Razlika između verzija stranice "Mississippi (rijeka)"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 171.22.21.196 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika MrJaroslavik
oznaka: vraćanje
m razne ispravke, replaced: [[Rijeka (vodotok) → [[Rijeka
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Mississippi River mod.png|mini|Mississippi]]
'''Mississippi''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''Mississippi River'') je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. Sam Mississippi je dug 3733  km.
 
U geografskoj literaturi se dužina Mississippija često računa zajedno sa dužinom rijeke Missouri (fon. Mizuri). Mississipi i [[Missouri (rijeka)|Missouri]] zajedno su najduži riječni tok u Sjevernoj Americi i jedan od najdužih riječnih tokova [[Svijet]]a.
Red 13:
 
=== Ušće rijeke ===
Mississippi se ulijeva u Meksički zaljev nekih 160  km južno od grada [[New Orelans|New Orleansa]]. Pošto su vode rijeke tokom mnogih vijekova nanijele dosta materijala (šljunka, pijeska, zemlje, kamena) do ušća, rijeka je na samome ušću stvorila mnoštvo korita, manjih ili većih tokova i močvara. S vremenom je došlo do prijetnje da rijeka u potpunosti promijeni tok između grada New Orleansa i ušća u [[okean]]. Da bi spriječili krajnje ostvarenje ovog prirodnog fenomena a time i veliku prirodnu katastrofu, vlasti i ljudi s ovih prostora su radili na dugotrajnom i teškom projektu ponovnog ukorićenja rijeke. To je rađeno uglavnom produbljavanjem glavnog korita kao i dizanjem kompleksnog niza nasipa oko glavnog i niza manjih korita. Interesantna je i činjenica da se na ušću, tzv. delti Mississippija neslana voda rijeke ne miješa odmah u većoj količini sa slanom vodom okeana već biva nošena golfskom okeanskom strujom oko poluotoka i države [[Florida|Floride]] prije nego se u potpunosti pomiješa s okeanskom vodom.
 
== Historija ==
Prvi Evropljani koji su ugledali ovu moćnu rijeku bili su španski konkvistadori. To se je dogodilo 8-og maja 1541 a njihov vođa Hernando De Soto rijeci je tad dao ime Rio de Espiritu Santo (rijeka duha svetog). Kasnije, u 17-tom vijeku, su u ova područja stigli Francuski istraživači koji će na osnovu indijanskog naziva za manji dio rijeke u blizini jezera Itaska, ciljelom riječnom toku dati ime Misisipi. To su bili Louis Joliette i Jacques Marquette.
 
1682. godine Cavalieri i de Tonty su zauzeli cijeli sliv Misisipija za Francusku krunu nazivajući Misisipi rijekom Colbert po Jeanu Baptisteu Colbertu tadašnjem francuskom ministru financija i utemeljitelju francuske kraljevske mornarice a područja oko rijeke Misisipi Luizijanom (eng. Louisiana) po tadašnjem francuskom kralju Luisu XIV. Grad Nju Orlins (eng. New Orleans) su utemeljili Francuzi 1718. Nakon francuskog gubitka svih područja na sjeverno američkom kontinentu rijeka Misisipi je postala granicom između Britanskog i Španskog kraljevstva. Britanci su kontrolirali teritoriju istočno od Misisipija a Španci teritoriju
Red 22:
[[Henry Rowe Schoolcraft]] 1832. otkriva izvor rijeke.
 
Početkom devetnaestog vijeka na rijeci se javljaju prvi parobrodi. Oni će dominirati ovom rijekom tokom cijelog devetnaestog vijeka.
 
Osim ekonomskog i transportnog značaja za cijelu Ameriku, ovi brodovi su ostavili traga i u američkoj književnosti i muzici. U to vrijeme često su se dešavale utrke parobroda. Jedan od tih brodova je bio i legendarni parobrod New Orleans koji je ujedno bio i prvi parobrod koji je preplovio sveukupan brodoplovan tok rijeke Misisipi. U američko-britanskom ratu iz 1812te odigrala se je i bitka kod Nju Orlinsa iz koje su Amerikanci izašli kao pobjednici. U blizini rijeke kod grada Vicksburga desila se je i bitka između Sjevera I Juga u američkom građanskom ratu. Grad Čikago je početkom 20-tog vijeka kanalom bio povezan sa rijekom Misisipi (putem rijeke Illinois). Time je kanalizacija Čikaga umjesto u jezero Michigan(Mičigen) bila preusmjerena u Misisipi. Krajem devetnaestog kao i u dvadesetom vijeku izgrađen je veliki broj mostova preko rijeke.
 
Danas mnogi od njih predstavljaju turističku atrakciju. Na ovoj rijeci je Ralph Samuelson 1922. godine izmislio i usavršio skijanje na vodi.