Mustafa-paša Ajaspašić

Mustafa-paša Ajaspašić bio je šesti bosanski namjesnik od 22. juna 1593. do 1594. godine.

Biografija uredi

Sin je bivšeg velikog vezira Ajas-paše, a bratić je tadašnjeg velikog vezira Kodža Sinan-paše. Bio je poznat kao i Sarhoš Mustafa-paša, što bi značilo pijani Mustafa. Porijeklom je bio Albanac. Na položaju bosanskog namjesnika postavljen je 22. juna 1593. godine nakon pogibije Gazi Hasan-paše Predojevića. Bitka kod Siska je započela Osmansko-Austrijski rat koji će trajati od 1593.-1606. godine. U to vrijeme austrijska vojska je poslije bitke kod Siska opsjela Petrinju. Tadašnji Rumelijski beglerbeg, Gazi Hasan-paša Sokolović sin bivšeg velikog vezira Tavil Mehmed-paše Sokolovića, je došao u pomoć Petrinji, i kad su neprijatelji čuli za dolazak vojske oni su se povukli. U augustu 1593. godine, Mustafa-paša je sa Bošnjacima za samo pet dana zauzeo sisačku tvrđavu. Nakon kratkog vremena Austrijanci su po drugi put opsjeli Petrinju te su je osvojili i spalili. Vojska koja je čuvala Sisak, vidjevši da je zapaljena tvrđava Petrinja, su iste noći digli u zrak tvrđavu Sisak, a sami su se povukli prema Kostajnici. Mustafa-paša je poslije toga poplijenio Zagrebačku županiju. Sredinom septembra Bošnjaci su se pridružili Sinan-pašinoj vojsci pod Osijekom. U tom pohodu, osvojene su tvrđave Vesprim i Palota u Mađarskoj. Novembra, 1593. godine, Sinan-paša se vratio sa vojskom u Beograd. Za to vrijeme Austrijanci su uspjeli osvojiti Stolni Biograd ili Sekešfehervar u Mađarskoj. Na proljeće je austrijska vojska napala tvrđavu Ostrogon, i dok su je opsjedali, Mustafa-paša je sa beglerbegom Temišvara, Girtli Hasan-pašom, napao opsjedatelje. To je dalo hrabrost vojnicima u tvrđavi, te su ovi izašli i pobijedili austrijsku vojsku. Nedugo iza toga, krajem maja ili početkom juna 1594. godine, Mustafa-paša je smijenjen, a na njegovo mjesto je imenovan Mihalidži Ahmed-paša.

Reference uredi

  • Biščević Vedad, "Bosanski namjesnici Osmanskog doba (1463-1878)" Sarajevo, 2006.
  • Hadžihuseinović Salih Sidki Muvekit, "Povijest Bosne - I Knjiga" Sarajevo, 1999.