Razlika između verzija stranice "Austrija"

'''Austrija''' ({{jez-de|Österreich}} {{malo|/{{audio|pomoć=ne|De-Österreich.oga|izgovor}}/}}), službeno '''Republika Austrija''' ({{jez-de|Republik Österreich|linkovi=ne}} {{malo|/{{audio|pomoć=ne|Republik Österreich.ogg|izgovor}}/}}), jest [[savezna republika]] i [[kontinentalna zemlja]] u [[srednja Evropa|srednjoj Evropi]] sa {{BrSt|AT}} stanovnika ({{BrStDa|AT}}){{BrStRe|AT}} Graniči se sa [[Češka|Češkom]] i [[Njemačka|Njemačkom]] na sjeveru, [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na istoku, [[Slovenija|Slovenijom]] i [[Italija|Italijom]] na jugu i [[Švicarska|Švicarskom]] i [[Lihtenštajn]]om na zapadu. Austrija se prostire na 83.871 km² i ima [[planinska klima|alpsku klimu]]. Austrija je planinska zemlja koja se nalazi unutar [[Alpi|Alpa]] i [[Kontinentalna država|kontinentalna država]] jer nema izlaz na [[more]] ili [[okean]].

Nakon što su teritorij današnje Austrije osvajali [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Lombardi]], [[Ostrogoti]], [[Bavarska|Bavarci]] i [[Franci]], ona dolazi pod vlast dinastije [[Babenberg]]a od 10. do 13. vijeka, kad su ih naslijedili [[Habsburg]]ovci. 976. godine spominje se markgrof [[Leopold I, markrof Austrije|Leopold I]] iz [[Babenberška dinastija|dinastije Babenberg]], kao povjerenik cara [[Oton I, car Svetog rimskog carstva|Otona I]]. Prvo spominjanje Austrije, kao ''Ostarrîchi'' <ref name="Geschichte">'''Karl Vocelka''', ''Geschichte Österreich'', {{ISBN |978-3-453-21622-8}}, Heyne Verlag München {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> zabilježeno je 1. novembra 996. godine u ugovoru o poklonu 950 [[hektar|ha]] zemljišta, cara [[Oton III, car Svetog rimskog carstva|Otona III]], [[biskup]]u od Freisinga u okolini današnje općine [[Neuhofen an der Ybbs]] u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]] rječima:

Zastavu je zapravo u [[13. vijek|13. vijeku]]u oblikovao vojvoda Fridrik II Austrijski ([[1210]]–[[1246]]; poznat kao Fridrik Svadljivi), posljednji iz [[Dinastija|dinastije]] Babenberg. Htio je veći stepen nezavisnosti od [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]], pa je napravio novi [[grb]]: crveno polje sa srebrnom vrpcom. Najstariji prikaz nove zastave nalazi se na pečatu koji se čuva u [[Samostan|samostanusamostan]]u Lilinenfeld u [[Općina|općini]] Lilinenfeld austrijske [[Austrijske pokrajine|savezne pokrajine]] [[Donja Austrija|Donje Austrije]], sa datumom [[30. novembar]] [[1230]].

[[Land der Berge, Land am Strome]] ({{jez-bs|Zemljo planina, zemljo na rijekama}}) je državna himna Austrije od 22. oktobra 1946. Pretpostavljalo se da je ovu kompoziciju komponovao [[Wolfgang Amadeus Mozart]], ali prema najnovijim spoznajama muzikologa, ova kompozicija potiče od jednog njegovog brata među [[masoni]]ma, Johanna Holzera. Na ovu muziku, [[Paula von Preradović]], unuka hrvatskog pjesnika [[Petar Preradović |Petra Preradovića]] napisala je tekst za austrijsku državnu himnu.

Od sedam nacionalnih parkova četiri zaštićuju austrijske alpske regije, a tri zaštićuju vode. Daleko najveći park jest Visoke Ture (1.856 &nbsp;km²). To je i najveći nacionalni park u [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]]. Nacionalni parkovi Nežidersko jezero-Seewinkel i Dolina Thaye protežu se s obje strane granice s [[Mađarska|Mađarskom]], odnosno [[Češka|Češkom]].

|1.856 &nbsp;km²

|Pokriva velike dijelove Istočnoalpskog hrpta između izvora Mölla, [[Mura|Mure]] i Salzacha, protežući se otprilike 100 &nbsp;km od istoka ka zapadu i približno 40 &nbsp;km od sjevera ka jugu. Sadrži veća [[Lednik|lednička]] polja, ledničke doline i velike aluvijalne lepeze, te alpske pašnjake i veće šume evropskog ariša, evropske smreke i švicarskog bora.

|184 &nbsp;km²

|97 &nbsp;km²

|93 &nbsp;km²

|Proteže se duž [[Dunav|Dunava]]a od Beča (Lobau) do ušća [[Morava (Češka)|Morave]] u blizini granice sa [[Slovačka|Slovačkom]] i zaštićenog krajolika Dunajské luhy; oboje su [[Močvara|močvarna]] područja od međunarodne važnosti prema Ramsarskoj konvenciji. S dužinom 38 &nbsp;km, park pokriva jedno od najvećih netaknutih poplavnih područja u srednjoj Evropi, do kojeg se može doći maratonskom [[Biciklizam|biciklističkom]] rutom EuroVelo 6.

|208 &nbsp;km²

|13 &nbsp;km²

|Centriran oko meandra odvojenog od Thaye, na granici sa [[Češka|Češkom]] i susjednim Nacionalnim parkom Podyjí. Strme [[Gnajs|gnajsnegnajs]]ne padine duž rijeke formiraju jednu od najpitoresknijih [[klisura]] u Austriji.

|111 &nbsp;km²

U Austriji pohađaju školu djeca i mladi iz preko 160 zemalja svijeta. Više od 10% učenika s roditeljima kod kuće govori isključivo ili djelimično neki drugi jezik osim njemačkog. Zato se za učenike, čiji su roditelji ili oni sami stranci, oganizira nastava [[Maternji jezik|maternjeg]] jezika. Nastavu nudi Ministarstvo školstva, a prisustvo nastavi je dobrovoljno. Najveći broj učenika, koji za maternji imaju neki drugi jezik, govori [[Turski jezik|turskim]], zatim [[Bosanski jezik|bosanskim]], [[Hrvatski jezik|hrvatskim]], [[Srpski jezik|srpskim]], [[Albanski jezik|albanskim]] i [[Rumunski jezik|rumunskim]] jezikom. Nastava se nudi u obaveznim školama, a u većim gradovima i na nivou srednjih škola. U školskoj 2006/07. godini iz [[Beč|bečkihbeč]]kih škola su izašli prvi đaci koji su maturirali na maternjem, turskom jeziku. Nastava maternjeg jezika se obično nudi u popodnevnim satima, sa trajanjem od najmanje dva školska sata sedmično. Učešće na nastavi se bilježi u đačkim svjedodžbama potvrdom o prisustvu ili ocjenom. Na žalost su nastavnici koji izvode ovu nastavu često prepušteni vlastitoj maštovitosti, jer su materijali koje obezbjeđuje Ministarstvo često zastarjeli i nedovoljni. Pomoć matičnih država kroz ambasade i konzularna predstavništva je zanemariva. Interes roditelja i učenika, kojima je nastava namijenjena se kreće od pasivnosti do velike zainteresovanosti. Značajan broj je onih koji ponudu prihvaćaju, svjesni značaja i prednosti poznavanja drugih, pa i "malih" jezika.

Austrija je zauzela 9. mjesto u svijetu po turističkom prihodu, s 18,9 milijarde dolara.  prema međunarodnim turističkim dolascima, Austrija je zauzela 12. mjesto s 20.08 milijuna turista.