Razlika između verzija stranice "Korov"

[[Datoteka:Agrostemma githago 120605.jpg|mini|lijevo|Kukolj ''(Agrostemma githago)'', korov koji se spominje u Bibliji.]]

Korovi su najčešće biljke posebnih osobina. Mogu nicati u različitim tlima i [[klima]]tskim uslovima, donose plod više puta godišnje, [[sjeme]] im je klijavo dugi niz godina, razmnožavaju se sjemenom i/ili vegetativnim organima. Podzemni su im organi bogati su pričuvnim hranjivima pa odolijevaju nepogodama. Razvijaju [[otpornost]] na pojedine skupine [[herbicid]]a.

Natječu se za [[prostor]], minerale, vodu i [[svjetlost]] s poljoprivrednim i drugim (željenim) biljnim vrstama i smanjuju im prirod. Otežavaju obradbu tla, njegu usjeva, žetvu, domaćini su biljnim bolestima i štetnicima, izazivaju alergije, dermatitis i trovanja kod ljudi, pojedine vrste parazitiraju na nekim kulturnim biljnim vrstama npr. viline kosice ''(Cuscutaceae)''. Borba protiv korova provodi se administrativno (sprječavanje unošenja i širenja novih korovnih vrsta), agrotehnički (sjetva čistoga sjemena, plodored i sl.), mehanički (okopavanje, drljanje, plijevljenje, ogrtanje i sl.), hemijski (primjenom selektivnih herbicida), biološki (primjenom živih mikro i makroorganizama koji parazitiraju na korovima, ili se njima hrane).

Česti su najčešći višegodišnji korovi: [[pirika]] ''(Agropyron repens)'', [[slak]] ''(Convolvulus arvensis)'', divlji [[sirak]] ''(Sorghum halepense)'', [[maslačak]] ''(Taraxacum officinale)'', [[troskot]] ''(Cynodon dactylon)'', a jednogodišnji: [[štir]] ''(Amaranthus retroflexus)'', [[loboda]] ''(Chenopodium album)'', dvornik ''(Polygonum persicaria)'', [[ambrozija]] ''(Ambrosia artemisiifolia)'', muhar zeleni i sinji ''(Setaria viridis'' i ''Setaria glauca)'', koštan ''(Echinochloa crus-galli)'', svračica ''(Digitaria sanguinalis)'', slakoperka ''(Apera spica-venti)''.<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2004., {{ISBN |953-6036-36-3 }}</ref>.