Nekropola sa stećcima Donje Bare

Nekropola sa stećcima Donje Bare, općina Posušje, Bosna i Hercegovina. Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 26 stećaka.

Lokacija

Bare se nalaze na jugozapadnim padinama Velike Čvrsnice, južno i ispod vrha Jelinak.

Historija

Od 1325. godine Blidinje se nalazi u sklopu Bosanske banovine. Za vrijeme vladavine Tvrtka I Kotromanića u Drežnici je živio bosanski plemić Mastan Bubanjić. Pominje se kao svjedok u kraljevskim poveljama iz 1354. i 1355. godine. U 14. vijeku na Blidinju je imao svoje imanje - Masnu Luku, gdje se zajedno sa svojim sinovima bavio stočarstvom. O njemu govori natpis iz 14. vijeka, napisan bosanskom ćirilicom, uklesan u živoj stijeni, u Donjoj Drežnici.

Od 1357. godine Blidinje, zajedno sa zapadnim Humom, pripalo je ugarskom kralju Ludoviku I, kao miraz njegove žene Jelisavete, kćerke Stjepana Kotromanića. Nakon smrti kralja, ovo područje se našlo u okviru srednjovjekovne bosanske države u kom se zadržalo do 1463. godine.

Opis

Sastoji se od 26 stećaka, od toga su 13 ploča, 3 sanduka, 2 visoka sanduka, 4 sljemenjaka, 1 krstača i 3 stećka u fragmentima. Između stećaka vide se ostaci nekadašnjih stećaka ili amorfno kamenje. Na području su vidljiva dva zemljana tumulusa. Na jednom od njih je smješten dio nekropole. Jedanaest spomenika je ukrašeno.

Stećak br. 25 je sanduk (185 x 125 x 75 cm) je reprezentativni primjerak ove nekropole. Odozgo je prikazana figura muškarca sa napola uzdignutim rukama i otvorenim dlanovima. Desno od njega je pravougaoni štit kod kog je gornja stranica kosa i ovalno urezana za koplje. Na štitu je dijagonalna dvostruka traka, a u sredini osmorolisna rozeta, iznad polumjesec, a pri dnu je urezana linija. Lijevo od figure je uspravan i dug mač sa većom krsnicom i drškom, koja se završava malim proširenjem. Stopala su okrenuta u desnu stranu. Ispod figure je polumjesec, a desno i lijevo od njega po jedna osmorolisna rozeta. Sve je uokvireno bordurom od spirala između dviju paralelnih linija. Pri vrhu svih uspravnih strana teče blago vodoravno ispupčenje na kom je urezana bordura od cik-cak linija. Na sjeverozapadnoj čeonoj strani je plastično prikazan biljni motiv koji čini uspravna stabljika sa listovima koji se pri vrhu povijaju. Iznad listova je polukružni završetak. Motiv podsjeća na ljudsku figuru i antropomorfni krst.

Literatura

• Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
• Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
• Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1965