Razlika između verzija stranice "Fibroblast"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 23:
| DorlandsID =
}}
'''Fibroblast''' je tip [[ćelije (biologija)|ćelije]] koji sintetizira [[vanćelijski matriiks]] i [[kollagen]],<ref>{{cite web | title= Fibroblast|http://ghr.nlm.nih.gov/glossary=fibroblast | work = Genetics Home Reference | publisher = U.S. National Library of Medicine | date= 2014| accessdate = 2014-05-10. 5. 2014}}</ref> strukturni okvir ([[Stroma (tkivo)|strome]]) za životinjska tkiva, a ima ključnu ulogu u [[zarastanje rana|zarastanju rana]]. Kod životinja, fibroblasti su najčešći ćelije [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]].<ref name=“Sofradzija“"Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref>
<ref name="Medical Physiology">Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) ''Textbook of Medical Physiology'' (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder {{ISBN |0-7216-0240-1}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name=“ibrulj“"ibrulj">{{cite book|author=Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. |year=2008|title= Citogenetičke metode – Primjena u medicini.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=978-9958-9344-5-2}}</ref>(2008):
 
== Pregled ==
Fibroblasti i [[fibrocit]]i su dva stanja iste ćelije, prvo je u aktiviranom stanju, ovo drugo je manje aktivno stanje, koje je važno u održavanju i tkivno [[metabolizam|metabolizmu]] tkiva. Postojeći fibroblasti često mogu zadržati pozicijsku memoriju konteksta lokacije i tkiva, gdje su prethodno boravili, barem tokom nekoliko generacija.
 
== Embrionsko porijeklo==
[[Datoteka:Fibroblast.jpg|thumb|250px|Fibroblasti mišjeg [[embrion]]a]]
Glavna funkcija fibroblasta je održavanje strukturalnog integriteta vezivnog tkiva koje stalno izlučuje prekursore vanćelijskog matriksa. Fibroblasti luče prekursore svih komponenti tog matriksa, prvenstveno [[temeljna supstanca|temeljne supstance]] i razna [[vlakno|vlakna]]. Sastav ekstracelularnog matriksa određuje fizičke osobine vezivnog tkiva.<ref name=“ibrulj“"ibrulj"/>
 
Kao i druge ćelije vezivnog tkiva, fibroblasti su izvedeni su iz primitivnog [[mezenhim]]a. Tako ispoljavaju srednji proteinski filament [[vimentin]], čija se funkcija koristi kao marker za razlikovanje njihovog [[mezoderm]]nog]] porijekla<ref>{{cite journal|last1=Dave|first1=Jui|last2=Bayless|first2=Kayla|title=Vimentin as an Integral Regulator of Cell Adhesion and Endothelial Sprouting|journal=Microcirculation|date=May 1,. 5. 2014|volume=21|issue=4|pages=333-344|accessdate=18. April4. 2015}}</ref> Međutim, ovaj test nije specifičan kao test [[epiteln]]ih ćelija u kulturi ''[[in vitro]]'', gdje se na istrajnoj podlozi vimentin može ispoljiti nekog vremena.
U određenim situacijama iz epitelnih ćelija mogu se dobizi fibroblasti, u procesu koji se zove [[tranzicija mezenhimskog epitela]] (EMT).
 
Red 40:
==Struktura i funkcija==
[[Datoteka:Fibroblastid (BPAE).jpg|thumb|Mikrofilamenti, mitohondrije i jedra u ćeliji fibroblasta]]
Fibroblasti imaju razgranatu [[citoplazma|citoplazmu]], okruženu eliptičnim, pjegavim [[jedro| jezgrom]] koje ima dva ili više [[nukleolus|jedarcadi]]. Aktivni fibroblasti mogu se prepoznati po obilnom hrapavom [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu]]. Neaktivi fibrociti su manji, vretenasti i imaju smanjen hrapavi endoplazmatski retikulum. Iako su razjedinjeni i rasuta kada moraju pokrivati veliki prostor, fibroblasti, kada su nagomilani, često se lokalno poravnavaju u paralelne klastere.
Fibroblasti tvore [[kolagen]]e, [[glikozaminoglikan]]e, [[mrežasto vlakno |mrežasta]] i [[elastična vlakna]], [[glikoprotein]]e [[vančelijski matriks|vanćelijskog matriksa]] i citokin [[limfopoietin timusne strome|TSLP]]. Rastući fibroblasti se dijele i sintetiziraju temeljnu supstanco. Oštećenja tkiva stimuliraju fibrocite i izazivaju [[mitoza|mitoze]] u fibroblastima.<ref name=“ibrulj“"ibrulj"/>
 
Za razliku od [[epitel]]nih ćelije koje oblažu tjelesne strukture, fibroblasti ne prave ravne monoslojeve i nisu ograničeni na polarizirajuću vezanost za [[bazna lamina|baznu ploču]] na jednoj strani, iako, u nekim situacijama, mogu doprinijeti baznoj komponenti lamina (npr. subepitelni [[miofibroblast]]i u [[crijevo|crijevima]] mogu lučiti α-2 lanac nosive komponente [[laminina]] koja je prisutna samo u regijama folikula, povezanih epitela koji nemaju miofibroblastne obloge). Fibroblasti mogu migrirati polahko preko supstrata, kao pojedinačne ćelije, opet za razliku od epitelnih ćelijaa. Dok epitelne ćelije čine obložne strukture tijela, fibroblasti i srodna vezivna tkiva „skulpturiraju“ najveći dio organizma.