Razlika između verzija stranice "Slavonija"

'''Slavonija''' je ravničarska geografska i historijska regija u istočnom dijelu Republike [[Hrvatska|Hrvatske]].

Regija je prvotno bila dio [[Panonija|Panonije]], jedne od najvećih rimskih provincija a nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], naseljavaju je [[Slaveni]]. Lokalna plemena ovdje stvaraju svoju prvu državu, koja će stupiti u savez sa [[Avari]]ma. Prije dolaska Mađara u Panoniju, Slaveni formiraju relativno usko povezanu zajednicu sve od zapadnih Karpata do Sjevernog Balkana, te čine većinu stanovništva na zapadnoj obali [[Dunav]]a sve do [[Alpe|Alpa]]. Slavonija se u to doba proteže od današnje zapadne [[Vojvodina|Vojvodine]] do Istočnih Alpa.

Stanovnici regije sebe identificiraju jednostavno kao "slaveni", odnosno "sloven(c)i/slavon(c)i", tako ih identificiraju i njihovi jugo-zapadni susjedi latini kao Sclaveni, dok ih susjedi Bavarci identificiraju kao Vendi sve od njihove najzapadnije inačice oko izvora rijeke Drave do Dunava.<ref>{{cite journal|journal=Migracijske i etničke teme|publisher=Institute for Migration and Ethnic Studies, Zagreb|issn=1333-2546|volume=19|issue=1|date=Marchmart 2003|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=12062|title=Ime Slavonije|language=Croatian|trans-title=Name of Slavonia|author=Alemko Gluhak|pages=111–117|accessdate=11. marta 2012}}</ref>

Nakon poraza hrvatsko-mađarske vojske u [[Mohačka bitka|bici na Mohačkom polju]] [[1526]]. regija prelazi u vlast [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. [[12. mart]]a godine [[1689]]. na brdu Sokolovcu kod [[Požega (Hrvatska)|Požege]], fra [[Luka Ibrišimović]] je sa narodnom vojskom razbio Osmane, te je tom prigodom dobio nadimak Sokol. Fra Luka i njegova narodna vojska odigrali su veliku ulogu u oslobođenju Slavonije.<ref name="Mujadžević">{{cite journal|journal=Povijesni prilozi|publisher=Croatian History Institute|issn=0351-9767|title=Osmanska osvajanja u Slavoniji 1552. u svjetlu osmanskih arhivskih izvora|language=Croatian|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=63160|trans-title=The 1552 Ottoman invasions in Slavonia according to the Ottoman archival sources|volume=36|issue=36|date=Julyjuli 2009|author=Dino Mujadžević|pages=89–107|accessdate=11. March3. 2012}}</ref> [[Karlovački mir|Mirovnim sporazumom u Sremskim Karlovcima]] [[1699]]., dolazi pod [[Habsburška Monarhija|Habsburšku]] krunu zajedno s ostatkom Hrvatske, ali postaje drugačija geografska i administrativna jedinica od one prijašnje srednjovjekovne. Tamo gdje je ranije Slavonija bila regija između rijeke Drave i Kupe, Habsburška Slavonija je bila njezina istočnija varijanta rijetko naseljenih teritorija između [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]]. U prvo vrijeme Habsburške vladavine bila je autonomno kraljevstvo, dok su južni dijelovi bili dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]], pod upravom Ratnog vijeća u [[Beč]]u. Nakon [[Revolucija 1848.|revolucije 1848.]] Hrvatska i Slavonija čine autonomnu Hrvatsko-Slavonsku regiju, koja [[1867]]. dolazi u ugarski dio monarhije. [[1881]]. [[Vojna krajina]] se konačno se ponovo ujedinjenjuje sa civilnom Hrvatskom, čime se cijela regija opet nalazi pod hrvatskom vlašću.<ref name="Dubravica">{{cite journal|journal=Politička misao|issn=0032-3241|publisher=[[Univerzitet u Zagrebu]], Faculty of Political Sciences|title=Političko-teritorijalna podjela i opseg civilne Hrvatske u godinama sjedinjenja s vojnom Hrvatskom 1871.-1886.|trans-title=Political and territorial division and scope of civilian Croatia in period of unification with the Croatian military frontier 1871–1886|language=Croatian|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=38709&lang=en|author=Branko Dubravica|pages=159–172|volume=38|issue=3|date=Januaryjanuar 2002|accessdate=10. aprila 2012}}</ref>

Nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Slavonija postaje dio [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], gdje je od [[1929]]. dio [[Savska banovina|Savske banovine]].<ref name="Kraljević-Razgraničenje-1947">{{cite journal|author=Egon Kraljević|publisher=[[Hrvatski državni arhiv]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41791|language=Croatian|title=Prilog za povijest uprave: Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade Narodne Republike Hrvatske 1945.-1946|trans-title=Contribution to the history of public administration: commission for the boundary demarcation at the government's presidency of the People's Republic of Croatia, 1945–1946 (English language summary title)|date=Novembernovembar 2007|journal=Arhivski vjesnik|volume=50|issue=50|format=PDF|issn=0570-9008|accessdate=10. decembra 2010}}</ref> 1939. godine, postaje dio [[Banovina Hrvatska|Hrvatske banovine]]. Za vrijeme [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]], spadala je u njemačku okupacijsku zonu tzv. [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], a nakon rata postaje dio [[SR Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]], unutar [[SFRJ|SFR Jugoslavije]].

Nakon što je Hrvatska proglasila nezavisnost [[1991.]], srpsko stanovništvo proglasuje paradržavu na dijelovima istočne i zapadne Slavonije. Istočni dio je nazvan [[SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem|Srpska autonomna oblast Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema]], a sadržavala je područja istočno od [[Osijek]]a, [[Vinkovci|Vinkovaca]] i sjeveroistočno od [[Županja|Županje]] (cijela [[Baranja]], gradovi [[Vukovar]] i [[Ilok]]). Zapadni dio sadržavao je područje oko sela [[Okučani]] i veći dio planine [[Psunj]]. U svibnju [[1995]]. godine, zapadna regija je vraćena Hrvatskoj nakon vojne [[Operacija Bljesak|operacije Bljesak]].