Opatija Marija Zvijezda

Opatija "Marija Zvijezda" (njemački: Mariastern) jest samostan trapističkog reda u Bosni i Hercegovini nedaleko od Banje Luke. Osnovao ga je Franz Pfaner u drugoj polovini 19. vijeka dok su Bosnom i Hercegovinom još vladali Osmanlije. Godine 1869. grupa od sedam redovnika iz njemačke opatije Mariawald došla je u Banju Luku i osnovala trapistički samostan "Marija Zvijezda". Prvi poglavar bio je don Franz Pfaner.

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Mariastern monastery.jpg
Crkva Samostana trapista –„Marija Zvijezda“ (Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije)
Osnovne informacije
ReligijaKatoličanstvo
DržavaBosna i Hercegovina
AdministracijaŽupa Marija Zvijezda
Organizacijski statusBanjaluöka biskupija
StatusSamostanska crkva
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Arhitektonski opis
Arhitektonski tipCrkva
OsnivačFranz Pfaner
Osnovano od straneGrupa od sedam redovnika iz njemačke opatije Mariawald
DovršenoSredina XIX vijeka

Trapisti pripadaju monaškoj porodici koja slijedi Krista živeći po Pravilu sv. Benedikta iz Nursije, oca zapadnog monaštva, utemeljitelja samostana Subiaco i Monte Cassino. Nadimak "trapisti" dobili su po reformskom pokretu koji je započeo u 17. stoljeću u francuskom cistercitskom samostanu Notre Dame de La Trappe u Normandiji. Trapisti imaju i žensku granu koja ima 72 samostana

Crkva Samostana trapista –„Marija Zvijezda“ (Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije) sa pokretnom imovinom je od 2004. godine Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 20. do 26. januara 2004. godine, u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović), Ljiljana Ševo i Tina Wik, proglasila je opatiju za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Pokretnu imovinu sačinjavaju: pinakoteka sa 16 slika, gliptoteka sa 6 skulptura, 20 tekstilnih predmeta, 42 predmeta izrađena od metala, 15 komada kućnog i liturgijskog mobilijara i 96 knjiga.

Nekada najveći trapistički samostan na svijetuUredi

 
Grb Opatije Marija Zvijezda

Do prije Prvog svjetskog rata, brojna trapistička zajednica (preko 200 redovnika), uz kontemplativni život, aktivno je djelovala na kulturnom području. Napravili su poznatu pivaru, prvu privatnu hidrocentralu, proizvodili poznati sir "Trapist", držali zanatske škole. Do Prvog svjetskog rata bila je to najveća opatija trapističkog reda u svijetu.

Poslije zemljotresa u Banjoj Luci 1969. godine trapisti iz Banje Luke nastanjuju se u franjevački samostan u Kloštar Ivaniću. Ondje ostaju do 1977. godine kada se vraćaju u svoju obnovljenu crkvu i novu samostansku kuću.

Nsjmanji trapistički samostan na svijetuUredi

Danas je "Marija Zvijezda" najmanja zajednica trapističkog reda u kojoj žive samo dva redovnika.

Austrijski novinar Nikolaus Friedwagner napisao je malu monografiju o historiji ovog trapističkog samostana. Izdana je 2005. godine, dvojezično, na hrvatskom i njemačkom jeziku:

BibliografijaUredi

  • Nikolaus Friedwagner: Marija Zvijezda i njezini trapisti/Mariastern und seine trappisten, Banja Luka 2005.

ReferenceUredi

  1. ^ "Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]

Vanjski linkoviUredi