Razlika između verzija stranice "Imunosupresija"

'''Imunosupresija''' je smanjenje aktivacije ili efikasnosti [[imuni sistem|imunog sistema]]. Neki dijelovi samog imunog sistema imaju imunosupresivne efekte na druge, a imunosupresija se može javiti i kao neželjena reakcija na liječenje ostalih bolesnih stanja.<ref name=“Hadžiselimović“"Hadžiselimović">{{cite book |author=Hadžiselimović R., Pojskić N. |year=2005|title= Uvod u humanu imunogenetiku.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-3-4}}</ref>

U principu, namjerna imunosupresija se obavlja kako bi se organizam sprečio u mogućem odbacivanju transplantata pri [[transplantacija|transplantaciji]] [[organ]]a, tretirajući [[autotransplantacijska bolest|autotransplantacijske bolesti]], nakon transplantacije [[koštana srž|koštane srži]] ili liječenja [[autoimina bolest|autoimunih bolesti]], kao što su [[sistemski eritemski lupus]], [[reumatoidni artritis]], [[Sjögrenov sindrom]] ili [[Kronova bolest]]. To se obično radi pomoću lijekova, ali može uključivati i operacije ([[slezena| uklanjanja slezene]]), [[plazmafareza|plazmafareze]] ili zračenja.

Osoba koja prolazi kroz imunosupresiju ili čiji je imuni sistem slab iz drugih razloga (naprimjer, [[hemoterapija]] ili [[HIV]], odnosno [[imunokompromitacija]]).

Uzimanje [[imunosupresijski lijek |imunosupresijskih lijekova]] ili imunosupresiva, glavni je način namjernog izazvanja imunosupresije. U optimalnim okolnostima, imunosupresivni lijekovi su ciljani samo na hiperaktivne komponente imunog sistema, a u idealnim okolnostima ne bi izazvali nikakve značajnije [[imunodeficijencija|imunodeficijencije]]. Međutim, u suštini, svi imunosupresijski lijekovi imaju potencijal da izazovu slabost imunog sistema (imunodeficijenciju). Imunodeficijencija može uzrokovati povećanu osjetljivost na pojavu [[oportunistička infekcija|oportunističkih infekcija]] i smanjeno [[imunopreživljavanje raka]].

[[Kortizon]] je bio prvi identificirani [[imunosupresijski lijek]], ali su mu široko neželjeni efekti ograničili upotrebu. Specifični [[azatioprin]] je identificiran [[1959]]. godine, ali je tek otkriće [[ciklosporin]]a [[1970]]. omogućio značajno proširenje mogućnosti [[transplantacija bubrega|transplantacije bubrega]] manje podudarnim parovima donora i primatelja, kao i širokih aplikacija za [[transplantacija jetre|transplantaciju jetre]], [[transplantacija pluća|pluća]], [[transplantacija pankreasa|pankreasa]] i [[transplantacijs srca|srca]].

Nakon [[transplantacija organa|transplantacije organa]], tijelo će gotovo uvijek pokušati odbaciti novi organ, zbog razlika u [[HLA|ljudskim leukocitnim antigenima]], odnosno [[haplotip]]ova između donora i primatelja. Kao rezultat toga, imuni sistem otkriva novo tkivo kao "strano" i pokušava da ga ukloniti napadajući primateljevim [[leukociti |bijelim krvnim zrnacima]], što rezultirala smrću doniranog tkiva. Imunosupresivi se daju kao pokušaj da se spriječi ovo odbacivanje; nuspojava je da tijelo postaje osjetljivije na infekcije i malignitet, kao u uznapredovalim [[HIV]] infekcijama.

Tokom svoje historije, [[radioterapija]] se koristila za smanjenje snage imunog sistema. [[Joseph Murray]] iz ''Harvard Medical School'' i glavni plastični kirurg Dječije bolnice Bostonu (Children's Hospital Boston, [[1972]].-[[1985]]) dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] [[1990]]. za svoj rad na imunosupresije. Murray i njegov tim su ustvari zaslužni za prvu uspješnu transplantaciju ljudskih bubrega u Bolnici ''Brigham and Women'', a u Bolnici ''Peter Bent Brigham Hospital'' u [[Boston]]u, 23. decembra [[1954]]., zbog imunosupresije izvršio transplantaciju je između jednojajnih blizanaca.

Imunodeficijencije je i potencijalni negativni učinak mnogih [[imunosupresijski lijek|imunodepresijskih lijekova]]. U tom smislu, opseg pojma '''imunosupresija''' općenito uključuje korisne i potencijalno negativne efekte smanjenja funkcije imunog sistema, dok se termin '''imunodeficijencija''' općenito odnosi samo na negativne efekte povećanja rizika za infekciju.<ref name="AbbasLichtman2010">{{cite book|last1=Abbas|first1=Abul K.|last2=Lichtman|first2=Andrew H.|title=Basic Immunology: Functions and Disorders of the Immune System|url=https://books.google.com/books?id=Jo4TAQAAMAAJ|date=29. January1. 2010|publisher=Saunders/Elsevier|isbn=978-1-4160-5569-3}}</ref>