Oj, svijetla majska zoro
Oj svijetla majska zoro (ćir. Ој свијетла мајска зоро) je nacionalna himna Crne Gore. Pjesma je sačinjena od narodnih napjeva, koji su usmenom predajom sačuvani te kasnije zapisani i nadopunjeni od strane crnogorskog književnika i pisca Sekule Drljevića. Prvi poznati notni zapis uradio je Nikola Hercigonja poslije Drugog svjetskog rata,[1] a oficijelni notni zapis uradio je Žarko Mirković.[2][3] Sekula Drljević je 1932. ili 1933. pjesmu preradio, a 1937. objavio u knjizi Savića Markovića Štedimlije.[4] Pjesma je objavljena još jednom 1944. u Zagrebu[5] što izaziva stanovite kontroverze. Za Drugog svjetskog rata bila je to narodna pjesma koju su pjevali svi Crnogorci, bez obzira na stranu u ratu.[1][6][7][8] 12. jula 2004.[2] usvojena je kao himna države Crne Gore, te po prvi put otpjevana kao himna 13. jula 2004. na Dan državnosti Crne Gore, koji se uzima kao dan od kada pjesma važi za himnu.[9]
Ој, свијетла мајска зоро latinična transkripcija: Oj, svijetla majska zoro | |
---|---|
Država | Crna Gora |
Jezik | crnogorski |
Tekstopisac | narodna pjesma, uredio Sekula Drljević |
Kompozitor | narodna pjesma, uredio Žarko Mirković |
Prihvaćena | 2004. godine |
Zvučna datoteka | |
Oj, svijetla majska zoro (instrumental) |
Tekst himne
urediLatinica | Ćirilica |
---|---|
Prva strofa | |
Oj svijetla majska zoro |
Ој свијетла мајска зоро |
Druga strofa | |
Volimo vas, brda tvrda, |
Волимо вас, брда тврда, |
Treća strofa | |
Dok lovćenskoj našoj misli |
Док ловћенској нашој мисли |
Četvrta strofa | |
Rijeka će naših vala, |
Ријека ће наших вала, |
Historija
urediVječna naša
uredi
Vječna naša Crna Goro! Volimo vas, brda tvrda, Lovćen nam je oltar sveti, Odkada je Badnje Veče Dok seljačkoj našoj misli Rijeka će naših vali |
Vječna naša Crna Goro, Volimo vas, brda tvrda, Lovćen nam je oltar sveti, Otkada je Badnje Veče Dok lovćenskoj našoj misli Slobode će čuvar biti Rijeka će naših vala, |
Zanimljivost
urediKao himna Kneževine, a kasnije i Kraljevine Crne Gore, od 17. oktobra 1870. godine koristila se pjesma Ubavoj nam Crnoj Gori i to do priznanja ujedinjenja Crne Gore sa Kraljevinom Srba, Hrvata i Slovenaca od strane međunarodne Konferencije ambasadora u Parizu – 13. jula 1922.[10]
Đorđe Perić je 1993. godine dao mišljenje da je himna Crne Gore verzija dijela jednog pjevanja iz pozorišne igre u tri čina Boj na Grahovu.[11] Njegovo mišljenje diskvalifikuje Nikola Hercigonja.[1] Osnovni fakt jeste, da dio pjevanja na koji se poziva Perić, nema naslov, a prvi stih prve strofe glasi: Oj, junaštva svjetla zoro oj![12]
Također pogledajte
uredi- Audio verzija himne sa internet stranice Predsjednika Crne Gore
- Internetski portal Nacionalne himne Svijeta i ceremonijalna muzika – Mornarički orkestar Mornarice Sjedinjenih Američkih Država
Reference
uredi- ^ a b c Hercigonja, Nikola; Karaklajić, Đorđe (urednici) Zbornik partizanskih narodnih napeva [Štampana muzikalija], Nolit, Beograd, 1962.
- ^ a b "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 2. 7. 2012. Pristupljeno 11. 8. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ Schurdel, Harry D. Nationalhymnen der Welt : Entstehung und Gehalt, Serie Musik Atlantis, Schott ; Bd. 8221, Atlantis Musikbuch-Verlag, Zürich ; Mainz, 2006., ISBN 3-254-08221-4, str. 216.,
Die vom montenegrinischen Parlament angenommene Hymne basiert auf dieser Textvariante, das musikalische Arrangement auf der Harmonisierung durch einen Komponisten namens Žarko Mirković. Die Melodieführung ist im Typus einer marcia alla turca gehalten, (…)
- ^ a b Štedimlija, Savić Marković. Crvena Hrvatska, Politička biblioteka, Zagreb, 1937., str. 127.
- ^ a b Drljević, Sekula. Balkanski sukobi : 1905-1941, Naklada Putovi, Zagreb, 1944.
- ^ Rendulić, Zlatko. General avnojske Jugoslavije: sjećanja, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2004., str. 150., ISBN 953-212-221-4
- ^ Šoć, Vladimir. Starocrnogorske narodne igre, 2. izd., Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1987., str. 41., ISBN 86-80825-19-0
- ^ Špika, Ivan. Ratna sjećanja i dnevnik borca II dalmatinske brigade, "Stvarnost", Zagreb, 1970., str. 64.
- ^ Skupština Crne Gore, Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore Arhivirano 16. 3. 2011. na Wayback Machine ("Službeni list Crne Gore", br. 47/04-435. od 12. jula 2004., stupio na snagu 13. jula 2004.), iz web arhiva Vlade Crne Gore (zadnji put učitano: 16. marta 2011.)
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 16. 5. 2009. Pristupljeno 16. 8. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ Perić, Đorđe. Pozorišne pesme u zapisima melografa XIX veka, str. 145. i 146. u: Matović, Ana (ur.) Srpska muzička scena : zbornik radova sa naučnog skupa održanog od 15. do 18. decembra 1993. godine povodom 125. godišnjice Narodnog pozorišta, Muzikološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti, Beograd, 1995. (ISBN 86-80639-01-X)
- ^ Đorđević, M. J. Lira : sa 800 pozorišnih pesama, Beograd, 1884., COBISS.SR 52454151