Verzija na dan 16 oktobar 2019 u 09:31 uredi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Automatski pregledani korisnici, Botovi 132.809 edits Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 ← Starija izmjena		Verzija na dan 1 februar 2020 u 20:07 uredi poništi WumpusBot (razgovor \| doprinosi) Botovi, Izuzeci od IP-blokada 111.000 edits m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke Novija izmjena →
Red 2: [[Image: Sobo 1909 260.png\|mini\|250px\| Ventrolateralni (trbušnobočni) aspekt lica sa skinutom kožom, prikazuje [[mišić]]e lica]] '''Lice''', učestalo i '''faca''' (od eng. ''face'') je centralnio područje [[čulo\|čulnih]] [[Organ (anatomija)\|organ]]a I centralizirano mjesto ispoljavanja [[emocija]] kod čovjeka I mnogih [[životinja]]. Lice se normalno nalazi na prednjoj (frontalnoj, rostralnoj) strain površine glave.<ref>Moore K. L., Dalley A. F., Agur A. M. R. (2010): Moore's clinical anatomy. Lippincott Williams & Wilkins, United States of America {{ISBN \|978-1-60547-652-0}}}}</ref> Lice je od ključnog značaja za ispoljavanje osobnog identiteta, a oštećenja, kao što su ožiljci ili razvojne deformacije su efekti biološki su nebitni, osim onih koje izazivaju fizičke neugodnosti. ==Struktura== Lice je čeona strana [[čovjek\|ljudske]] glave, a uključuje nekoliko distinktnih područja<ref>[http://dictionary.reference.com/browse/face Face \| Define Face at Dictionary.com]. Dictionary.reference.com. Retrieved on 2011-04-29.</ref> od kojih su glavna: Red 52: Istraživanja su naznačila da su određena područja [[mozak\|mozga]] posebno odgovorna za funkcije lica. Fuziformno područje lica se aktivira u fuziormnom režnju aktivatora kožnomišićnog kompleksa lica, koji različito reagiraju kod stidljivih i društveno otvorenih osoba. Studija je potvrdila da su prilikom gledanja slika stranaca, stidljivi odrasli ispoljavaju značajno slabije aktiviranje fuziformnih girusa nego što je to kod [[sociologija\|socijaliziranih]] odraslih osoba.<ref>Beaton E. A. et al. (2009): Different fusiform activity to stranger and personally familiar faces in shy and social adults. Social Neuroscience, 4 (4): 308–316.</ref> Osim toga, posebno područja su odgovorna za inervaciju odgovora na lice koje se smatra atraktivnim, kao što se vidi u drugoj studiji po kojoj ljepota izaziva široko distribuiranu [[neuron]]sku mrežu, koja uključuje percepciju, odlučivanje i nagradu (prijatnog osjećaja). U tim eksperimentima, perceptivne reakcije širom ''FFA'' i ''LOC'' područja su ostale prisutne, čak i kada su subjekti nemaju eksplicitnu ljepotu lica. Uostalom, odavno je poznato da se doživljaji ljepote ne odnose na objekat posmatranja nego na percepciju u čulno-nervnom kompleksu posmatrača.<ref>Chatterjee A. et al. (2009): The neural response to facial attractiveness. Neuropsychology, 23 (2): 135-143</ref> ==Genetika== Klasična genetika, uključujući i udžbeničku literaturu svih razina obrazovanja, mnoge crte lica posmatra kao [[monogensko nasljeđivanje\|monogenska svojstva]]. Iako na takvo gledanje ima mnogo zamjerki, još uvijek nije predložen prihvatljiviji model međugeneracijkog kontinuiteta ovih, nesumnjivo nasljednih, [[osobina\|obilježja]]. Moguće je da jr stvarnom stanju najbliži koncept [[oligogensko nasljeđivanje\|oligogenskog nasljeđivanja]].<ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, {{ISBN \|0-07-290584-0}}; {{ISBN \|0-07-117940-2}}.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN \|9958-9344-2-6}}.</ref> Neka od ovih svojstava su se već pokazala kao korisni [[genetički marker]]i, odnosno indikatori nasljednih poremećaja i [[sindrom]]a.

Razlika između verzija stranice "Lice (anatomija)"