Paavo Nurmi

Paavo Nurmi, finski atletičar, ostao je poznat u historiji sporta kao "leteći Finac" i najveći dugoprugaš svih vremena. Od 1922. do 1931. poboljšao je sve svjetske rekorde na stazama od 1.500 do 20.000 metara i ukupno je 25 puta rušio svjetske rekorde. Legendom je postao još dok je bio živ: prvi je sportista kojemu je za života podignut spomenik. Bio je specifična ličnost, šutljiv, povučen, ničim se nije previše isticao, osim svojom veličinom na atletskoj stazi. Trenirao je trčeći sam, a zvali su ga čovjek sa štopericom jer je, i na treninzima i na utrci njegov glavni protivnik najčešće bilo vrijeme.

Paavo Nurmi
finski atletičar
Rođenje	(1897-06-13) 13. juni 1897. Turku, Finska
Smrt	2. oktobar 1973(1973-10-02) (76 godina) Helsinki, Finska

Rođen u Turku, u Finskoj, Nurmi je tokom dvadesetih godina XX vijeka zajedno sa svojim sunarodnjacima Hannesom Kolehmainenom i Villeom Ritolom tvorio nepobjedivu grupu koja je dominirala srednje i dugoprugaškim atletskim natjecanjima u sklopu Olimpijskih igara 1920, 1924 i 1928 godine, pobjeđujući i deklasirajući nevjerovatnom superiornošću čitavu tadašnju međunarodnu konkurenciju.

Na Olimpijskim igrama 1920. u Antwerpenu, 1924. u Parizu i 1928. u Amsterdamu osvojio je ukupno 9 zlatnih i 3 srebrne olimpijske medalje. Podvig koji je obilježio njegovu karijeru i ušao u olimpijsku legendu postignut je na Igrama u Parizu, kad je osvojio pet (5) zlatnih medalja, a kruna tih Igara su njegove antologijske pobjede 10. jula 1924. na 1500 i 5000 m, koje je ostvario (izvori se tu razlikuju) u razmaku od 30-ak (negdje stoji 50), ali nikako više od 90 minuta. Namjeravao se natjecati i na Olimpijskim igrama 1932. u Los Angelesu, i to u maratonu, ali je odlukom nadležnih instanci MOO-a, u skladu s onovremenim krutim amaterskim načelima, bio doživotno diskvalificiran jer je ustanovljeno da je 1925. godine, za 55 nastupa u dvoranama širom Amerike, naplatio više od 250.000 dolara, za ono vrijeme basnoslovan novac. Uoči Olimpijskih igara u Helsinkiju 1952. Medunarodni olimpijski odbor rehabilitirao je Nurmija, a Finci su mu dodijelili čast da zapali olimpijski plamen.

Kad je umro 1973, u Helsinkiju je ovom, možda najpoznatijem Fincu u historiji priređen pogreb sa svim državnim počastima. Njegov spomenik, koji dominira pred Olimpijskim stadionom u Helsinkiju, zauvijek će ostati podsjetnik na jednog od najdominantnijih i najvećih sportista 20. vijeka.

Karijera

• 1920 – OI, 3 zlatne medalje (10,000 m, cross country pojedinačno i cross country momčadski) i 1 srebrna medalja (5000m)
• 1924 – OI, 5 zlatnih medalja ( 1500 m, 5000 m, cross country pojedinačno, 3000 m momčadski i cross country momčadski)
• 1928 – OI, 1 zlatna medalja (10000 m) i 2 srebrne medalje (5000 m i 3000 m sa zaprekama)

Lični rekordi

(Svi lični rekordi bili su i svjetski rekordi u trenutku postizanja.)

• 1500 m: 3:52,6 (1924)
• 2000 m: 5:24,6 (1927)
• 3000 m: 8:20,4 (1926)
• 5000 m: 14:28,2 (1924)
• 10.000 m: 30:06,2 (1924)
• 15.000 m: 46:49,6 (1928)
• 20.000 m: 1.04:38,4 (1930)
• 1 sat: 19.210 m (1928)
• Milja: 4:10,4 (1923)
• 2 milje: 8:59,6 (1931)
• 3 milje: 14:11,2 (1923)
• 4 milje: 19:15,4 (1924)
• 5 milja: 24:06,2 (1924)
• 6 milja: 29:36,4 (1930)
• Štafeta 4 × 1500 m: 16:11,4 (1926)

Vanjski linkovi

• Paavo Nurmi, 100 godina