Razlika između verzija stranice "Društvo naroda"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ZD-X > ZD; razne ispravke |
|||
Red 30:
| himna =
| karta = League of Nations Anachronous Map.png
| glavni_grad = {{ZD
| glavni_grad_koordinate =
| najveći_grad =
Red 57:
| internetski_nastavak =
| pozivni_broj =
| komentar = Sjedište društva naroda se nalazilo u Palati Wilson u [[Ženeva|Ženevi]] od [[1. novembar|1. novembra]] [[1920]]. godine, dok se od [[17. februar
}}
'''Društvo naroda''' ('''Liga naroda''', ''eng. League of Nations, fr. Société des Nations'') je prva opšta međunarodna organizacija država sa ciljem da očuva mir miroljubivim rješavanjem međunarodnih sporova i organizovanjem međunarodne saradnje u interesu blagostanja čovječanstva.
Red 74:
Društvo naroda je imalo posebne odnose sa [[Međunarodna organizacija rada|Međunarodnom organizacijom rada]] ([[Ženeva]]), [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim sudom pravde]] ([[Hag]]) i specijalizovanim institucijama kao što su: [[Međunarodna komisija za intelektualnu saradnju]] ([[Pariz]]), [[Međunarodni institut za edukativnu kinematografiju]] ([[Rim]]), [[Međunarodnu društvo za proučavanje kuge]] ([[Rio de Žaneiro]]), [[Međunarodni ured za izbjeglice]] ([[Ženeva]]) i dr.
Savjet je ustanovio i dviej stalne komisije: [[Komisija za vojna, pomorska i vazduhoplovna pitanja|Komisiju za vojna, pomorska i vazduhoplovna pitanja]] i [[Komisija za mandate|Komisiju za mandate]].
Skupština i Savjet su bili pravno jednaki. U nadležžnost Skupštine i Savjeta spadala su, uglavnom, ista pitanja, s tim što je jedan njihov izvjestan broj spadao u isključivu nadležnost jednog od njih, ili što je za izvjesna bila potrebna zajednička saradnja. Podjednaku i zajedničku nadležnost Savjet i Skupština su imali u pogledu očuvanja mira kao i u traženju konsultativnog mišljenja od [[Stalni sud međunarodne pravde|Stalnog suda međunarodne pravde]].
Red 89:
U svim tim sukobima Društvo naroda nije ništa efikasno poduzelo. Istina, prilikom italijanskog napada na Etiopiju, donijelo je odluku o primjeni ekonomskih sankcija protiv agresora. Međutim, taj prividni uspjeh pretvorio se u potpuni neuspijeh, jer sankcije nisu dosljedno primjenjivane, pa su najvažnije sirovine (ugalj i nafta) neometano isporučivane Italiji dok je [[Suecki kanal]] bio i dalje otvoren za prolaz italijanskih vojnih transporta. Za neuspjehe Društva naroda krive su države članice i njihova politika. Agresivna politika totalitarnih sila, suprotnosti između malih i velikih država članica i između buržoaskih država i SSSR, izdvajanje SAD, osudili su Društvo naroda na neuspijehe.
Male i srednje države, uviđajući neefikasnost sistema bezbijednosti, uspostavljenog Društvom naroda, počele su da uzmiču pred obavezama iz Pakta, tražeći izlaz u istupanju iz Društva naroda ili u isticanju svoje neutralnosti. Niz zemalja [[1936]]. izjavljuje da neće moći ispunjavati obaveze koje se odnose na primjenu međunarodnih sankcija protiv agresora. Savjet [[Mala antanta|Male antante]] [[1939]]., a odmah zatim i članovi [[Balkanski pakt|Balkanskog pakta]] izjavljuju da Društvo naroda nije više u mogućnosti da ispunjava zadatke koje su mo postavili njegovi tvorci, te da neće smatrati obaveznim odredbe o primjeni međunarodnih sankcija protiv agresora, osim na bazi reciprociteta. [[Kraljevina Jugoslavija]], kao članica [[Mala antanta|Male antante]] i [[Balkanski pakt|Balkanskog pakta]], odrekla se na taj način najvažnije obaveze predviđene Paktom.
Pred [[Drugi svjetski rat|2. svjetski rat]], Njemačka, Japan i Italija napuštaju Društvo naroda, a [[1940]]. SSSR je isključen iz članstva zbog rata sa Finskom. Uticaj Društva naroda sve više opada i ono nespremno dočekuje [[2. svjetski rat|2. SR]] ne preduzimajući ništa poslije njegovog izbijanja. Prestalo je da funkcioniše [[1940]]., a formalno je raspušteno [[18. april]]a [[1946]]. na 21. zasijedanju u Ženevi. Njegove funkcije i cjelokupna imovina prenijete su na [[Ujedinjene nacije|UN]].
| |||