Razlika između verzija stranice "Francuski jezik"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m ZD-X > ZD; razne ispravke |
||
Red 4:
ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici =Français|
familycolor =lawngreen|
države ={{ZD
regije =Uglavnom [[Zapadna Evropa]], [[Sjeverna Amerika]] i [[Afrika]]|
govornici =maternji jezik: 77 miliona<br />
Red 17:
'''francuski'''
|
država ={{ZD
|
ustanova =Académie française i Délégation générale à la langue française et aux langues de France ([[Francuska]]), Service de la langue française ([[Belgija]]), Office québécois de la langue française ([[Québec]]), te Visoki savjeti za francuski jezik [[Francuska|Francuske]], [[Belgija|Belgije]] i [[Québec]]a|
Red 37:
Iako je tek treći po broju govornika među romanskim jezicima (iza [[španski jezik|špankog]] i [[portugalski jezik|portugalskog]]), francuski jezik je i dalje geopolitički gledano najvažniji romanski jezik. I dok je još u 19. vijeku (i na početku 20. vijeka) uživao status glavnog svjetskog jezika, tokom 20. vijeka francuski je drastično izgubio na važnosti, do te razine da ga se katkada (neutemeljeno) zna svoditi samo na jezik kulture i diplomacije.
Međutim, osnivanjem i djelovanjem [[Međunarodna organizacija Frankofonije|Međunarodne organizacije Frankofonije]] (l'Organisation Internationale de la Francophonie) (kraće: [[Frankofonija]]), svakojakom saradnjom [[Francuska|Francuske]] i [[Belgija|Belgije]] s bivšim kolonijama, promoviranjem francuskoga u svijetu, te prije svega brzim demografskim rastom velikog broja zemalja članica [[Frankofonija|Frankofonije]] i opismenjivanjem stanovništva u istima (pretežno onima smještenima u Africi) trend stagnacije francuskog je zaustavljen, pa se u posljednjih par desetljeća mogu primijetiti posve drukčija kretanja.
Prema najnovijim podacima francuski jezik uči 89 634 000 ljudi u svijetu (porast od gotovo 10% u 7 godina - od zadnjeg istraživanja 1998.), što ga čini drugim najviše učenim svjetskim jezikom (odmah nakon [[engleski|engleskog]]). Od toga broja 37,26% se odnosi na subsaharsku Afriku, 30,9% na Evropu, 20,1% na Sjevernu Afriku i Bliski Istok, 9,47% na Sjevernu i Južnu Ameriku, a 2,25% na Aziju (bez Bliskog Istoka) i Okeaniju.
== Izvedeni jezici ==
| |||