Razlika između verzija stranice "Selekcija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 1:
{{Evolucija|expanded=Procesi i ishodi}}
'''Selekcija''', u kontekstu [[evolucija|evolucije]], je favoriziranje ili eliminiranje određene osobine ili [[alel]]a unutar [[populacija|populacije]]. Ovaj [[Faktori evolucije|faktor evolucije]] omogućava da određeni [[fenotip]]ovi imaju tendenciju da budu reprodukcijski uspješniji, što znači da ostavljaju više potomaka i svojih [[gen]]a u narednu generaciju nego što rade drugi. Kada ove osobine imaju genetičke osnove, odabir može povećati njihovu prevalenciju jer potomci će [[genetika | naslijediti]] gene koji kontroliraju osobine njihovih roditelja.<ref>Bell G. (1997): Selection: The mechanism of evolution. Chapman & Hall, New York, {{ISBN |0-412-05521-X}}. (2nd edition published in 2008 by Oxford University Press, {{ISBN |0-19-856972-6}})</ref><ref>Paramonov A. A. (1959): Kurs darvinizma. "Veselin Masleša", Sarajevo.</ref>
== Priroda djelovanja ==
Kada je selekcija intenzivna i uporna, [[adaptacija|adaptivne osobine]] postaju univerzalnie u [[populacija|populaciji]] ili [[vrsta|vrsti]], za koje se onda može reći da [[Evolucija|''evoluiraju'']].
 
Dugotrajna pozitivna selekcija jednog alela, neminovno vodi ka smanjenju učestalosti ostalih u populaciji i – u konačnici – do potpune eliminacije drugog ili drugih. Brzina eliminacije zavisi od snage selekcijskog pritiska, [[Interakcija gena|interakciji alelnih gena]], [[heterozigot]]nosti, vezanosti pogođenih [[lokus]]a za gene visoke [[adaptacija|adaptacijske]] vrijednosti i neke druge odnose u [[genetička struktura populacije|genetičkoj strukturi populacije]], kao i uvjetima života, uključuju ći ograničenja resursa ([[hrana]], [[stanište]] [[prostor]], saučesnici) i postojanje mogućih prijetnji ([[predator]]i, [[bolest]]i, nepovoljne [[klima|vremenske prilike]]). Djelovanje svih tih faktora je, međutim, uključeno u kompleks koji se označava kao [[selekcijski pritisak|selekcijski pritisci]].
Red 20:
*[[disruptivna selekcija]],
*[[divergentna selekcija]]
*[[neutralna selekcija]] i druge,<br>
zavisno od toga koliko fenotipova favorizira i kuda vodi [[genetička struktura populacije|genetičku strukturu populacije]].
*'''Vještačka selekcija''' je od rane civilizacije prisutna uzgoju [[pas]]a, [[govedo|goveda]], [[konj]]a, [[ptica]], [[ruža]], [[karanfil]]a , [[Afrika|afričkih]] [[ljubičica]] ii drugih [[životinja]] i [[biljka|biljaka]].
[[Image:Darwin's finches.jpeg|thumb|350px|[[Charles Darwin]]ove ilustracije varijacije kljuna Darwinovih zeba ([[Galapagos]]). Ima ih 13 usko srodnih [[vrsta]] koje se najznačajnije razlikuju u obliku kljunova. Kljun svake vrste je prilagođen na preferiranu hranu, što ukazuje da su njegovi oblici evoluirali putem prirodne selekcije.]]
 
Selekcija ne garantira da će najpovoljnije osobine ili aleli postati prevladavajući unutar populacije. Drugi proces u determiniranju frekvencije gena u populaciji se zove [[genetički drift]], koji djeluje na gene koji nisu pod selekcijom. No, drift ne može prevladati samu prirodnu selekciju, jer je slučajni faktor, dok je prirodno odabiranje zapravo trajna [[evolucija|evolucijska]] sila. S obzirom na izbor čak i tzv '' štetnih alela '' oni mogu postati univerzalna komponenta genskog fonda jedne vrste. To je rizik prvenstveno u slučaju "slabog" izbora (npr. zarazne bolesti sa veoma niskom stopom smrtnosti) ili male veličine [[populacija|populacije]].
Iako ponekad mogu postati osnovana štetnih alela, odabir može djelovati ''negativno'', kao i ''pozitivno''.
*'''Negativna selekcija''' smanjuje prevalenciju [[osobina]] koje smanjuju "kapacitet za uspjeh” ([[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] ili , kako se često formulira [[fitnes (biologija) |fitnes]]), dok
*'''pozitivna selekcija''' povećava prevalenciju adaptivne osobine.