka:Moreeurofonts.svg|desno|mini| Dimenzije znaka eura u pojedinim fontovima ]]
|}
Izraz 'alograf' koristi se za opisivanje različitih prikaza istog grafema ili znaka u različitim tipovima fontova. <ref>{{Cite web|url=http://www.nuqta.com/kb/arabic-script-tutorial|title=Arabic Script Tutorial|last=Thomas Milo|date=2012|website=nuqta.com|accessdate=24. November11. 2019|quote=In Arabic the abstract, nominal graphemes are represented by context-dependent allographs. Simplified support for Arabic handles contextual allographs according to two patterns, discontinuous and continuous assimilation. (Allographs and Ligatures)}}</ref> Tako se elementi fonta mogu prilično razlikovati po obliku i stilu u odnosu na referentni znak, ali svejedno njihovo značenje ostaje isto. <ref>{{Cite journal|last=David Rothlein|last2=Brenda Rapp|date=3. April4. 2017|title=The role of allograph representations in font-invariant letter identification|journal=Journal of Experimental Psychology: Human Perception and Performance|volume=43|issue=7|pages=1411–1429|doi=10.1037/xhp0000384|pmc=5481478|pmid=28368166}}</ref> U [[Unicode|Unicode-]]<nowiki/>u je određenom znaku dodijeljena [[ Kodna točka |kodna tačka]], tako da svi alografi tog znaka imaju isti kod čime se zadržava suštinsko značenje bez obzira na odabir fonta u vrijeme ispisa ili prikaza.
 
== Vidi takođe ==
Line 97 ⟶ 96:
* [[Glif]]
* [[Fonem]]
* [[ Alofon |Alofon]]
 
== Reference ==
Line 105 ⟶ 104:
* [http://dbqp.blogspot.com/2004/04/all-about-allography.html Unos bloga u asocijacije oblici slova mogu sadržavati]
* [http://www.edsanders.com/phonics/ Pravila zaboravljene fonike iz ranih 1800-ih.] [http://www.edsanders.com/phonics/ Organizirani u odjeljcima za ispis kako bi se koristili kao podsjetnice prilikom smišljanja kako izgovarati riječi.] [http://www.edsanders.com/phonics/ Uključuje pojedinačna slova, pravila o diftonzima, triftonzima, bezvučnim i zamjenskim slovima.]
* [https://web.archive.org/web/20140516230855/http://www.allography.com/ Allography.com] Pokrenuta u decembru 2010. godine, allography.com je eksperimentalna web stranica za pripovijedanje u više formata.
 
[[Kategorija:Tipografija]]
[[Kategorija:Pisma]]