Mjenica

Mjenica je vrijednosni papir koji služi kao sredstvo plaćanja i osiguranja plaćanja. Mjenica je u upotrebi već 700 godina..[1] Služila je kao prvi korak uvođenja novčanica i bankovnih računa za plaćanje. U Genovi (Đenovi) u 12. vijeku trgovci su koristili potpisani dokument "lettres de foire" za izmirenje dugova, čija osnova se kod današnjih mjenica i čekova ne razlikuje mnogo.[2]

Mjenica izdata od Imperial Bank of India u Indiji 1926 godine. Iznos je 20.000 rupija plus kamata

Karakteristike [1]Uredi

SFRJ već 1946 potpisala sporazum o opticaju mjenica. U današnjoj BiH je 1992 donesen Zakon o mjenici. Isti je prestao važiti donošenjem Zakona o mjenici u 2000 godini za teritoriju Federacije. Poslovanje s mjenicama, po Ženevskoj konvenciji iz 1930. ima sljedeća načela:

  • formalnost (pismenost)
  • inkorporacija
  • stroga fiskna obveza
  • solidarnost
  • neposrednost
  • samostalnost

FormalnostUredi

Mjenica je strogo formalna pismena isprava.

InkorporacijaUredi

Prava vezana za mjenicu ima ona osoba koja je posjeduje.

Stroga fiksna obvezaUredi

Dužnik nama pravo prigovora na imatelja (onog koji posjeduje) mjenice. Vjerovnik može po brzom postupku ostvariti plaćanje. Dužnik je obavezan platiti iznos zapisan u mjenici.

SolidarnostUredi

Mjenični dužnik je solidarno dužan isplatiti mjeničnu sumu. Svi potpisnici na mjenici su odgovorni za ispunjenje (mjeničnih) obaveza. Svaki mjenični dužnik odgovara neposredno mjeničnom vjerovniku.

SamostalnostUredi

Svaki dužnik stavljanjem potpisa na mjenicu odgovara samostalno.Pravni odnosi izmežu dužnika i vjerovnika su uređeni zakonom o mjenici.

Vrste mjenica [1]Uredi

Trasirane (vučene)Uredi

Trasirane mjenice koriste se kod pravnog odnosa triju osobe:

  • Dužnika (trasant), odnosno kupca neke robe
  • Vjerovnika (reminent), tj. prodavatelja robe
  • Osobe (trasat) koja se pridružuje dužniku s obavezom da će ona njegov dug platiti.

VlastiteUredi

Dužnik izdaje mjenicu kao izdavatelj i on direktno plaća dug vjerovniku. Kod ove varijante nedostaje "trasat", odnosno garancija da će dug vjerovniku biti isplaćen.

Kredit [1]Uredi

Prema članu 62. Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini je zabranjena upotreba mjenica i čekova kod zaključenja ugovora o potrošačkom kreditu.

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ a b c d Prof.dr. Šime Ivanjko, ,Pravni fakultet Univerziteta u Mariboru - Mjenica u poslovnoj praksi - sa stranice Archived 2013-09-03 na Wayback Machine UDRUŽENJE PRAVNIKA U BANKARSTVU učitano 3.5.2014 (bs)
  2. ^ Deutsche Bundesbank - Historija novca sa zvanične stranice njemačke Savezne banke učitano 3.5.2014 (de)

Vanjski linkoviUredi