Polder
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Polder je hidrološka umjetna depresija okružena branama koja je kanalima i vodenim ispustima povezana sa vodom koja ga okružuje. Razlikuju se tri vrste poldera:
- Isušene vodene površine poput jezera ili morske obale.
- Poplavne doline koje su od mora ili rijeke odvojene branama.
- Močvarno tlo koje je odvojeno od vode branom ili stalnim ispuštanjem vode.
.png)
Kako visina isušenog tla sa vremenom pada, svi polderi u jednom trenutku postanu depresije. Ali, voda konstantno, zbog pritiska ili padavina, prodire u polder i mora se ispumpavati ili ispuštati kroz vodene ispuste za vrijeme oseke. Polderi nastali od močvarnog tla imaju tresetno tlo i oni propadaju mnogo brže od ostalih zbog taloženja mokrog tla tokom suhih perioda.
Polderima uvijek prijeti plavljenje i njihove brane se moraju stalno održavati. Brane su obično izgrađene od lokalno dostupnog materijala i svaki ima svoje mane: pijesak je podložan propuštanju zbog prezasićenja vodom, dok je treset lakši od vode, te su takve brane propusne za vrijeme toplog vremena. Nekim branama prijeti kolaps zbog životinjskih tunela poput onih koje prave Ondatre (vodeni zamorci), zbog čega u Holandiji traje lov na njih do istrebljenja.
Najviše poldera se nalazi u Holandiji, oko 3.000, zbog njihove viševijekovne borbe sa poplavama i pravljenjem plodnog tla isušivanjem riječnih obala i mora. Ostale države poznate po nekoliko poldera su: Belgija, Gvajana, Italija, Francuska, Kanada, Njemačka, Poljska, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo.
