Razlika između verzija stranice "Antarktik"

'''Antarktik''' je kontinent na [[Južni pol|južnom polu]]<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Antarctica|title=Antarctica {{!}} History, Map, Climate, & Facts {{!}} Britannica|date=4. 7. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=15. 7. 2023}}</ref> i najmanje naseljen kontinent [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]. Samo ime Antarktik dolazi od grčke riječi ανταρκτικός (antarktikos), i znači nasuprot [[Arktik]]u. Smješten gotovo potpuno južno od Antarktičkog kruga i okružen [[Južni okean|Južnim okeanom]]. Veći dio Antarktika prekriven je antarktičkim ledenim pokrivačem, prosječne debljine 1,9&nbsp;km.

 

 

U prosjeku, to je najhladniji i najvjetrovitiji kontinent na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], sa najmanje padavina. Sa 14.425 miliona km², on je i treći najmanji kontinent poslije [[Evropa|Evrope]] i [[Okeanija|Okeanije]]. Zbog male količine padavina, izuzev na samim obalama, kontinent je, tehnički, najveća [[pustinja]] na Zemlji. Ne postoji stalno ljudsko naselje na njegovoj površini, a živi svijet je predstavljen sa životinjama i [[biljka]]ma posebno otpornim na hladnoću ([[pingvin]]i, foke, [[lišaj]]evi i veliki broj vrsta [[Alge|algi]]). To je uglavnom polarna pustinja, sa godišnjim padavinama od preko 200&nbsp;mm duž obale i daleko manje u unutrašnjosti. Oko 70% svjetskih rezervi slatke vode je zamrznuto na Antarktiku, što bi, ako bi se otopilo, podiglo globalni nivo mora za gotovo 60 metara. Antarktik drži rekord za najnižu izmjerenu temperaturu na Zemlji, -89,2&nbsp;°C. Priobalni regioni mogu dostići temperature preko 10&nbsp;°C ljeti. Domaće vrste životinja uključuju [[grinje]], [[Nematoda|nematode]], [[pingvin]]e, [[Perajari|foke]] i [[Tardigrada|tardigrade]]. Tamo gdje se pojavljuje vegetacija, uglavnom je u obliku [[lišaj]]eva ili [[mahovine]].