Numizmatika

Numizmatika (grč. nomisma - novac) je pomoćna historijska i arheološka disciplina koja se bavi sakupljanjem i proučavanjem starog i savremenog, prvenstveno kovanog novca, ali i ostalih novčanica, kao i proučavanjem ordenja i medalja kao o kulturno-historijskim spomenicima.[1][2] Numizmatika je u suštini bliska historiji. Entuzijasti dodaju još da ona uz sebe tijesno vezuje ekonomiju, geografiju, heraldiku, metalurgiju, politiku, umjetnost i vojnu historiju. U suštini, novčići su „slikovni“ historijski artikli. Oni nam kazuju o prilikama vremena iz kojeg su potekli, i to u dobrom i u lošem kontekstu riječi. Novčići nagovještavaju rat, revoluciju, snižavanje vrijednosti neke valute, korupciju, pa čak i snagu tehnike.[3]

Dio numizmatičke zbirke Muzeja Mandraliska (Čefalu, Italija)
Muzejska izložba novčića

HistorijaUredi

Sakupljanje novčića je postojalo u antičko doba kada se spominju pojedinci kao vlasnici medalja i kovanica. Ipak, numizmatika svoje začetke ima tek u 14. stoljeću., kada N. Oresme objavljuje Raspravu o postanku, prirodi, pravu i mijenjanju kovanih novaca (Tractatus de origine, natura, iure et mutationibus monetarum). U isto doba prvim pravim kolekcionarima se smatraju Oliviero Forza i F. Petrarca. Godine 1489. stoljeća A. Poliziano štampao je jedan od najstarijih numizmatičkih radova u djelu Zbirka radova (Miscellanea, 1489). Međutim, numizmatika kao nauka je utemeljena tek u 18. stoljeću objavljivanjem djela Nauk o starim novcima (Doctrina nummorum veterum, I–VIII, 1792–98) J. H. Eckhela. Dolazi do razvoja numizmatike kao discipline pa se pojavljuju mnogobrojni skupljači i obrađivači numizmatičke građe (Th. Mommsen, Charles i François Lenormant, Anatole de Barthélemy, John Yonge Akerman, Arnold Luschin von Ebengreuth, Wilhelm Kubitsch i dr.) kao i mnogi amateri. Objavljuju se stručni časopisi: Numismatic Chronicle (London), Revue numismatique (Pariz), Zeitschrift für Numismatik (Berlin), Numismatische Zeitschrift (Beč), Rivista italiana di numismatica (Milano) i dr., te osnivaju mnogobrojna numizmatička društva. Prvo je bilo Numismatic Society of London (osnovano 1836., danas Royal Numismatic Society). Najznačajnije numizmatičke zbirke nalaze se u muzejima Londona, Oxforda, Cambridgea, Glasgowa, Pariza, Berlina, Beča, Budimpešte, Münchena i New Yorka.[4]

Podjela numizmatikeUredi

Numizmatika se dijeli na tehničku (sve u vezi sa zakonskim uredbama o kovanju/izradi novca, vrijednosti itd.) i primijenjenu (kao izvor za historiju i druge nauke). Prema historijskim epohama, numizmatika se dijeli na antičku, srednjovjekovnu, novovjekovnu i modernu numizmatiku.[5]

Također pogledajteUredi

Vanjski linkoviUredi

ReferenceUredi

  1. ^ Klaić, Bratoljub, (1962), Riječnik stranih riječi, str. 1035, Zagreb: Zora
  2. ^ "numizmatika | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2022-10-25.
  3. ^ Peter Temple, Superhobby Investing. Making Money from Antiques, Coins, Stamps, Wine, Woodland and Other Alternative Assets, Harriman House Limited, Petersfield 2004, 133
  4. ^ "numizmatika | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2022-10-25.
  5. ^ "numizmatika | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2022-10-25.