Mjenica (koja se ponekad naziva i obveznica) je vrijednosni papir koji služi kao sredstvo plaćanja i osiguranja plaćanja. To je pravni instrument (tačnije finansijski instrument i dužnički instrument) u kojem jedna strana (kreator ili izdavalac) pismeno obećava da će platiti određeni iznos novca drugoj strani (primalac plaćanja), bilo u određenom ili odredivom budućem vremenu ili na zahtjev primaoca plaćanja, pod određenim uslovima i odredbama.

Mjenica izdata od Imperial Bank of India u Indiji 1926 godine. Iznos je 20.000 rupija plus kamata

Mjenica je u upotrebi već 700 godina.[1] Služila je kao prvi korak uvođenja novčanica i bankovnih računa za plaćanje. U Genovi (Đenovi) u 12. vijeku trgovci su koristili potpisani dokument "lettres de foire" za izmirenje dugova, čija osnova se kod današnjih mjenica i čekova ne razlikuje mnogo.[2]

Karakteristike [1]

uredi

SFRJ već 1946 potpisala sporazum o opticaju mjenica. U današnjoj BiH je 1992 donesen Zakon o mjenici. Isti je prestao važiti donošenjem Zakona o mjenici u 2000 godini za teritoriju Federacije. Poslovanje s mjenicama, po Ženevskoj konvenciji iz 1930. ima sljedeća načela:

  • formalnost (pismenost)
  • inkorporacija
  • stroga fiskna obveza
  • solidarnost
  • neposrednost
  • samostalnost

Formalnost

uredi

Mjenica je strogo formalna pismena isprava.

Inkorporacija

uredi

Prava vezana za mjenicu ima ona osoba koja je posjeduje.

Stroga fiksna obveza

uredi

Dužnik nama pravo prigovora na imatelja (onog koji posjeduje) mjenice. Vjerovnik može po brzom postupku ostvariti plaćanje. Dužnik je obavezan platiti iznos zapisan u mjenici.

Solidarnost

uredi

Mjenični dužnik je solidarno dužan isplatiti mjeničnu sumu. Svi potpisnici na mjenici su odgovorni za ispunjenje (mjeničnih) obaveza. Svaki mjenični dužnik odgovara neposredno mjeničnom vjerovniku.

Samostalnost

uredi

Svaki dužnik stavljanjem potpisa na mjenicu odgovara samostalno.Pravni odnosi izmežu dužnika i vjerovnika su uređeni zakonom o mjenici.

Vrste mjenica [1]

uredi

Trasirane (vučene)

uredi

Trasirane mjenice koriste se kod pravnog odnosa triju osobe:

  • Dužnika (trasant), odnosno kupca neke robe
  • Vjerovnika (reminent), tj. prodavatelja robe
  • Osobe (trasat) koja se pridružuje dužniku s obavezom da će ona njegov dug platiti.

Vlastite

uredi

Dužnik izdaje mjenicu kao izdavatelj i on direktno plaća dug vjerovniku. Kod ove varijante nedostaje "trasat", odnosno garancija da će dug vjerovniku biti isplaćen.

Kredit [1]

uredi

Prema članu 62. Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini je zabranjena upotreba mjenica i čekova kod zaključenja ugovora o potrošačkom kreditu.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b c d Prof.dr. Šime Ivanjko, ,Pravni fakultet Univerziteta u Mariboru - Mjenica u poslovnoj praksi - sa stranice Arhivirano 3. 9. 2013. na Wayback Machine UDRUŽENJE PRAVNIKA U BANKARSTVU učitano 3.5.2014 (bs)
  2. ^ Deutsche Bundesbank - Historija novca sa zvanične stranice njemačke Savezne banke[mrtav link] učitano 3.5.2014 (de)

Vanjski linkovi

uredi