Konfederacija američkih država
Konfederacija Američkih Država (eng. Confederate States of America, Confederacy ili CSA) je ime samoproglašene države koja se odvojila od Sjedinjenih Američkih Država 1861. godine. Na početku Konfederaciju je činilo sedam bivših američkih saveznih država da bi im se nakon početka američkog građanskog rata pridružile još četiri države. Iako nijedna država na svijetu nije priznala Konfederaciju, Velika Britanija je održavala dobre odnose prodajući Konfederaciji svoje brodove i oružje tokom rata.
Nakon poraza u građanskom ratu i kapitulacije koju je potpisao general Juga Robert Edward Lee 1865 Konfederacija Američkih Država je prestala postojati, a države koje su se otcijepile od SAD su ponovo primljene u njen sastav.
Nastanak KonfederacijeUredi
Sve države koje su se odvojile od SAD i pristupile Konfederaciji su bile države američkog juga sa privredom koja je snažo ovisila o robovima kao besplatnoj radnoj snazi. Samim tim najave Abrahama Lincolna o ukidanju ropstva nisu primane s odobravanjem među građanima južnih saveznih država. U nekoliko dana nakon pobjede Lincolna na izborima za američkog predsjednika odvojilo se sedam država da bi ih slijedile još četiri nakon što je Lincoln mobilisao vojsku u cilju ponovnog pripajanja odmetnutih država.
Prva se otcijepila Južna Karolina, 20. decembra 1860., a zatim su je slijedile Mississippi, Florida, Alabama, Georgia, Louisiana i Teksas. Nakon odvajanja Teksasa 8. februara 1861. ovih sedam država oformilo je Konfederaciju američkih država sa Jeffersonom Davisom kao predsjednikom. Četiri države koje su se nakon toga pripojile Konfederaciji bile su Virginia, Arkansas, Sjeverna Carolina i Tennessee. Pored ovih država Konfederacija je polagala pravo i na Missouri i Kentucky - države koje su nakon otcijepljenja okupirane od strane vojske Sjevera te na teritorij Arizone.
Vrijeme otcijepljenja i odmetnute državeUredi
Sedam država koje su se otcijepile do februara 1861.:
- Južna Karolina (20. decembar 1860),[1]
- Mississippi (9. januar 1861),[2]
- Florida (10. januar 1861),[3]
- Alabama (11. januar 1861),[4]
- Georgia (19. januar 1861),[5]
- Louisiana (26. januar 1861),[6]
- Texas (1. februar 1861).[7]
Nakon mobilizacije vojske SAD još četiri države su se pridružile konfederaciji:
- Virginia (17. april 1861);[8]
- Arkansas (6. maj 1861),[9]
- Sjeverna Karolina (20. maj 1861)[10]
- Tennessee (8. juni 1861).[11]
Dodatno, dvije države su objavile deklaraciju o istupanju iz SAD te ih je Konfederacija primila kao svoje članice ali su ove države odmah nakon otcijepljenja okupirane od strane vojske SAD, a secesionističke vlade su protjerane.
- Missouri deklaracija objavljena (31. oktobra 1861).[12]
- Kentucky deklaracija objavljena (20. novembra, 1861).[13]
Također pogledajteUredi
ReferenceUredi
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Južne Karoline Archived 2007-10-12 na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Mississippija Archived 2007-10-12 na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Floride Archived 2007-10-12 na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Alabame Archived 2007-10-12 na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Georgije Archived 2007-10-12 na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Louisiane Archived 2007-10-12 na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Teksasa Archived 2007-10-12 na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Virginije Archived 2007-10-12 na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Arkansasa Archived 2007-10-12 na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Sjeverne Karoline Archived 2007-10-12 na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Tennesseeja Archived 2007-10-12 na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Missourija Archived 2007-10-12 na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Kentuckija Archived 2007-10-12 na Wayback Machine.
Commons ima datoteke na temu: Konfederacija američkih država |