Razlika između verzija stranice "Enzim"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
m razne ispravke |
||
Red 45:
=== Vezivanje podloge ===
Prije nego što počnu katalizirati bilo koju [[Hemijska reakcija|hemijsku reakciju]], enzimi se moraju vezivati za njihovu podlogu. Enzimi su obično vrlo specifični za određene podloge, za koje se vežu a zatim kataliziraju hemijske reakcije. Specifičnost se postiže obavezujućom prazninom (usjekom) koji je komplementarnog oblika, za popunjenjavanje i [[hidrofilnost|hidrofilnom]] /[[hidrofobnost|hidrofobnom]] izbočinom podloge. Enzimi stoga mogu razlikovati vrlo slične molekule materijala koji su [[hemoselektivnost|hemoselektivne]], [[regioselektivnost|regioselektivne]] i [[stereospecifičnost|stereospecifične]].<ref name = "Stryer_2002"/><ref name="Stryer_2002" /><ref>{{cite journal | vauthors = Jaeger KE, Eggert T | title = Enantioselective biocatalysis optimized by directed evolution | journal = Current Opinion in Biotechnology | volume = 15 | issue = 4 | pages = 305–13 | date =
Neki od enzima pokazuju najveću specifičnost i tačnost kada su uključeni u kopiranje i izgradnju novog [[genom]]a. Neki od ovih enzima se pojavljuju u mehanizmima "[[lektor|lekture]]". Tako, enzim kao što je [[DNK polimeraza]] katalizira reakciju u prvom koraku, a zatim u drugom koraku, te provjerava da li je proizvod ispravan. Ovaj proces u dva koraka dovodi do prosječne stope greške manje od 1/100 miliona reakcija kod polimeraze [[sisar]]a. Slični mehanizmi popravke se također nalaze i kod [[RNK polimeraza]], [[aminoacil-tRNK sintetaza|aminoacil-tRNK sintetaze]] i [[ribosom]]a.
Nasuprot tome, neki enzimi ispoljavaju i [[promiskuitet enzima]], koji imaju široku specifičnost i djeluju na niz različitih fiziološki relevantnih podloga. Mnogi enzimi imaju mala mjesta aktivnosti koja su nastala slučajno (tj. [[adaptacija|neutralno]]), što može biti polazište za evolucijski izbor nove uloge.<ref>{{cite journal | vauthors = Koshland DE | title = Application of a Theory of Enzyme Specificity to Protein Synthesis | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 44 | issue = 2 | pages = 98–104 | date =
Na osnovu najpodobnije podloge, enzimi mogu mijenjati oblik, da bi se vezali prilikom stvaranja kompleksa enzim-supstrat.
Red 66:
o Privremeno reagira s podlogom, stvarajući kovalentno srednje za stvaranje nižeg energetskog stanja u tranziciji.<ref>{{cite book | last1 = Cox | first1 = Michael M. | last2 = Nelson | first2 = David L. | name-list-format = vanc | title = Lehninger Principles of Biochemistry | date = 2013 | publisher = W.H. Freeman | location = New York, N.Y. | isbn = 978-1464109621 | edition = 6th | chapter = Chapter 6.2: How enzymes work | page = 195 }}</ref>
3. Destabilizaciju stanja podloge:
o Iskrivljuju vezane podloge supstrata u njihov prelazni obrazac stanja, kako bi se smanjila energija potrebna da se postigne stanje u tranziciji.<ref name=PMID12947189>{{cite journal | vauthors = Benkovic SJ, Hammes-Schiffer S | title = A perspective on enzyme catalysis | journal = Science | volume = 301 | issue = 5637 | pages = 1196–202 | date =
o Orijentišući podloge u produktivne aranžmana za smanjenje reakcije entropija promjena.<ref name=PMID12947189/> Doprinos ovog mehanizma za katalizu je relativno mali.<ref>{{cite journal | vauthors = Villa J, Strajbl M, Glennon TM, Sham YY, Chu ZT, Warshel A | title = How important are entropic contributions to enzyme catalysis? | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 97 | issue = 22 | pages = 11899–904 | date =
Enzimi mogu koristiti nekoliko ovih mehanizama istovremeno. Naprimjer, [[proteaza|proteaze]] kao što je [[tripsin]] obavljaju kovalentnu katalizu pomoću [[katalitska trijada|katalitske trijade]], stabilizirajući stanja nagomilavanja u tranziciji pomoću [[oksianionska rupa|oksianionskih rupa]], kompletnu [[hidroliza|hidrolizu]] pomoću usmjeravanja vode na podlogu.<ref>{{Cite journal|last=Polgár|first=L.|date=7. 7. 2005|title=The catalytic triad of serine peptidases|journal=Cellular and Molecular Life Sciences|language=en|volume=62|issue=19–20|pages=2161–2172|doi=10.1007/s00018-005-5160-x|pmid=16003488|issn=1420-682X}}</ref>
Red 189:
=== Posttranslacijske promjene ===
U primjere [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacijskih promjena]] spadaju: [[fosforilacija]], [[miristilacija]] i [[glikolizacija]].<ref name = "Suzuki_2015_8">{{cite book | Suzuki H | title = How Enzymes Work: From Structure to Function | publisher = CRC Press | location = Boca Raton, FL | year = 2015 | isbn = 978-981-4463-92-8 | chapter = Chapter 8: Control of Enzyme Activity | pages = 141–69 }}</ref> Naprimjer, u odgovoru na [[insulin]] prilikom fosforilacije učestvuje više enzima, među kojima je i [[glikogen]]ska [[sintaza]], koja pomaže u kontroli sinteze ili raspadu glikogena. Također, omogućuje i ćelijski odgovor na promjene količine [[šećer]]a u [[krv]]i.<ref name = "Doble_2003">{{cite journal | Doble BW, Woodgett JR | title = GSK-3: tricks of the trade for a multi-tasking kinase | journal = Journal of Cell Science | volume = 116 | issue = Pt 7 | pages = 1175–86 | date =
=== Količina ===
Red 195:
=== Subćelijska raspodjela ===
Enzimi mogu djelovati u procesima diobe u cijeloj ćeliji ili u različitim putevima metabolizma koji se javljaju u različitim ćelijskim dijelovima i strukturama. Naprimjer, [[masne kiseline]] sintetiziraju jednu grupu enzima u citosolu, [[endoplazmatičnog retikulum|endoplazmatskom retikulumu]] i [[Golgijev aparat|Golgijevom aparatu]]. Pri tom koriste različite skupove enzima kao izvore energije u [[mitohondrija]]ma, putem [[oksidacija|β-oksidacije]].<ref>{{cite journal | Faergeman NJ, Knudsen J | title = Role of long-chain fatty acyl-CoA esters in the regulation of metabolism and in cell signalling | journal = The Biochemical Journal | volume = 323 | issue = Pt 1 | pages = 1–12 | date =
=== Specijalizirani organi ===
Kod [[eukarioti|višećelijskih eukariota]], ćelije u različitim organima i tkivima imaju različite obrasce [[ekspresija gena|ekspresije gena]]. Zbog toga imaju različite skupove enzima (poznate kao [[izoenzim]]i), koji su na raspolaganju prilikom [[metabolizam|metaboličkih reakcija]]. Ovo daje mehanizam za podešavanje ukupnog metabolizma u organizmu. Naprimjer, [[heksozakinaza]] koja je prvi enzim u [[glikoliza|glikoliznom putu]], ima posebni oblik koji se zove [[glukokinaza]], izražena u [[jetra|jetri]] i [[pankreas|gušterači]], a ima i niži afinitet za glukozu.<ref>{{cite journal | Kamata K, Mitsuya M, Nishimura T, Eiki J, Nagata Y | title = Structural basis for allosteric regulation of the monomeric allosteric enzyme human glucokinase | journal = Structure | volume = 12 | issue = 3 | pages = 429–38 | date =
== Dejstvo kod liječenja raznih bolesti ==
Red 204:
Pošto su enzimi od suštinske važnosti za strogu kontrolu aktivnosti za održavanje [[homeostaza|homeostaze]], bilo koji kvar ([[mutacija]], hiperprodukcija, nedovoljna ili [[delecija (genetika)|delecija]]) jednog kritičnog enzima može dovesti do nasljednih bolesti. Kvar samo jedne vrste enzima, od hiljada vrsta koje su prisutne u ljudskom tijelu, može biti fatalan. Primjer fatalne [[genetika|genetski]] uslovljene bolesti zbog enzimskog kvara je [[Tay-Sachsova bolest]], u kojoj pacijenti nemaju enzim [[heksosaminidaza|heksosaminidazu]].
Nedostatak enzima je najćešći kod fenilketonurije. Mnoge različite mutacije jedne aminokiseline u enzimu [[fenilalanin hidroksilaza]], koji katalizira prvi korak u degradaciji [[fenilalanin]]a, dovodi do nagomilavanja fenilalanin ai srodnih proizvoda. Neke mutacije u aktivnom mjestu neposredno ometaju vezivanje i katalizu, ali mnoge su daleko od aktivnog mjesta i smanjuju aktivnost i destabilizaciju strukture proteina ili utiču na pravilnu oligomerizaciju. To može izazvati intelektualnu invalidnost, ako se bolest pravovremeno ne liječi. Drugi primjer je nedostatak [[pseudoholinesteraza|pseudoholinesteraze]], pri kojem je umanjena sposobnost organizma da razgrađuje [[holin|holin esterske]] lijekove. Oralna primjena enzima može da se koristi za liječenje nekih funkcijskih nedostataka enzima, kao što je [[insuficijencija pankreasa]] i [[netolerancija laktoze]].<ref>{{cite journal | Fieker A, Philpott J, Armand M | title = Enzyme replacement therapy for pancreatic insufficiency: present and future | journal = Clinical and Experimental Gastroenterology | volume = 4 | pages = 55–73 | date = 2011 | pmid = 21753892 | pmc = 3132852 | doi = 10.2147/CEG.S17634 }}</ref><ref>{{cite journal | Misselwitz B, Pohl D, Frühauf H, Fried M, Vavricka SR, Fox M | title = Lactose malabsorption and intolerance: pathogenesis, diagnosis and treatment | journal = United European Gastroenterology Journal | volume = 1 | issue = 3 | pages = 151–9 | date =
Drugi način poremećaja uloge enzima može uzrokovati bolesti koje su posljedica [[mutacija|geminativnih mutacija]] [[gen]]a koji kodiraju enzime prilikom [[reparacija DNK|reparacije DNK]]. Nedostatak ovih enzima izazva rak, jer ćelije su manje sposobne da poprave mutacije u njihovom [[genom]]u. To uzrokuje sporo akumuliranje mutacija, a rezultat ovoga je razvoj [[kancer|raka]]. Jedan primjer nasljednog sindroma je ''[[Xeroderma pigmetosum]]'', što dovodi do razvoja [[rak kože|raka kože]], u odgovoru čak i na najmanje izlaganje [[UV zračenje|ultraljubičastom svjetlu]].
Red 222:
== Industrijska primjena ==
Enzimi se koriste u hemijskoj industriji kao i u drugim industrijskim granama, kada su potrebni posebni katalizatori. Enzimi su općenito ograničeni po broju reakcija koje su evoluirale za katalizu, kao i nedostatku stabilnosti u organskim otapalima i na visokim temperaturama. Kao posljedica toga, [[proteinsko inženjerstvo]] je aktivno područje istraživanja i objedinjuje pokušaje stvaranja novih enzima sa širokim svojstvima, bilo po racionalnom dizajnu ili evoluciji ''[[in vitro]]''.<ref>{{cite journal | Renugopalakrishnan V, Garduño-Juárez R, Narasimhan G, Verma CS, Wei X, Li P | title = Rational design of thermally stable proteins: relevance to bionanotechnology | journal = Journal of Nanoscience and Nanotechnology | volume = 5 | issue = 11 | pages = 1759–1767 | date =
*'''Uobičajene oblasti primjene enzima u industriji i domaćinstvu'''
Red 234:
| style="border-top:solid 3px #aaa;" rowspan="2"|'''[[Biogorivo|Industrija biogoriva]]'''
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|[[Celulaze]]
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|Razlaganje celuloze u [[šećer]]e koji mogu fermentirati za proizvodnu celuloznog [[etanol]]a<ref name="cheng">{{cite journal | Sun Y, Cheng J | title = Hydrolysis of lignocellulosic materials for ethanol production: a review | journal = Bioresource Technology | volume = 83 | issue = 1 | pages = 1–11 | date =
|- valign="top"
| [[Ligninaze]]
Red 241:
| style="border-top:solid 3px #aaa;" rowspan="2"| '''[[Biološki deterdžeent]]i'''
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|[[Proteaze]], [[amilaze]], [[lipaze]]
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|Otklanjanje proteina, škroba i masti ili uljnih boja sa odjeće i posuđa<ref name="Kirk">{{cite journal | Kirk O, Borchert TV, Fuglsang CC | title = Industrial enzyme applications | journal = Current Opinion in Biotechnology | date =
|- valign="top"
| [[Mananaza|Mananaze]]
Red 268:
|- valign="top"
| [[Lipaze]]
| Proizvodnja [[sir|sira Camembert]] i [[plavi sir|plavih sireva]], kao što je [[Roquefort]]<ref>{{cite journal | Molimard P, Spinnler HE | title = Review: Compounds Involved in the Flavor of Surface Mold-Ripened Cheeses: Origins and Properties | journal = Journal of Dairy Science | date =
|- valign="top"
| style="border-top:solid 3px #aaa;" rowspan="4"| '''[[Hrana|Proizvodnja hrane]]'''
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|[[Amilaze]]
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|Proizvodnje [[šećer]]a od [[škrob]]a u pravljenju visoko [[fruktoza|fruktoznog]] [[kukuruz|kukuruznog sirupa]]<ref>{{cite journal | Guzmán-Maldonado H, Paredes-López O | title = Amylolytic enzymes and products derived from starch: a review | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 35 | issue = 5 | pages = 373–403 | date =
|- valign="top"
| [[Proteaze]]
Red 281:
|- valign="top"
| [[Celulaze]], [[pektinaza|pektinaze]]
| Izbistravanje [[voće|voćnih sokova]] <ref>{{cite journal | Alkorta I, Garbisu C, Llama MJ, Serra JL | title = Industrial applications of pectic enzymes: a review | journal = Process Biochemistry | date =
|- valign="top"
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|'''[[Molekularna biologija]]'''
Red 289:
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|'''[[Papir|Industrija papira]]'''
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|[[Ksilanaza|Ksilinaze]], [[hemicelulaza|hemicelulaze]] i [[lignin peroksidaza|lignin peroksidaze]]
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|Otklanjanje [[lignin]]a iz [[natron|natronske pulpe]]<ref>{{cite journal | Bajpai P | title = Application of enzymes in the pulp and paper industry | journal = Biotechnology Progress | volume = 15 | issue = 2 | pages = 147–157 | date =
|- valign="top"
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|'''[[Higijena|Lična njega]]'''
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|[[Proteaze]]
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|Otklanjanje proteina sa [[kontaktno sočivo|kontaktnih sočiva]] u sprečavanju infekcija<ref>{{cite journal | Begley CG, Paragina S, Sporn A | title = An analysis of contact lens enzyme cleaners | journal = Journal of the American Optometric Association | volume = 61 | issue = 3 | pages = 190–4 | date =
|- valign="top"
| style="border-top:solid 3px #aaa;" rowspan="1"| '''[[Škrob|Industrija škrobnih proizvoda]] '''
|