Wikipedia

Opći izbori u Srbiji 2022.

U Srbiji će 3. aprila 2022. godine biti održani opći izbori za predsjednika i poslanike Narodne skupštine. Prvobitno, parlamentarni izbori su bili zakazani za 2024. godinu; međutim, u oktobru 2020. predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da će vanredni parlamentarni izbori biti održani u aprilu 2022. ili prije toga. Pored općih, lokalni izbori biće održani istovremeno u 12 općina i 2 grada, među kojima je i Beograd.

Srpska napredna stranka (SNS) došla je na vlast 2012. godine nakon što je formirala vladu sa Socijalističkom partijom Srbije (SPS). Oni su uspjeli da osvoje veliku većinu poslaničkih mjesta nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, koje je bojkotovala većina stranaka, navodeći da uslovi nisu slobodni i fer. Vučić, koji je izabran za predsjednika 2017. godine, suočio se sa masovnim protestima tokom svog prvog mandata, najviše tokom 2018-2020 i jula 2020. godine . Vučić je nadgledao i međustranačke dijaloge o izbornim uslovima koji su vođeni 2021. godine, dok je dogovor o uslovima između vladajućih i opozicionih partija postignut u oktobru 2021. godine. Tokom 2021. i početkom 2022. održani su i ekološki protesti, čiji je vrhunac bio u novembru i decembru 2021. godine. Vlada je također održala referendum o implementaciji ustavnih promena u januaru 2022. koji je odobrilo 60 posto birača, iako je prijavljeno da je izlaznost bila samo 30 posto.

Svoje prisustvo na izborima učvrstile su i opozicione stranke, poput koalicije Ujedinjeni za pobedu Srbije koja je u anketama dobila najveću podršku među opozicionim strankama. Republička izborna komisija (RIK) potvrdila je da će na općim izborima učestvovati 19 poslaničkih lista i osam predsjedničkih kandidata.

Populistička koalicija predvođena Srpskom naprednom strankom (SNS) došla je na vlast nakon izbora 2012, zajedno sa Socijalističkom partijom Srbije (SPS).[1] Aleksandar Vučić, koji je za potpredsjednika vlade imenovan 2012. godine, izabran je za premijera nakon izbora 2014. godine, a konačno je izabran za predsjednika 2017. godine, osvojivši 55% glasova.[2] Od njegovog dolaska na vlast, posmatrači su ocijenili da je Srbija patila od demokratskog nazadovanja u autoritarizam, praćenog padom slobode medija i građanskih sloboda.[3][4] Masovni protesti počeli su nakon Vučićevog izbora 2017. zbog dominantne Vučićeve kontrole nad srpskim medijima.[5][6] Nakon toga, Vučić je imenovao Anu Brnabić za novu šeficu vlade,[7] koja je prvobitno bila nezavisna, ali se kasnije pridružila SNS-u 2019.[8]

Listić za parlamentarne izbore koji sadrži svih 19 glasačkih lista.

Predsjednički kandidati

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "Izbori 2012: Rezultati i postizborna trgovina". Vreme (jezik: srpski). 10. 5. 2012. Pristupljeno 10. 2. 2022.
  2. ^ Rudić, Filip (2. 4. 2017). "Vučić wins Serbian Presidential elections". Balkan Insight. Pristupljeno 30. 1. 2022.
  3. ^ Bieber, Florian (juli 2018). "Patterns of competitive authoritarianism in the Western Balkans". East European Politics. 38 (3): 337–54. doi:10.1080/21599165.2018.1490272.
  4. ^ Maerz, Seraphine F (april 2020). "State of the world 2019: autocratization surges – resistance grows". Democratization. 27 (6): 909–927. doi:10.1080/13510347.2020.1758670. Nepoznati parametar |displayauthors= zanemaren (prijedlog zamjene: |display-authors=) (pomoć)
  5. ^ Da Silva, Chantal (8. 4. 2017). "Serbian protesters accuse media of turning blind eye, as anti-corruption rallies continue". The Independent. Pristupljeno 9. 4. 2017.
  6. ^ "A Serbian Election Erodes Democracy". The New York Times. 9. 4. 2017. Pristupljeno 9. 4. 2017.
  7. ^ Surk, Barbara (28. 6. 2017). "Serbia Gets Its First Female, and First Openly Gay, Premier". The New York Times. ISSN 0362-4331. Pristupljeno 23. 6. 2020.
  8. ^ "PM Brnabic joins Vucic's ruling Serbian Progressive Party". N1. 10. 10. 2019. Arhivirano s originala, 31. 10. 2019. Pristupljeno 23. 6. 2020.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Opći_izbori_u_Srbiji_2022.&oldid=3406541"