Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Njemačka"

Pregled historije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG"
m datumi: ispravljam razne vrste datuma u u "D. M. GGGG"
Red 95:
Kralj [[Wilhelm I]] imenuje [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]] za kancelara Pruske [[1862]]. Bismarck je uspješno poveo [[Drugi šlezvički rat|rat protiv Danske]] 1864, [[Austrijsko-pruski rat]] nakon kojeg je osnovana Sjevernonjemačka konfederacija (Norddeutscher Bund) [[1867]], te je isključena Austrija iz konfederacijskih odnosa. Nakon poraza Francuza u [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskom ratu]] [[1871.]] proglašeno je Njemačko carstvo u [[Dvorac Versailles|Versaillesu]], te su ujedinjeni svi dijelovi Njemačke, osim Austrije. [[Hoencolerni|Hoencolernški]] kralj je vladao Njemačkom, a glavni grad ujedinjene Njemačke je bio [[Berlin]]. U ''Gründerzeit'' periodu nakon ujedinjenja Njemačke, Bismarck je u vanjskoj politici Njemačkoj osigurao saveznike, izolirao Francusku, te izbjegavao rat. Nakon Berlinske konferecije, Nijemci su tražili nekoliko kolonija uključujući [[Njemačka istočna Afrika|Njemačku istočnu Afriku]], [[Njemačka jugozapadna Afrika|Njemačku jugozapadnu Afriku]], [[Togoland]] i [[Kamerun]].<ref>{{cite book |title=100 maps |year=2005 |publisher=Sterling Publishing |isbn=978-1-4027-2885-3 |editor=Black, John |page=202}}</ref> [[Vilim II, car Njemačke|Wilhelm II]] je težio ka agresivnoj politici i upotrebi vojne sile. Većina saveza unutar kojih je Njemačka bila, nisu obnovljeni, te novi su bili isključeni.
 
[[Sarajevski atentat|Atentat na austrougarskog prijestolonasljednika]] [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franju Ferdinanda]] 28. juna [[1914.]] godine označio je povod za [[Prvi svjetski rat|Svjetski rat]]. Njemačka, kao dio [[Centralne sile|Centralnih sila]] je pretrpila poraz od sila [[Antanta|Antante]] u jednom od najkrvavijih sukoba svih vremena. Ukupno je poginulo oko dva miliona njemačkih vojnika tokom Prvog svjetskog rata.<ref>{{cite news |url = http://www.spiegel.de/international/germany/0,1518,530319,00.html |title = Last German World War I Veteran Believed to Have Died |work =Spiegel Online |date =22. 1. 2008 |first =David |last =Crossland |accessdate=25. 3. 2011}}</ref> [[Njemačka revolucija]] je izbila u oktobru [[1918.]] godine, kralj Wilhelm II je abdicirao. Primirje je potpisano 11. novembra [[1918.]] godine, Njemačka potpisuje [[Versajski sporazum]] u junu [[1919.]] Nijemci su ovaj sporazum doživjeli kao nepravedan i ponižavajući.<ref>
{{Cite book | first1=Manfred F.| last1=Boemeke | first2= Gerald D.| last2= Feldman | author2-link= Gerald Feldman | first3= Elisabeth | last3= Glaser |series=Publications of the German Historical Institute |chapter=Introduction |pages=1–20 |title=Versailles: A Reassessment after 75 Years |publisher=Cambridge University Press|year=1998 |isbn=978-0-521-62132-8}}</ref><ref>
{{Cite book |editor1-first=Manfred F.|editor1-last=Boemeke |editor1-link= |editor2-first= Gerald D.|editor2-last= Feldman |editor2-link= Gerald Feldman |editor3-first= Elisabeth |editor3-last= Glaser |editor3-link= |series=Publications of the German Historical Institute |first1=Fritz|last1=Klein|author-link1 =Fritz Klein (historian)|chapter=Between Compiègne and Versailles: The Germans on the Way from a Misunderstood Defeat to an Unwanted Peace |pages=203–220 |title=Versailles: A Reassessment after 75 Years |publisher=Cambridge University Press|year=1998 |isbn=978-0-521-62132-8}}</ref><ref>
Red 117:
Zapadna Njemačka je osnovana kao federalna parlamentarna republika sa socijalnom tržišnom ekonomijom. Počevši od [[1948.]] Zapadna Njemačka je postala glavni primatelj pomoći za obnovu poznatije kao [[Marshallov plan]], koji je koristila za obnovu industrijske proizvodnje, naročito za proizvodnju uglja.<ref>{{cite book|author=Carlin, Wendy|chapter=West German growth and institutions (1945–90)|editors=Crafts, Nicholas; Toniolo, Gianni|year=1996|title=Economic Growth in Europe Since 1945|publisher=Cambridge University Press|page=464|isbn=0-521-49964-X}}</ref> [[Konrad Adenauer]] je bio izabran za prvog saveznog kancelara (''Bundeskanzelar''), te je tu dužnost obavljao od [[1949.]] do [[1963.]] Pod njegovim i vodstvom [[Ludwig Erhard|Ludwiga Erharda]] BRD je imala dugotrajan privredni rast od [[1950-e|1950-ih]] koji je poznat kao ''ekonomsko čudo''.<ref>{{cite web|url=http://www.bpb.de/izpb/10131/wirtschaft-in-beiden-deutschen-staaten-teil-1|title=Deutschland in den 50er Jahren: Wirtschaft in beiden deutschen Staaten |trans_title=Economy in both German states|author=Werner Bührer|date=24. 12. 2002||work=Informationen zur Politischen Bildung|issue=256|publisher=Bundeszentrale für politische Bildung}}</ref>Zapadna Njemačka se pridružuje [[NATO]]-u [[1955]], te je bila jedna od zemalja osivača [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]].
 
[[DDR|Istočna Njemačka]] je bila zemlja članica [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] pod političkom i vojnom kontrolom [[SSSR]]-a. Iako se DDR predstavljao kao demokratska zemlja, zapravo vlast u zemlji je vlast imala [[Partija socijalističkog jedinstva Njemačke]], koja je na vlasti opstajala zajvaljujući [[Stasi]]ju, golemom aparatu tajne policije<ref name="spiegel_20080311">{{cite web|url = http://www.spiegel.de/international/germany/0,1518,540771,00.html|title = New Study Finds More Stasi Spooks|author = maw/dpa|date = 11. 3. 2008|work = [[Der Spiegel]]|accessdate =30. 10. 2011}}</ref> i mnogim drugim organizacijama. Ekonomiju DDR-a je kontrolirao Sovjetski savez, DDR je bio zemlja članica Savjeta za uzajamnu ekonomsku pomoć.<ref name=loc-cs>"Germany (East)", Library of Congress Country Study, [http://memory.loc.gov/frd/cs/germany_east/gx_appnb.html Appendix B: The Council for Mutual Economic Assistance]</ref>
 
Dok je vlast u [[DDR|Istočnoj Njemačkoj]] koristila propagandu socijalnih programa i potencijalne invazije Zapadne Njemačke, mnogi stanovnici su bježali s istoka na zapad za slobodom i prosperitetom.<ref name="NYT_19890822">{{cite news|url = http://www.nytimes.com/1989/08/22/world/westward-tide-of-east-germans-is-a-popular-no-confidence-vote.html?pagewanted=all&src=pm | title = Westward Tide of East Germans Is a Popular No-Confidence Vote|first = Ferdinand|last = Protzman |date = 22. 8. 1989|work = The New York Times | accessdate =30. 10. 2011}}</ref> [[1961.]] godine izgrađen je [[Berlinski zid]] s ciljem sprječavanja prebjega stanovnika istočnog u zapadni [[Berlin]], te je postao simbolom [[Hladni rat|Hladnog rata]], zbog čega je njegov pad [[1989.]] godine simbolizira pad [[Komunizam|komunizma]] i kraj [[Hladni rat|Hladnog rata]] i ponovno ujedinjenje Njemačke.
 
Napetosti između istočne i zapadne Njemačke su smanjene tokom ranih [[1970-e|1970-ih]] za vrijeme Ostpolitika kancelara [[Willy Brandt]]a . U ljeto [[1989.]] godine [[Mađarska]] je prva srušila [[Željezna zavjesa|željeznu zavjesu]] i otvorila svoje granice prema zapadu, što je dovelo do iseljavanja hiljade Nijemaca iz DDR-a u Zapadnu Njemačku preko Mađarske.
Red 243:
===Administrativna podjela===
{{Glavni|Njemačke savezne pokrajine}}
Po [[Ustav Njemačke|Ustavu]], Njemačka je zemlja federativnog karaktera sastavljena od 16 saveznih pokrajina,<ref>{{cite web|url= http://www.bundesrat.de/static/Web/EN/organisation-en/laender-en/laender-en-node___nnn-true.html|title= The Federal States|publisher= [[Bundesrat of Germany]]|accessdate= 25. 3. 2015|archiveurl= https://web.archive.org/web/20150311161702/http://www.bundesrat.de/static/Web/EN/organisation-en/laender-en/laender-en-node___nnn-true.html|archivedate=11. 3. 2015|url-status= dead}}</ref> koje su podijeljene u 439 distrikta i gradova (2004). Podjela na pokrajine je definirana međunarodnim standardom [[ISO 3166-2:DE]]. Najveće pokrajine su [[Donja Saksonija]] i [[Bavarska]], a najmanje po površini gradovi, [[Bremen (pokrajina)]], [[Hamburg]] i [[Berlin]]. Federativni karakter zemlje sa različitim historijskim tradicijama osjeti se i danas, tako da su nerijetko primjetne razlike u mentalitetu i ponašanju Nijemaca na jugu i sjeveru, odnosno zapadu i istoku.
 
[[Datoteka:Karte Deutsche Bundesländer (nummeriert).svg|thumb|desno|280px|Njemačke pokrajine]]
Red 285:
===Vanjskopolitički odnosi===
{{glavni|Vanjskopolitički odnosi Njemačke}}
Njemačka ima mrežu od 229 diplomatskih misija u inozemstvu<ref>{{cite web|url=http://www.auswaertiges-amt.de/EN/AAmt/Auslandsvertretungen/Uebersicht_node.html|title=German Missions Abroad|publisher=German Federal Foreign Office|accessdate=26. 3. 2011}}</ref> i održava odnose sa više od 190 zemalja svijeta.<ref>{{cite web|url=http://www.auswaertiges-amt.de/EN/AAmt/Auslandsvertretungen/Botschaften_node.html|title=The Embassies|publisher=German Federal Foreign Office|accessdate=18. 7. 2012}}</ref> Od [[2011.]] Njemačka daje najveći doprinos budžetu [[Evropska unija|Evropske unije]] (20%)<ref>{{cite web | url=http://ec.europa.eu/budget/figures/2011/2011_en.cfm | title=The EU budget 2011 in figures|publisher=[[European Commission]]|accessdate=6. 5. 2011}}</ref> i treći najveći doprinos budžetu [[UN]]-a.<ref>{{cite web | url=http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=ST/ADM/SER.B/824 | title=United Nations regular budget for the year 2011|publisher=UN Committee on Contributions|accessdate=6. 5. 2011}}</ref> Njemačka je članica [[NATO]]-a, [[OECD]]-a, [[G8]], [[G20]], [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i [[MMF]]-a. Njemačka igra vodeću ulogu u Evropskoj uniji, te je ostala čvrst saveznik [[Francuska|Francuske]] od završetka Drugog svjetskog rata. Njemačka potiče razvijanje jedinstvenog evropskog političkog, odbrambenog i sigurnosnog aparata.<ref>{{cite web|url=http://www.ambafrance-uk.org/Declaration-by-the-Franco-German,4519.html|title=Declaration by the Franco-German Defence and Security Council|publisher=French Embassy UK|date=13. 5. 2004|accessdate=19. 3. 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140327015942/http://www.ambafrance-uk.org/Declaration-by-the-Franco-German,4519.html|archivedate=27. 3. 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news | url=http://www.nytimes.com/2008/04/04/world/europe/04iht-poll.4.11666423.html | title = The leader of Europe? Answers an ocean apart | author = Freed, John C. | newspaper = The New York Times | date = 4. 4. 2008 | accessdate =28. 3. 2011 }}</ref>
 
Politika razvoja Savezne Republike Njemačke je nezavisna od područja njemačke vanjske politike. To je formulisano od strane Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). Njemačka vlada razvojnu politiku vidi kao zajedničku odgovornost međunarodne zajednice.<ref>{{cite web|url=http://www.bmz.de/en/index.html|title=Aims of German development policy|publisher=Federal Ministry for Economic Cooperation and Development|date=10. 4. 2008|accessdate=26. 3. 2011}}</ref>
Red 350:
{{glavni|Saobraćaj u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Old Lady 0955 3.JPG|mini|desno|350p|Luka u [[Hamburg]]u]]
Sa svojim centralnim položajem u [[Evropa|Evropi]] Njemačka predstavlja saobraćajno čvorište za kontinent.<ref>{{cite web | title=Assessment of strategic plans and policy measures on Investment and Maintenance in Transport Infrastructure | url=http://www.internationaltransportforum.org/statistics/investment/Country-responses/Germany.pdf | format=PDF | publisher=[[International Transport Forum]] | year=2012 | accessdate=15. 3. 2014 | archiveurl=https://www.webcitation.org/6XESdJ2Db?url=http://www.internationaltransportforum.org/statistics/investment/Country-responses/Germany.pdf | archivedate=23. 3. 2015 | url-status=dead }}</ref> Kao i njeni susjedi, Njemačka posjeduje jednu od najgušćih cestovnih mreža na svijetu. Mreža njemačkih [[autoput]]eva (''Autobahn'') po ukupnoj dužini je treća u svijetu, a poznata je po svom nedostatku općeg ograničenja brzine.<ref>{{cite press release |url= http://www.presse.adac.de/standpunkte/Verkehr/Autobahn_Temporegelung.asp?active1=tcm:11-18784-4 |title = Autobahn-Temporegelung |publisher =[[ADAC]] |date =June 2010 |accessdate =19. 3. 2011 |language=de}}</ref> Njemačka je uspostavila polucentričnu mrežu brzih vozova. [[Intercity-Express]] ili ICE je mreža njemačkih željeznica između većine njemačkih gradova, kao i destinacijama u drugim zemljama brzinom od 300 km/h.<ref>{{cite web |url=http://www.db.de/site/bahn/de/unternehmen/investor__relations/finanzberichte/geschaeftsbericht/geschaeftsbericht__2006.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070809140315/http://www.db.de/site/bahn/de/unternehmen/investor__relations/finanzberichte/geschaeftsbericht/geschaeftsbericht__2006.html |archivedate=9. 8. 2007 |title=Geschäftsbericht 2006 |publisher=[[Deutsche Bahn]] |accessdate=27. 3. 2011 |language=de}}</ref> Najveći njemački aerodromi su [[Aerodrom Frankfurt]] i [[Aerodrom München]], oba čvorišta [[Lufthansa|Lufthanse]], a [[Air Berlin]] ima čvorišta na [[Aerodrom Berlin Tegel|Aerodromu Berlin Tegel]] i [[Aerodrom Düsseldorf|Aerodromu Düsseldorf]]. Drugi značajni aerodromi su [[Aerodrom Berlin Schönefeld|Berlin Schönefeld]], [[Aerodrom Hamburg|Hamburg]], [[Aerodrom Köln/Bonn|Köln/Bonn]], [[Aerodrom Leipzig/Halle|Leipzig/Halle]]. Luka u [[Hamburg]]u je jedna od deset najvećih kontejnerskih luka u svijetu.<ref>{{cite web|url=http://www.portofhamburg.com/en/content/container-port-throughput-global-comparison|title=Port of Hamburg authority|work=The official website of the Port of Hamburg.|accessdate=28. 9. 2014|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141019063840/http://www.portofhamburg.com/en/content/container-port-throughput-global-comparison|archivedate=19. 10. 2014|url-status=dead}}</ref>
 
U [[2008.]] godini, Njemačka je bila šesti najveći potrošač energije,<ref>{{cite web| url = http://www.eia.gov/countries/country-data.cfm?fips=GM| title = Overview/Data: Germany| date = 30. 6. 2010| publisher = U.S. Energy Information Administration| accessdate =19. 4. 2011}}</ref> dok se 60% primarne energije uvozi.<ref>{{cite web|title=Energy imports, net (% of energy use)|url=http://data.worldbank.org/indicator/EG.IMP.CONS.ZS|publisher=The World Bank Group|accessdate=18. 4. 2011}}</ref> Njemačka vlada potiče očuvanje energije i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Energetska učinkovitost je poboljšavana od [[1970-e|1970-ih]] godina, vlada ima za cilj zadovoljavanje zahtjeva za 40% proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora do 2020. i 100% do 2050. godine.<ref>{{cite news|title=Renewable energy Germany targets switch to 100% renewables for its electricity by 2050|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2010/jul/07/germany-renewable-energy-electricity|accessdate=18. 4. 2011|newspaper=The Guardian|date=7. 7. 2010|agency=Reuters Berlin}}</ref> U 2014. kao izvori električne energije korišteni su: ulje (35%), [[ugalj]] uključujući i lignit (24,6%), prirodni [[plin]] (20,5%), nuklearna energija (8,1%) te hidroenergetski i obnovljivi izvori energije (11,1%)<ref>{{cite web|url=http://www.ag-energiebilanzen.de/index.php?article_id=29&fileName=ageb_jahresbericht2014.pdf|title=
Energieverbrauch in Deutschland im Jahr 2014|publisher=AG Energiebilanzen|last=Ziesing|first=Hans-Joachim|language=de|accessdate=10. 3. 2015|page=4}}</ref> U 2000. godini dogovoreno je ukidanje nuklearnih elektrana od 2021. godine. Njemačka se zalaže za [[Protokol iz Kyota]] i nekoliko drugih ugovora koji promiču bioraznolikost, standarde niskih emisija, reciklažu, korištenje obnovljivih izvora energije, te podupire održivi razvoj na globalnom nivou.<ref>{{cite press release |url = http://www.kst.portalu.de/dokumente/Aktuelles/Inventar-Bericht_Treibhausgas_2008.pdf |title = Deutschland erfüllte 2008 seine Klimaschutzverpflichtung nach dem Kyoto-Protokoll |publisher = Umweltbundesamt |date = 1. 2. 2010 |accessdate = 19. 3. 2011 |language = de |archiveurl = https://web.archive.org/web/20110427065039/http://www.kst.portalu.de/dokumente/Aktuelles/Inventar-Bericht_Treibhausgas_2008.pdf |archivedate=27. 4. 2011 |url-status = dead }}</ref>
 
=== Nauka i tehnologija ===
Red 377:
{{glavni|Stanovništvo Njemačke|Nijemci}}
[[Datoteka:20130906 Volleyball EM 2013 by Olaf Kosinsky (1 von 1).jpg|thumb|270px|[[Nijemci]] ]]
Sa stanovništvom od 80.200.000 ljudi prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, <ref name="File 2013">[https://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressekonferenzen/2013/Zensus2011/bevoelkerung_zensus2011.pdf?__blob=publicationFile ''Zensus 2011: Bevölkerung am 9. Mai 2011'']. Retrieved 1. 6. 2013.</ref> Njemačka je najnaseljenija država [[EU|Evropske unije]], na evropskom kontinentu je druga najnaseljenija zemlja, poslije [[Rusija|Rusije]], te [[Spisak država po stanovništvu|16. najmnogoljudnija zemlja u svijetu.]] Gustoća naseljenosti iznosi 225 stanovnika po kilometru kvadratnom.<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2119rank.html?countryName=Lebanon&countryCode=le&regionCode=me&rank=126 |title=Country Comparison :: Population |publisher=CIA |accessdate=26. 6. 2011}}</ref> Životni vijek prosječnog Nijemca iznosi 80,19 godina (77,93 godine muškarci, a žene 82,58 godina). Stopa fertiliteta iznosi 1,41 rođene djece u odnosu na žene (procjene iz 2011) ili 8,33 živo rođene djece na 1000 stanovnika, te je jedna od najnižih u svijetu. Od [[1970.]] u Njemačkoj stopa mortaliteta kontinuirano premašuje stopu nataliteta.<ref>{{cite web | title = Demographic Transition Model | publisher=Barcelona Field Studies Centre | date = 27. 9. 2009 | url = http://geographyfieldwork.com/DemographicTransition.htm | accessdate =28. 3. 2011}}</ref>
 
Međutim, Njemačka je svjedok povećanja stope nataliteta i migracijske stope od [[2010.]]<ref>{{cite web|url=http://www.thelocal.de/society/20101229-32091.html#.UXUZKEpTv3N|title=Birth rate on the rise in Germany|work=The Local|accessdate=28. 9. 2014}}</ref> Dolazi do povećanja broja obrazovanih imigranata.<ref>{{cite web|url=http://www.spiegel.de/international/germany/elite-young-immigrants-could-provide-future-stability-for-german-economy-a-885647.html|title=The New Guest Workers: A German Dream for Crisis Refugees|date=28. 2. 2013|work=Spiegel Online|accessdate=28. 9. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dw.de/more-skilled-immigrants-find-work-in-germany/a-16696339|title=More skilled immigrants find work in Germany|work=Deutsche Welle|accessdate=28. 9. 2014}}</ref> Većina imigranata dolazi iz južne i istočne Evrope, te se naseljavaju u urbanim područjima.<ref>{{cite web|url=http://www.dw.de/german-population-rises-thanks-to-immigration/a-16525083|title=German population rises thanks to immigration|work=Deutsche Welle|accessdate=28. 9. 2014}}</ref>
 
Četiri veće grupe naroda imaju status nacionalnih manjina, a to su: [[Danci]], [[Frizijci]], [[Romi]], [[Sinti]] i [[Lužički Srbi]].<ref name="BMI 2010">{{cite web | date = 1. 5. 2010 | title = National Minorities in Germany | url = http://www.bmi.bund.de/SharedDocs/Downloads/EN/Broschueren/2010/nat_minderheiten.pdf?__blob=publicationFile | format = PDF | others = | publisher = [[Federal Ministry of the Interior (Germany)]] | pages = | id = Article number: BMI10010 | accessdate = 23. 6. 2014 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130421151141/http://www.bmi.bund.de/SharedDocs/Downloads/EN/Broschueren/2010/nat_minderheiten.pdf?__blob=publicationFile | archivedate=21. 4. 2013 | url-status = dead }}</ref> Dancska manjina (oko 50.000) pretežno nastanjuje područje pokrajine [[Schleswig-Holstein]]<ref name="BMI 2010"/>. Istočni i sjeverni Frizijci pretežno naseljavaju zapadnu obalu Schleswig-Holsteina, te oblast [[Donja Saksonija|Donje Saksonije]]. Lužički Srbi, [[Slaveni|slavenski narod]] (oko 60.000), pretežno naseljavaju područje Lužica.
 
===Imigranti===
Red 387:
Po nacionalnom sastavu oko 92,3% stanovništva Njemačke čine Nijemci. 2011. oko 6 miliona stranih državljana je registriranog boravka u Njemačkoj. Po pitanju etničkog porijekla 20% stanovnika ove zemlje stranog ili djelomično stranog porijekla.<ref>{{Cite news | title=20% of Germans have immigrant roots | newspaper=Burlington Free Press | page= 4A | date=15. 7. 2010 }}</ref> U 2010. godini, u 29% porodica sa djecom ispod 18 godina bio je barem jedan roditelj stranog porijekla.<ref name="destatis.de">{{cite web|url=https://www.destatis.de/EN/Publications/STATmagazin/Population/2012_03/2012_03MigrantBackground.html |title=Publikation&nbsp;— STATmagazin&nbsp;— Population&nbsp;— Families with a migrant background: traditional values count&nbsp;— Federal Statistical Office (Destatis) |publisher=Destatis.de |date=13. 3. 2012 |accessdate=4. 11. 2012}}</ref>
 
Fond Ujedinjenih Nacija za stanovništvo navodi Njemačku kao 3. zemlju u svijetu po broju primljenih imigranata, što je oko 5% ili 10 miliona od ukupno 191 milion migranata.<ref>{{cite web |url=http://www.un.org/esa/population/publications/2006Migration_Chart/Migration2006.pdf |title=International Migration 2006 |publisher =UN Department of Economic and Social Affairs |accessdate=18. 3. 2011}}</ref> Od 2008. najveće grupe imigrana su bili [[Turci]] (oko 2,5 miliona), zatim Italijani (776.000), Poljaci (687.000).<ref>{{cite web |url=http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Bevoelkerung/MigrationIntegration/Migrationshintergrund/Tabellen/Content100/MigrationshintergrundStaatsangehoerigkeit,templateId=renderPrint.psml |title=Bevölkerung nach Migrationshintergrund| accessdate =28. 3. 2011|publisher=German Federal Statistical Office|language=de|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101229095012/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Bevoelkerung/MigrationIntegration/Migrationshintergrund/Tabellen/Content100/MigrationshintergrundStaatsangehoerigkeit,templateId=renderPrint.psml <!--Added by H3llBot-->|archivedate=29. 12. 2010}}</ref> Također prisutni su i [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]]. Od [[1987.]] oko 3 miliona etničkih Nijemaca imigriralo je u Njemačku iz zemalja istočnog bloka, iskoristivši tako svoje pravo povratka.<ref>{{cite web|url=http://www.migrationpolicy.org/article/fewer-ethnic-germans-immigrating-ancestral-homeland/|title=Fewer Ethnic Germans Immigrating to Ancestral Homeland|publisher=Migration Information Source|date=February 2004|accessdate=19. 7. 2014}}</ref>
 
=== Religija ===
Red 406:
[[Islam]] je druga najveća religija u Njemačkoj, prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, samo se 1,9% stanovništva izsjanilo muslimanima, dok se prema drugim izvorima procjenjuje da ih ima 3,8–4,3 miliona (4,6–5,2%). Većina muslimana su [[suniti]] i [[aleviti]] iz [[Turska|Turske]], postoji mali broj [[šijiti|šijita]] i [[Ahmedije|ahmedija]]. Njemački muslimani, koji većinom porijeklo vode iz [[Turska|Turske]] nemaju priznat status državne religije.
 
Ostale religije čine manje od 1% njemačkog stanovništva, a to su [[Budizam]] sa 250.000 pripadnika, [[Judaizam]] sa oko 200.000 vjernika (0,3%). [[Hinduizam]] broji oko 100.000 pripadnika, dok sve ostale religije broje zajedno 50.000 pripadnika. Treća najveća jevrejska populacija u Evropi je ona u Njemačkoj (nakon Velike Britanije i Francuske).<ref>{{cite news | author = Blake, Mariah | url = http://www.csmonitor.com/2006/1110/p25s02-woeu.html | title = In Nazi cradle, Germany marks Jewish renaissance | newspaper = [[Christian Science Monitor]] | date = 10. 11. 2006 | accessdate =28. 3. 2011}}</ref> Oko 50% budista u Njemačkoj su imigranti iz Azije.<ref>{{cite news |author=Schnabel, U. |date=15. 3. 2007 |url=http://www.zeit.de/2007/12/Buddhismus |title= Buddhismus Eine Religion ohne Gott |newspaper=[[Die Zeit]] |accessdate=19. 3. 2011 |language=de}}</ref>
 
===Jezik===
Red 427:
{{glavni|Zdravstvena zaštita u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Akkon MD 82-85-07.JPG|thumb|Vozilo hitne pomoći u Njemačkoj.]]
Njemačka ima najstariji univerzalni zdravstveni sistem na svijetu, koji još seže iz doba vladavine [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]].<ref>{{cite book| title= Health Care Systems in Transition: Germany | url = http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0010/80776/E68952.pdf |accessdate =15. 4. 2011 |year =2000 |publisher =European Observatory on Health Care Systems |id = AMS 5012667 (DEU) | page = 8 }}</ref> Stanovništvo je trenutno obuhvaćeno planom zdravstvene zaštite, što je osigurano statutom uz neke određene kriterije, te uz mogućnostima privatnog zdravstvenog osiguranja kod nekih određenih grupa. Prema podacima iz [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] njemački zdravstveni sistem 77% financira Vlada, a 23% privatni sektor u [[2005.]]<ref name=health>{{cite web|url=http://apps.who.int/gho/data/node.country.country-DEU?lang=en|title=Germany statistics summary (2002 - present)|publisher=World Health Organization|accessdate=8. 5. 2015}}</ref> U [[2005.]] godini Njemačka je utrošila 11% svojeg BDP-a na zdravstvo. Njemačka zauzima 20. mjesto u svijetu po očekivanoj dužini trajanja života stanovništva, muškarci prosječno dožive 77 godina, a žene 82 godine života. Njemačka ima vrlo nisku stopu smrtnosti dojenčadi (4 na 1000 živorođenih).
 
U [[2010.]] godini glavni uzroci smrtnosti su bili kardiovaskularne bolesti sa 41%, zatim maligna oboljenja sa 26%.<ref>{{cite web|url=http://www.presseportal.de/pm/32102/2117452/2010-herz-kreislauferkrankungen-verursachten-rund-41-aller-todesfaelle|language=de |title=2010: Herz-/Kreislauferkrankungen verursachen 41 % aller Todesfälle|publisher=Destatis.de |accessdate=8. 5. 2015}}</ref> U [[2008.]] godini oko 82.000 Nijemaca je bilo zaraženo [[HIV|virusom humane imunodeficijencije]] (HIV/AIDS), od čega je umrlo 26.000 Nijemaca od 1982. godine. <ref name=cp>{{cite web| url = http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Germany.pdf| title = Country Profile Germany|date=April 2008| publisher = [[Library of Congress]] [[Federal Research Division]]| format = PDF| accessdate =7. 5. 2011}}</ref> Prema istraživanjima iz 2005. godine, 27% odraslih Nijemaca su pušači.<ref name=cp/> [[Gojaznost]] je navedena kao glavni zdravstveni problem u Njemačkoj.
 
== Kultura ==
Red 512:
Njemačka kuhinja varira zavisno od regije do regije, te često postoje sličnosti između kuhinja nekih njemačkih regija sa regijama susjednih država (npr postoje neke kulinarske sličnosti između kuhinje Južne Bavarske, [[Švabija|Švabije]] sa kuhinjama Švicarske i Austrije). Internacionalno poznata jela kao što su [[pizza]], [[suši]], [[Kineska kuhinja|kineska]], [[Grčka kuhinja|grčka]], [[Indijska kuhinja|indijska kuhinja]], [[doner kebab]], također su popularna i lako dostupna u Njemačkoj, zahvaljujući različitim etničkim zajednicama.
 
[[Hljeb|Kruh]] predstavlja značajan dio njemačke kuhinje, njemački pekari proizvode oko 600 vrsta kruha i oko 1.200 različitih vrsta kolača i peciva. Njemački [[sir]]evi predstavljaju trećinu sireva proizvedenih u Evropi.<ref name=IG>[https://books.google.com/books?id=sjW9adVFS2kC&pg=PA113 The Complete Idiot's Guide to Cheeses of the World - Steve Ehlers, Jeanette Hurt<!-- Bot generated title -->]. pp. 113-115.</ref> U 2012. godini oko 99% proizvedenog mesa u Njemačkoj činila je svinjetina, piletina i govedina. Nijemci proizvode svoje poznate kobasice u 1.200 različitih vrsta uključujući [[Bratwurst]], [[Weißwurst]] i [[Currywurst]].<ref>{{cite web | url = http://germanfoods.org/german-food-facts/german-hams-sausages-meats-guide/ | title = Guide to German Hams and Sausages | publisher = German Foods North America | accessdate =26. 3. 2015}}</ref> Tokom 2012. godine, od ukupne prodaje hrane, 3,9% je bilo [[Organska hrana|organske hrane]].<ref>{{cite web | url = https://www.foodwatch.org/de/informieren/bio-lebensmittel/mehr-zum-thema/zahlen-daten-fakten/ | title =Numbers, data, facts about the organic food sector|language=de| publisher= Foodwatch | accessdate =4. 6. 2015|quote=Bio-Produkte machen lediglich 3,9 Prozent des gesamten Lebensmittelumsatzes in Deutschland aus (2012).}}</ref>
 
Iako [[vino]] postaje sve više popularno u mnogim dijelovima Njemačke, naročito u njemačkim vinskim regijama,<ref>{{cite web|title=German Wine Statistics|url=http://www.germanwineusa.com/press-trade/statistics.html|publisher=Wines of Germany, Deutsches Weininstitut|accessdate=14. 12. 2014|archiveurl=https://archive.is/20141214121534/http://www.germanwineusa.com/press-trade/statistics.html|archivedate=14. 12. 2014|url-status=dead}}</ref> ipak nacionalno alkoholno piće je [[pivo]]. Njemačka potrošnja piva po osobi je iznosila 110 litara u 2013, i dalje je među najvišima u svijetu.<ref>{{cite news | url = http://www.ibtimes.co.uk/top-10-heaviest-beer-drinking-countries-czech-republic-germany-sink-most-pints-1475764 | title = Top 10 Heaviest Beer-drinking Countries: Czech Republic and Germany Sink Most Pints | accessdate =6. 5. 2015 | author = Samantha Payne | date = 20. 11. 2014}}</ref>
 
=== Sport ===
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Njemačka"