Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država

Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država (službeno na engleskom United States Armed Forces) predstavljaju vojsku SAD-a. Sastoje se od 6 vidova: kompnene vojske, zračnih snaga, marinskog korpusa, ratne mornarice, obalne straže i svemirskih snaga. Predstavljaju najveće oružane snage svijeta. Vrhovni komadant oružanih snaga je predsjednik države koji uz Ministarstvo odbarne i Ministarstvo državne sigurnosti predstvaljaju organe pomoću kojih se provodi vojna politika.

Oružane snage SAD-a
United States Armed Forces
Jointcolors.jpg
Država Sjedinjene Američke Države
Utemeljena 14. juna 1775.
Grane

United States Army sealKopnena vojska
United States Air Force sealZračne snage
United States Navy Seal Ratna mornarica
United States Marine Corps SealMarinski korpus
United States Coast Guard seal Obalna straža

United States Space Force seal Svemirske snage
Štab Zajednički štab Oružanih Snaga SAD-a
Vodstvo
Vrhovni komandant Donald Trump
Načelnik štaba general Mark A. Milley
Ministar odbrane Mark Esper
Podaci o brojnom stanju
Vojno sposobni od 18 god., od 17. godine uz saglasnost roditelja [1]
Broj raspoloživih za vojnu službu 17 miliona, dobi 18-25 (2016.) [2]
Broj godišnje stasalih za vojnu službu 2 miliona (2016.)[3]
Aktivni sastav 1,380,895 [4]
Rezervni sastav 845,600
Troškovi
Vojni budžet 748 milijardi $ (2020.)
Procent BDP-a 3.42 % (2019.)

Od svojeg osnivanja Oružane snage SAD-a imale su važnu ulogu u historiji SAD-a. Njena historija počinje još u borbi u američkom ratu za nezavisnost. Odigrala je važnu ulogu u američkom građanskom ratu služeći odano kao oružana sila SAD-a, iako su je neki njeni pripadnici napustili i prešli vojsku Konfederacije. Aktom o nacionalnoj sigurnosti iz 1947. godine nakon završetka drugog svjetskog rata i početkom hladnog rata utemeljeni moderni vojni okviri vojske. Ovim aktom osnovano je Ministarstvo odbrane sa ministrom odbrane na čelu, ministarstvo zračnih snaga i vijeće državne sigurnosti.

Oružane snage predstavljaju jednu od najvećih vojnih sila po pitanju ljudstva. Iako je regrutacija vojnika bila prisutna u prošlosti u raznim dobima mira i ratova, ona nije u praksi od 1973. godine, međutim Selective Service System (bos Selektvni sistem služenja) kao državni aparat zadržava se pravo regrutacije svih muškaraca i zahtijeva da se svi muški državljani i stanovnici koji žive u SAD-u u starosnoj dobi od 18 do 25 godine u isti registruju.[5]

HistorijaUredi

Početak oružanih snaga SAD-a datira još od 14. juna 1775. osnivanjem Kontinetalne armije, čak prije proglašenja Deklaracija o nezavisnosti. Kontinentalna mormarica osnovana je 13. oktobra 1775. godine, a Kontinentalni marinci vežu svoju osnivanje za 10. novembar 1775. godine, u blisko vrijeme drugog Kontinentalnog kongresa u svrhu odbrane nove nacije od Britanskog Carstva u američkom ratu za nezavisnost.

Ove snage su demobilizirane 1978. godine nakon potpisivanja sporazuma iz Pariza 1783. godine. Konfederacijski kongres forira današnju kopnenu vojsku SAD-a 3. juna 1784. godine, zatim ratnu mornaricu 27. marta 1794. godine i sadašnji marinski korpus 11. jua 1798. godine. Sva ova tri vida vojske nastavljaju tradiciju prethodnih kontinetalnih vidova.

Obalna straža SAD-a vuče svoje porijeko od osnivanja Revenue Cutter Service 4. augusta 1790. godine koja se spojila sa Službom za spašavanje života SAD-a 28. januara 1915. godine. Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država kao samostalan vid su osnovane 18. septembra 1947. godine, a svoje porijeklo vode od aernoautičke divizije, korpusa veze SAD-a koja je formirana 1. augusta 1907. godine i djelovale su kao zračne snage kopnene vojske SAD-a u sklopu kopnene vojske do donošenja akta o nacionalnoj sigurnosti 1947. godine.

Svemirske snage SAD-a su osnovane 20. decembra 2019. godine i predstavljaju šesti vid oružanih snaga SAD-a i prvu novu granu vojske od uspostave zračnih snaga 1947. godine.[6]

Komandna strukturaUredi

Predsjedničko upravljanje Oružanim snagama SAD-a definisano je članom II u Ustavu SAD-a gdje je predsjednik imenovan vhovnim komdantom oružanih snaga. Ustavom je opisano postojanje Saveznih izvršnih ministarstava čije je imenovanje opisano klauzulom o imenovanju. Ove stavke u Ustavu su bile osnova za formiranje Ministarstva odbrane SAD-a (DoD) 1947. godine zakonom o državnoj sigurnosti. Na čelu DoD-a je sekretar odbrane (ministar odbrane) koji je civil i koji je član Kabineta Sjedinjenih Američkih Država. Ministar odbrane je druga osoba u lancu komande sa izuzetkom obalne straže koja se nalazi pod ingerencijom Ministarstva unutrašnje sigurnosti SAD-a. Ministar odbrane je odmah poslije predsjednika u komandnom lancu i on je glavni pomoćnik predsjednika u pitanjima vezanim za odbranu. Predsjednik i sekretar odbarne zajedno predstavljaju National Command Authority (NCA) (bos. Nacionalno komandno tijelo).[7]

U svrhu kooradinacije vojne strategije i političkih poslova, predsjednik ima Vijeće za državnu sigurnost sa savjetnikom za naciolanu sigurnost. Kolektivno tijelo ima prema predsjedniku savjetodavnu ulogu, ali nekoliko članova koji zakonski čine vijeće (državni tajnik, ministar energetike i ministar odbrane) imaju izvršnu vlast u svojim resorima.

Baš kao i predsjednik, ministar odbrane i ministar državne sigurnosti imaju nadležnosti u sklopu vojne strukture, radi održavanja civilne kontrole nad vojskom, svaki od čelnika odjela ministarstva odrane je civil. Četiri branše ministarstva odbrane su organizovana u tri dijela. Jedno je ministartsvo kopnene vojske, drugo ministarstvo ratne mornarice i treće ministarstvo zračnih snaga. Marinski korpus spada u ministarstvo ratne mornarice. Obalna straža spada pod ingerenciju ministarstva državne sigurnosti. Međutim u slučaju rata, predsjednik ili kongres može premjestiti obalnu stražu pod ingerenciju ministarstva ratne mornarice u sklopu ministarstva odbrane.

Svi ovi vidovi vojske djeluju i rade zajedno tokom operacija i misija u sklopu Unified Combatant Command, pod nazorom mistra odbrane uz iznimku obalne straže.

BudžetUredi

 
Vojni troškovi po državama svijeta 2018. godine u američkim dolarima prema SIPRI
 
Američki vojni izdaci od 1910. do 2007.
 
Američki izdaci za odbranu prema BDP-u od 1910. do 2007.

Sjedinjene Američke Države imaju najveći vojni proračun u svijetu. U fiskalnoj 2019. godini odobreno je 693 milijarde američkih dolara za ministarstvo odbrane za "Overseas Contingency Operations" u ratu protiv terorizma.[8] Izvan direktnih izdvajanja za ministarstvo odbrane, SAD potroši 218 do 262 milijadi američkih dolara godišnje za druge programe koji se odnose na odbranu kao što veterani, drđavna sigurnost, održavanje nuklearnog oružja i ministarstvo odbrane.

Fisklane 2016. godine 146.9 milijardi $ je dodijeljeno ministarstvu kopnene vojske, 168.8 milijardi $ ministarstvu ratne mornarice, 161.8 milijardi $ ministarstvu zračnih snaga i 102.8 milijardi $ za izadtke ministarstva odbrane.[9] Prema funkciji, 138,6 milijardi dolara je bilo potrebno za personal, 244,4 milijarde dolara za operacije i održavanje, 118,9 milijardi dolara za nabavke, 69,0 milijardi dolara za istraživanje i razvoj, 1,3 milijarde dolara za revolving i upravljačke fondove, 6,9 milijardi dolara za vojnu izgradnju i 1,3 milijarde dolara za porodična stambena pitanja.[9]

PersonalUredi

Ukupni aktivni sastav oužanih snaga SAD-a na dan 28. feburara 2019. godine iznosio je 1.359.685 pripadnika uz dodatnih 799.845 pripadnika rezervnog sastava.[10] Broj službenika u civilnom odjelu u decembru 2018. iznosio je 744.005. Ministarstvo odbrane SAD-a je najveći poslodavac na planeti.[11]

Služenje u oružanim snagama SAD-a je na dobrovoljnoj bazi, ali se regrutiranje može izvršiti putem sistema selektivne službe na zahtjev predsjednika ili kongresa. Svi muškarci dobi od 18 do 25 godina koji žive u SAD-u su se dužni javiti ovoj službi. Oružane snage SAD-a su treća vojska u svijetu po broju pripadnika poslije kineske i indijske vojske, a imaju trupe raspoređene diljem planete.

Od 31. decembra 2010. godine Oružane snage SAD-a su raspoređene u 150 zemalja svijeta, broj raspoređenih pripadnika van kontigenata u drugim zemljama se kreće od jednog u Surinamu do preko 50.000 u Njemačkoj.[12] Po prisutnosti američkih vojnika mogu se nabrojati: 103.700 (Afganistan), 52.440 (Njemačka), 35.688 u Japanu, 28.500 u Južnoj Koreji, 9.660 u Italiji i 9.015 u Velikoj Britaniji. Broj vojnika se često mijenja.

77.917 pripadnika raspoređeno je u Evropi, 141 pripadnik u zemljama bivšeg SSSR-a, 47.236 u istočnoj Aziji i na Pacifiku, 3.362 u Sjevernoj Africi, Bliskom Istoku i Južnoj Aziji, 1.355 u supsaharskoj Africi, 1.941 u zapadnoj hemisferi isključujući same Sjedinjene Države.

SastavUredi

 
M1 Abrams je glavni borbeni tenk (MBT) američke vojske.
 
Bombarder B-2
 
Nosač aviona USS Nimitz
 
Američki marinci
 
Helikopter HH-65 Dolphin američke obalne straže.

Kopnena vojskaUredi

Kopnena vojska oružanih snaga SAD-a broji 476.000 pripadnika regularnog sastava.[13] Karakteristike kopnene vojske su moderna motorizacija, mobilnost, komandoske misije, specijalne snage kao i kombinovane borbene snage. Kopnena vojska u svojem posjedu ima avijaciju. Kopnena vojska predstavlja najstariji vid američke vojske koji svoje korijene vuče još od rata za nezavisnost.

Zračne snageUredi

Zračne snage SAD-a (USAF) po nekim podacima broji oko 331.000 vojnika[14] i 14.100 letjelica.[15] Predstavljaju najveće ratno vazduhopolovstvo u svijetu i igraju važnu ulogu u vojsci SAD-a. Sposobne su izvoditi kako ofanzivna tako i defenzivna djelovanja. Opremljeno je brojnim modernim letjelicama domaće proizvodnje, a svoj početak vežu za 1907. godinu, a kao poseban vid vojske djeluje od 1947. godine kada se odvaja od kopnene vojske. Osim zračnih snaga, značajan broj letjelica posjeduju ratna mornarica, marinski korpus i obalna straža.

Ratna mornaricaUredi

Ratna mornaricaje 2007. brojala 280 brodova i 3.700 letjelica[16] raspoređenih u pet flota. Predstavlja drugi najstariji vid oružanih snaga SAD-a, važnu ulogu odigrala je tokom drugog svjetskog rata. Osim brodova, u sastavu mornarice se nalaze zračne i pješadijske jedinice, te jedinice za specijalne namjene kao što su Navy Seal.

Marinski korpusUredi

Američki marinski korpus (USMC) je usko vezan za američku ratnu mornaricu. Dok je ratna mornarica zadužena za ratovanje na moru, marinci su mornaričke kopnene snage zadužene za pomorski desant, iskrcavanje na kopno i ratovanje na kopnu. Smatraju se za elitne snage te američki marinci čuvaju američke ambasade diljem svijeta. 2017. godine brojali su u aktivnom sastavu 182.000 pripadnika.[17]

Obalna stražaUredi

Obalna straža SAD-a je 2018. godine brojala 56.569 pripadnika.[18] Za razliku od ostalih grana oružanih snaga, Obalna straža karakteristična je po tome što objedinjuje poslove pomorske policije (s jurisdikcijom u obalnom moru i u međunarodnim vodama), vojnopomorske podrške, te saveznog tijela. Radi se o agenciji Ministarstva domovinske sigurnosti (Department of Homeland Security), dok u vrijeme rata potpada pod Ratnu mornaricu obavljajući vojne operacije.

Svemirske snageUredi

Svemirske snage predstavljaju šesti vid oružanih snaga SAD-a koji je formiran u decembru 2019. godine.

ReferenceUredi

  1. ^ "United States Army". Goarmy.com. Arhivirano s originala, 29. 6. 2013. Pristupljeno 18. 6. 2013.
  2. ^ "QUICK FACTS AND FIGURES". Selective Service System. Arhivirano s originala, 12. 6. 2018. Pristupljeno 6. 11. 2018.
  3. ^ "Number of births in the United States from 1990 to 2016 (in millions)". Statista. 2018. Arhivirano s originala, 7. 11. 2018. Pristupljeno 6. 11. 2018.
  4. ^ "DWP - Error Message".
  5. ^ "Quick Facts and Figures". Sss.gov. Arhivirano s originala, 12. 6. 2018. Pristupljeno 17. 10. 2017.
  6. ^ "United States Space Force Facebook Page". 20. 12. 2019.
  7. ^ "World-Wide Military Command and Control System (WWMCCS), Department of Defense Directive 5100.30" Archived 2012-11-30 na Wayback Machine. Issued by Deputy Secretary of Defense David Packard on December 2, 1971.
  8. ^ "FY20 Green Book" (PDF).
  9. ^ a b "Number of Military and DoD Appropriated Fund (APF) Civilian Personnel Permanently Assigned". U.S. Department of Defense. 31. 12. 2017. Arhivirano s originala, 23. 4. 2018. Pristupljeno 11. 2. 2016.
  10. ^ "DoD Personnel, Workforce Reports & Publications". dmdc.osd.mil. Defence Manpower Data Centre.
  11. ^ "The World's Largest Employers". WorldAtlas (jezik: engleski). Pristupljeno 7. 5. 2019.
  12. ^ "Active duty military personnel strengths by regional area and by country" (PDF). U.S. Department of Defense. 2010. Arhivirano s originala (PDF), 5. 5. 2011. Pristupljeno 31. 12. 2010.
  13. ^ Pike, John. "U.S. Military Personnel End Strength". Globalsecurity.org.
  14. ^ Mannstärke vom 31. Januar 2013, abgerufen am 14. März 2013 bei der Šablon:Webarchiv (PDF; 10 kB).
  15. ^ Šablon:Webarchiv (PDF) von EUROCONTROL, S. 5 (abgerufen am 31. August 2006).
  16. ^ Status of the Navy. Službene stranice USN (28. studenog 2007.)
  17. ^ "Department of Defense (DoD) Releases Fiscal Year 2017 President's Budget Proposal". U.S. Department of Defense. 9. 2. 2016. Arhivirano s originala, 16. 2. 2016. Pristupljeno 11. 2. 2016.
  18. ^ "United States Coast Guard > Our Organization > Workforce". US Coast Guard. Arhivirano s originala, 16. 10. 2019. Pristupljeno 16. 10. 2019.