Razlika između verzija stranice "Crna rupa"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →top: datumi: ispravljam razne vrste datuma u u "D. M. GGGG" |
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
||
Red 2:
[[Datoteka:BlackHole.jpg|mini|desno|300p|Umjetnička reprezentacija crne rupe]]
'''Crna rupa''' je nebesko tijelo koncentrisano od mase s gravitacionim poljem tako jakim da čak i izlazna brzina iz najbližih tačaka prekoračuje brzinu svjetlosti. To znači da ništa, pa čak ni svjetlost, ne može izaći iz njene gravitacije, te joj otuda i naziv ''crna''. Termin "crna rupa" je široko rasprostranjen, čak iako se ne odnosi na ''rupu'' u svakidašnjem smislu riječi, već prije na kosmičku oblast iz čega se ništa ne može vratiti. Teoretski crne rupe mogu biti bilo koje veličine, od mikroskopskih do onih veličine opservabilnog Svemira. Nastaju iz ostataka umrlih zvijezda sa više 3 Sunčeve mase (granica za neutronske zvijezde). Pod utjecajem sopstvene gravitacije zvijezda doživljava kolaps i povećava svoju gustinu čime gravitacija dalje raste. Osim mase dodatni faktor je snaga koja utječe na zvijezdu. Ukoliko se zvijezda pretvori u supernovu moguće je isto tako nastajanje crnih rupa čak i kad joj je masa manja od 3 Sunčeve.<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL">[[Linda K. Glover]], 2005 - DIE GROSSE NATIONAL GEOGRAPHIC ENZYKLOPÄDIE WELTALL,National Geographic Deutschland, Hamburg {{ISBN
Postojanje crnih rupa je predviđeno u teoriji [[opća relativnost|opće relativnosti]]. [[Njemačka|Njemački]] [[fizičar]] [[Albert Einstein]] je pretpostavljao da je gravitacija u stanju saviti prostor i vrijeme. Prema klasičnoj općoj relativnosti ni informacije niti materija ne mogu stići iz unutrašnjosti crne rupe do vanjskog posmatrača. Naprimjer, nije moguće iznijeti ništa od njene mase napolje ili primiti odraz natrag od sijajućeg izvora svjetlosti poput džepne lampe ili doći do bilo kakve informacije o materijalu koji je ušao u crnu rupu. Efekti [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]] mogu dopustiti da [[materija]] i [[energija]] zrače iz crnih rupa. Ipak, smatra se da priroda zračenja ne zavisi od toga šta je upalo u crnu rupu u prošlosti.
Red 26:
Najbolji kandidat za crnu rupu je [[Cygnus X-1]], ima jak izvor rentgenskog zračenja i nalazi se u [[Labud (sazviježđe)|sazviježđu Labud]].<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL" /> [[Sagittarius A]] u [[Strijelac (sazviježđe)|sazviježđu Strijelac]] će zvanično biti prva crna rupa sa snimljenim [[horizont događaja|horizontom događaja]].<ref>{{cite web|title=Kraj naučne fantastike: Naučnici planiraju fotografisati horizont događaja|url=http://www.klix.ba/scitech/nauka/kraj-naucne-fantastike-naucnici-planiraju-fotografisati-horizont-dogadjaja/160109054|publisher=[[Klix.ba]]|accessdate=9. 4. 2016|date=9. 1. 2016}}</ref> Istraživanjem masivne galaksije [[NGC 1600]] otkrivena je 2016. u njenom centru crna rupa koja ima 16 miljardi masa Sunca. Najveća do sada otkrivena je 2011. u [[NGC 4889]] sa 21 milijardu masa Sunca. Obe su locirane u [[Eridan (sazviježđe)|sazviježđu Eridan]].<ref>{{cite web|last1=Sanders|first1=Robert|title=Supermassive black holes may be lurking everywhere in the universe|url=http://news.berkeley.edu/2016/04/06/supermassive-black-holes-may-be-lurking-everywhere-in-the-universe/|publisher=[[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)]]|accessdate=9. 4. 2016|language=en|date=6. 4. 2016}}</ref>
Astronomi [[Event Horizon Telescope]]-a su sačinili [[Messier 87|prvi snimak]] (M-87) crne rupe. Otkriće je objavljeno 10. aprila 2019. godine.<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/science/2019/apr/10/black-hole-picture-captured-for-first-time-in-space-breakthrough|title=Black hole picture captured for first time in space breakthrough|last=correspondent|first=Hannah Devlin Science|date=
== Također pogledajte ==
| |||