Razlika između verzija stranice "Bijela masa"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
||
Red 21:
}}
[[Datoteka:3DSlicer-KubickiJPR2007-fig6.jpg|thumb|300px|Struktura bijele mase ljudskog mozga (snimak magnetnom rezonansom)]]
'''Bijela masa''' ili '''bijela tvar''' je komponenta [[CNS|centralnog nervnog sistema]], u [[mozak|mozgu]] i površno [[kičmena moždina|kičmene moždine]]. Sastoji se uglavnom od [[glija|glijinih]] ćelija i [[mijelin]]a [[akson]]a koji prenose signale iz jedne regije u [[mozak|mozgu]] u drugu i između mozga i nižih moždanih centara.<ref>Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, {{ISBN
Svježe tkivo bijele tvari (golim okom) izgleda ružičasto-bijelo, jer se [[mijelin]] sastoji uglavnom od [[lipid]]nog tkiva sa [[krvni sud|krvnim sudovima]] ([[kapilar]]ima). Njegova bijela boja u pripremljenom uzoraku je zbog uobičajenog čuvanja u [[formaldehid]]u.
Red 29:
Bijela materija se sastoji od svežnjeva [[mijelin]]iziranih stva [[neuron|nervnih ćelija]] sa projekcijom (ili [[akson]]a), koji povezuju različite dijelove sive mase, odgovarajućih područja (lokacije tijela nervnih ćelija) u mozgu i nose [[nervni impuls|nervne impulse]] e između neurona. Mijelin djeluje kao izolator i povećava brzinu prijenosa svih nervnih signala.
Ukupni broj dubinsku vlakana unutar hemisfera mozga je 2% od ukupnog broja kortiko-kortikalnih vlakana (preko kortikalnih područja) i otprilike isti broj kao i onih koji komuniciraju između dvije hemisfer, najveće strukture bijelog tkiva mozga, u ''[[corpus callosum]]''. Druga glavna komponenta mozga je [[siva masa]] (zapravo ružičasta, zbog krvnih kapilara), koja se sastoji od [[neuron]]a. Crna supstanca (''[[substantia nigra]]'') je treća obojena komponenta u mozgu, a koja se pojavljuje tamnija zbog veće količine [[melanin]]a u [[dopamin]]ergijskim neuronima okolnih područja. Pritom treba imati na umu da se bijela masa ponekad može pojaviti i tamnija od sive mase pod [[mikroskop|optičkim mikroskopom]] zbog načuna bojenja preparata. [[Mozak|Moždana]] i [[kičmena moždina|kičmenomoždinska]] bijela tvar ne sadrže [[dendrit]]e, koji se mogu naći samo u [[siva masa|sivoj masi]].<ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN
==Funkcija==
Red 37:
#Gornji trakt moždanog stabla čini široki, gusti sloj zvai unutrašnja kapsula, između [[talamus]]a i baznog jezgra, odakle zrakasto divergiraju, niz specifična područja korteksa.
#Komisurni traktovi prelaze iz jedne hemisfere mozga u drugi preko mostova zvanih komisura. Velika većina komisuralne trakta prolaze kroz velike corpus callosum. Nekoliko trakt prođe kroz mnogo manji prednji i stražnji komisure. Komisurski trakt omogućava međusobnu komunikaciju lijeve i desne strane mozga
# Asocijacijski traktovi povezuju različite regija unutar iste hemisfere mozga. Duga asocijacijska vlakna međusobno povezuju različite režnjeve hemisfere, dok kratka asocijacijska vlakna povezuju različite vijuge unutar jednog režnja. Među njihovim ulogama asocijacijskog trakta je povezivanje percepcijskih i memorijskih moždanih centara.<ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321002102/http://otm.oxfordmedicine.com/ |date=21 Mart 2012 }} (5th ed.). Oxford University Press</ref><ref>Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, {{ISBN
Mozak općenito (a posebno mozak djeteta) može prilagoditi oštećenja bijele tvari pronalaženjem alternativnih pravaca za zaobilaženje područja oštećene bijele materije, a samim tim imože održavati i dobre veze između različitih područja sive mase.
| |||