Opća hirurgija

Opća hirurgija se najviše bavi hirurgijom probavnog trakta. Od ostalih hirurških disciplina tu su ambulantne operacije koje se rade u lokalnoj anesteziji zbog kožnih tumora, žuljeva i uraslih nokata. Najčešće operacije su holecistektomija, hernioplastika i apendektomija. Povrede također rješavaju opći hirurzi. Amputacije udova zbog problema sa cirkulacijom, infekcijama ili traumom mogu obavljati hirurzi ali i ortopedi. Abdominalni hirurzi se bave uglavnom hirurgijom probavnog trakta a abdominalna hirurgija je subspecijalizacija opće hirurgije. U praksi, ako uzmemo prilike koje vladaju u Bosni i Hercegovini, operativne zahvate probavnih organa i trbušnog zida obavljaju opći hirurzi. Operacije kožnih tumora koje se izučavaju u plastičnoj hirurgiji na studijama medicine su vrlo često u domenu opće hirurgije. U ratnim uslovima opći hirurzi su često imali priliku da otvaraju grudni koš, evakuiraju krve podlive unutar lobanje (subduralni ili epiduralni hematom), liječe povrede bubrega, prelome kostiju, opekotine i druge zahvate iz domena hirurških subspecijalizacija.

SpecijalizacijaUredi

Specijalizacija iz opće hirurgije traje 4 godine. Specijalizant mora obaviti specijalistički staž u koji su uključene i druge hirurške discipline (ortopedija, grudna hirurgija, neurohirurgija i urologija), transfuziologija i interna medicina, anesteziologija. U toku specijalizacije ljekari moraju obaviti programom predviđene operativne zahvate.

Specijalistički ispitUredi

Posebno formirana komisija od entitetskih ministarstava zdravstva je zadužena da formira komisiju za provjeru znanja. Ispitivači trebaju biti iskusni hirurzi sa nastavničkim zvanjem (docent, profesor) ili u izuzetnim slučajevima magistri i primarijusi koji se posebno ističu. Ministarstva imaju unaprijed određene spiskove ispitivača.


  Nedovršeni članak Opća hirurgija koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.