Polder je hidrološka umjetna depresija okružena branama koja je kanalima i vodenim ispustima povezana sa vodom koja ga okružuje. Razlikuju se tri vrste poldera:

Satelitska fotografija Noordoostpoldera u Holandiji (595,41 km2)
Polder

Kako visina isušenog tla sa vremenom pada, svi polderi u jednom trenutku postanu depresije. Ali, voda konstantno, zbog pritiska ili padavina, prodire u polder i mora se ispumpavati ili ispuštati kroz vodene ispuste za vrijeme oseke. Polderi nastali od močvarnog tla imaju tresetno tlo i oni propadaju mnogo brže od ostalih zbog taloženja mokrog tla tokom suhih perioda.

Polderima uvijek prijeti plavljenje i njihove brane se moraju stalno održavati. Brane su obično izgrađene od lokalno dostupnog materijala i svaki ima svoje mane: pijesak je podložan propuštanju zbog prezasićenja vodom, dok je treset lakši od vode, te su takve brane propusne za vrijeme toplog vremena. Nekim branama prijeti kolaps zbog životinjskih tunela poput onih koje prave Ondatre (vodeni zamorci), zbog čega u Holandiji traje lov na njih do istrebljenja.

Najviše poldera se nalazi u Holandiji, oko 3.000, zbog njihove viševijekovne borbe sa poplavama i pravljenjem plodnog tla isušivanjem riječnih obala i mora. Ostale države poznate po nekoliko poldera su: Belgija, Gvajana, Italija, Francuska, Kanada, Njemačka, Poljska, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Vanjski linkovi uredi