Nacistička stranka
Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija - NSDAP (njemački: NationalSozialistische Deutsche ArbeiterPartei), poznata i kao Nacionalsocijalistička partija i Nacistička partija, bila je politička stranka u Njemačkoj. Ova politička partija je vladala Vajmarskom Republikom (kasnije Treći rajh) od 1933. do vojnog poraza u Drugom svjetskom ratu 1945. NSDAP je, sa Adolfom Hitlerom na čelu, glavni krivac za Drugi svjetski rat i Holokaust.
Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei | |
|---|---|
.svg) | |
| Skraćenica | NSDAP |
| Predsjednik | Anton Drexler (1920–1921) Adolf Hitler (1921–1945) Martin Bormann (1945) |
| Osnovana | 24. februar 1920. |
| Raspuštena | 10. oktobar 1945. |
| Prethodnik | Njemačka radnička partija |
| Slogan | "Ein Volk, ein Reich, ein Führer" (neslužbeni) |
| Sjedište | München, Treći rajh |
| Adresa | Brown House |
| Novine | Völkischer Beobachter |
| Mladi ogranak | Hitlerjugend Savez njemačkih djevojaka |
| Broj članova | <60 (1920) 8.5 miliona (1945) |
| Politička pozicija | Krajnja desnica |
| Ideologija | Nacizam Fašizam Nacionalizam Rasizam |
| Boje | |
Etimologija
urediIzraz "nacist", je termin koji je izveden iz prva dva sloga naziva stranke Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (NSDAP). Članovi stranke su sebe nazivali nacionalsocijalisti, rijetko su koristili termin nacisti. Termin Parteigenosse (član partije) se najčešće koristio među nacistima, sa terminom Parteigenossin koji se koristio za pripadnice ženskog spola i dodavao se po potrebi.
Termin koji je bio u upotrebi prije uspona stranke i to kao kolokvijalni i pogrdan naziv je karakterisao izuzetno nezgrapnu i nespretnu osobu. Potiče od nadimka Ignaz,[1][2] kao skraćene verzije bavarskog muškog imena Ignatius, vlastitog imena sa područja gdje su se nacisti prvo i pojavili.
1933. godine, kada je Adolf Hitler došao na vlast, frekvencija korištenje termina "nacist" se smanjila u Njemačkoj, iako su austrijski antinacisti i dalje koristiti termin kao uvredu. Upotreba termina "Nacistička Njemačka" i "nacistički režim", se popularizirao kod antinacista i njemački prognanika u inostranstvu. Nakon toga, termin se proširio na mnoge druge jezike i na kraju je prihvaćen i u Njemačkoj nakon završetka Drugog svjetskog rata.[3]
Historija
urediOsnivanje i rani period djelovanja (1918–1923)
uredi
Partija se razvila iz manjih političkih grupa, uglavnom nacionalističkih orijentiranih, nastalih nakon Prvog svjetskog rata. 1918. godine u Bremenu je osnovana liga pod nazivom Freier Ausschuss für einen deutschen Arbeiterfrieden (Slobodni komitet za slobodu radnika).[4]
7. marta iste godine Anton Drexler, njemački socijalist, formirao je ogranak ove stranke u Münchenu.[4] Drexler, koji je bio minhenski bravar i član militarističke Domovinske stranke tokom Prvog svjetskog rata, je bio ogorčen mirom iz novembra 1918. što je u njemu budilo revolucionarni duh. Dijelio je uobičajene ideje militarističkog nacionalizma toga doba kao što je protivljenje Versajskom sporazumu, antisemitizam, antimonarhizam i antimarksizam. Također je bio zagovornik vjerovanja da njemački narod predstavlja arijevsku nadrasu (Herrenvolk) kao i to da je međunarodni kapitalizam ustvari bio židovski, te je optužio kapitaliste za ratno profiterstvo tokom 1. svjetskog rata.[5]
Organizacija partije
urediKomandna struktura
urediVrhovno vodstvo
urediHijerarhijski gledano, na vrhu Nacionalsocijalističke partije se nalazio Predsjednik stranke ("Der Führer"), koji je držao apsolutnu vlast i potpunu komandu nad strankom. Svi ostali dijelovi stranke bili su podređeni njemu i zavisili su od njegovog uputstva. 1934. godine, Hitler je osnovao poseban ured za predsjednika stranke, kancelariju Führera, sa sopstvenim podjedinicama.
Ispod Führerove kancelarije se nalazilo Osoblje zamjenika Führera (ovim uredom je rukovodio Rudolf Hess od 21. aprila 1933. do 10. maja 1944. godine). Dalje na hijerarhijskoj piramidi se nalazila Stranačka kancelarija ("Parteikanzlei") koju je vodio Martin Bormann.
Također pogledajte
urediLiteratura
uredi- Kershaw, Ian (2008). Hitler: A Biography. New York: W. W. Norton & Company. ISBN 0-393-06757-2.CS1 održavanje: ref=harv (link)
Reference
uredi- ^ Gottlieb, Henrik; Morgensen, Jens Erik, ured. (2007). Dictionary Visions, Research and Practice: Selected Papers from the 12th International Symposium on Lexicography, Copenhagen, 2004 (illustrated izd.). Amsterdam: J. Benjamins Pub. Co. str. 247. ISBN 9789027223340. Pristupljeno 22. 10. 2014.
- ^ Harper, Douglas. "Nazi". etymonline.com. Online Etymology Dictionary. Pristupljeno 22. 10. 2014.
- ^ Rabinbach, Anson; Gilman, Sander, ured. (2013). The Third Reich Sourcebook. Berkeley, Calif.: California University Press. str. 4. ISBN 9780520955141.
- ^ a b Kershaw, Ian, str. 82.
- ^ Spector, Robert, World Without Civilization: Mass Murder and the Holocaust, History, and Analysis (University of America Press, 2004), p.137
Vanjski linkovi
uredi