Razlika između verzija stranice "Vinska mušica"

'''Vinska mušica''' ili '''voćna mušica''', u [[Bosna|Bosni]] poznata i kao '''komarica''' i odomaćeno kao '''drozofila''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Drosophila melanogaster'') je [[insekt]] reda [[Diptera|dvokrilaca]] (''Diptera''), porodica ''Drosophilidae''.<ref>Jones E., Hartl D. L. (1998): Genetics: principles and analysis. Jones and Bartlett Publishers. Boston, {{ISBN |0-7637-0489-X}}.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1972): Eksperimentalno ukrštanje sojeva vinske mušice (Drosophila melanogaster). 1. Šta treba znati i imati za organizovanje eksperimentalnog ukrštanja dva soja vinske mušice. Biološki list, 20 (7): 108-111.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1972): 2. Eksperimentalno dihibridno ukrštanje dva soja vinske mušice. Biološki list, 20 (8): 122-125.</ref>

Voćna mušica je neugledni, sitni dvokrilni insekt, koji obično živi na trulećem voću, povrću i ostalim podlogama u kojima se odvijaju procesi [[Alkoholna fermentacija|alkoholne fermentacije]]. Hrani se živim ćelijama kvasca. U prirodnim populacijama, tijelo joj je žućkasto do svijetlosmeđe, a oči ciglaste. Duga je 3-5 3–5&nbsp;mm. Za samo petnaestak dana, na sobnoj temperaturi, odvija se proces potpune [[metamorfoza|metamorfoze]]: [[jaje]] – [[larva]] – [[lutka (insekt)|lutka]] – odrasla [[jedinka]].

Osim obične, postoji i mnogo drugih vrsta voćnih mušica, ali vinska je daleko najpoznatija, jer se često, kao modelni organizam, koristi u laboratorijskim istraživanjima, od [[molekulska genetika|molekulske]] do [[evolucijska genetika|evolucijske genetike]].

Na temperaturi od 20 &nbsp;°C, od polaganja jaja do izlijetanja odraslih prođe oko 15 dana, a na 25 &nbsp;°C, svega 10 dana. Na temperaturama od 5-6 &nbsp;°C samo stupanja [[larva|larve]] traje oko 60 dana, a na 0 &nbsp;°C – proces razvića se zaustavlja. Temperature više od optimalnih, međutim, djeluju na sposobnost razmnožavanja. Tako već na 33 &nbsp;°C mužjaci gube plodnost.

'''[[Jaje|Jaja]]''' ženka polaže već nakod dva sata iza oplodnje. Svaka ženka prosječno dnevno položi 50-70 bijelih jaja, maksimalno 500 tokom prvih 10 dana. Kasnije broj dnevno položenih jaja opada, tako da u toku života (najviše 35-40 dana) ženka ih položi do 1.000 komada. Jaja su mala (duga do 5 &nbsp;mm), ovalna, sa dva filamenta. U vrijeme polaganja razviće je već u toku.

'''[[Larva]]''' je u početku bijela, a kasnije požuti. Izražena joj je regionalna segmentiranost na glavu (jedan segment), grudi (tri segmenta) i abdimen (8 segmenata). Larva raste, presvlači se tri puta, a pred zakukuljenje doseže dužinu do 5 &nbsp;mm.

'''[[Lutka (insekt)|Lutka]]''' ('''[[kukuljica]]'''), u početku je žuta, a kasnije dobija smeđu nijansu. Dosegne dužinu do 3-5 3–5&nbsp;mm, a njena silueta podsjeća na sovu ušaru.

'''Odrasle jedinke''' (adulti ili imaga) imaju sve odlike dvokrilaca i dužinu do 5 &nbsp;mm.

*'''Glavne [[spol|međuspolne]] [[morfologija|morfološke]] razlike'''<br>

*generacijsko vrijeme, tj. period od polaganja jaja do [[spol]]ne zrelosti, na sobnoj temperaturi od oko 22⁰ '''C''', traje oko 14 dana, u poređenju sa čovjekom kod kojeg prosječno efektivno generacijsko vrijeme traje oko 20 godina, iako realnu spolnu zrelost dostiže mnogo ranije.

*Pored toga, svi predstavnici roda ''Drosophila'', u [[ploidija|diploidnoj]] [[hromosomska garnitura|hromosomskoj garnituri]] Imaju po osam [[hromosom]]a (2n = 8).

U [[Pljuvačna žlijezda|pjuvačnim žlijezdama]] vinske mušice nalaze se neobičajeno veliki tzv. džinovski ili politeni, [[hromosom]]i. Nakon specifičnog bojenja, dobro su vidljivi pod svjetlosnim [[mikroskop]]om, a naziru se čak i pod običnom [[lupa|lupom]]. Zbog toga je voćna mušica gotovo idealna za [[genetika|genetička]] istraživanja, osobito za proučavanje [[mutacija]] i [[interakcija gena|interakcije gena]]. Danas postoji na hiljade prirodnih i laboratorijskih [[mutant (genetika)|mutanata]] vinskih mušica. Naprimjer, mutirana vinska mušica, umjesto normalnih krila, može imati samo patrljke (vestigijalna krila) ili nesimetrična, umjesto normalnih krila, tamno tijelo umjesto žuto-smeđeg, i bijele [[oči]], ciglaste cinober, „kardinal“ ili smeđe, umjesto crveno-ciglastih očiju.