Međuvladina organizacija

Međuvladina organizacija ili međunarodna vladina organizacija engleski: International governmental organisation (IGO) je organizacija sastavljena uglavnom od suverenih država (odnosi se na države članice) ili drugih međuvladinih organizacija. Međuvladine organizacije se također nazivaju i međunarodnim organizacijama, iako taj pojam može uključivati i međunarodne nevladine organizacije kao što su međunarodne neprofitne organizacije ili multinacionalne korporacije. Međuvladine organizacije predstavljaju važan aspekt javnog međunarodnog prava. Ove organizacije se osnivaju ugovorom koji djeluje kao povelja o osnivanju date organizacije. Ugovori se formiraju tokom procesa kada zakoniti predstavnici (uglavnom vlade) nekoliko država prolaze kroz proces ratifikacije, dajući pri tome organizaciji međunarodni pravni subjektivitet.

U pravnom smislu Međuvladine organizacije treba razlikovati od jednostavnih grupa ili koalicija država, kao što je primjer grupa G7. Takve grupe ili udruženja nisu osnovane konstitutivnim dokumentom i postoje samo kao radne grupe.

Historija

Dok su ugovori, savezi i multilateralne konferencije postojali vijekovima, međuvladine organizacije su se počele osnivati tek u 19. vijeku. Prva regionalna međunarodna organizacija bila je Centralna komisija za plovidbu Rajnom, pokrenuta nakon Napoleonskih ratova.

Prva međunarodna organizacija globalne prirode bila je Međunarodna telegrafska unija (buduća Međunarodna telekomunikaciona unija), koja je osnovana potpisivanjem Međunarodne telegrafske konvencije od strane 20 država u maju 1865. Međunarodna telekomunikaciona unija je poslužila i kao model drugim međunarodnim organizacijama kao što je Svjetska poštanska unija (1874.) i pojavi Društvu naroda nakon Prvog svjetskog rata, formiranog kao institucije za podsticanje kolektivne sigurnosti u cilju održavanja mira.

Vrste i svrha

Međuvladine organizacije razlikuju se po više kriterija, kao npr. prema funkciji, članstvu i kriteriju za članstvo. Ove organizacije imaju različite ciljeve i oblasti, često opisane u ugovoru ili poveljama. Neke organizacije su se razvile kako bi ispunile potrebe za neutralnim forumom za raspravu ili zbog pregovaranja radi rješavanja nekih od sporova. Druge, koje su razvijane s ciljem ostvarivanja zajedničkih interesa kao što je cilj očuvanja mira kroz rješavanje sukoba i bolje međunarodne odnose, promoviraju međunarodnu saradnju u pitanjima kao što je zaštita okoliša, promoviraju ljudska prava, podržavaju društveni razvoj (obrazovanje, zdravstvo), pružaju humanitarnu pomoć i ekonomski razvoj. Neke od njih su općenitije (kao Ujedinjene nacije), dok druge mogu imati konkretne misije (kao što su Interpol ili Međunarodna telekomunikaciona unija i druge organizacije za standarde). Uobičajeni tipovi međuvladinih organizacija su:

• Svjetske ili globalne organizacije - općenito osnovane za nacije širom svijeta dokle god su ispunjeni određeni kriteriji: Ova kategorija uključuje Ujedinjene nacije (UN) i njene specijalizirane agencije, Svjetsku zdravstvenu organizaciju, Međunarodnu uniju za telekomunikacije (ITU), Svjetsku banku i Međunarodni monetarni fond (MMF). Osim toga u svjetske organizacije se ubrajaju i globalno operativne međuvladine organizacije koje nisu agencija UN-a, uključujući, na primjer, Hašku konferenciju o međunarodnom privatnom pravu, globalno operativnu međuvladinu organizaciju sa sjedištem u Hagu koja teži progresivnom ujedinjenju međunarodnog privatnog prava i CGIAR (bivša Konsultativna grupa za međunarodna istraživanja u poljoprivredi) i dr.

• Kulturne, lingvističke, etničke, vjerske ili historijske organizacije. To su organizacije otvorene za članice zasnovane na nekoj kulturnoj, jezičnoj, etničkoj, vjerskoj ili međusobnoj historijskoj vezi. Kao primjer ovakvih organizacija mogu poslužiti: Commonwealth nacija, Arapska liga, Frankofonija, Zajednica država portugalskog govornog područja, Vijeće turkofonih država, Međunarodna organizacija turkijske kulture, Organizacija islamske saradnje i Zajednica nezavisnih država.

• Ekonomske organizacije - zasnovane na makroekonomskim ciljevima. Neke su posvećene slobodnoj trgovini, smanjenju trgovinskih barijera a kao primjer služe Svjetska trgovinska organizacija i Međunarodni monetarni fond. Druge su fokusirane na međunarodni razvoj. Također postoje i međunarodni karteli, kao što je OPEC. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) osnovana je kao organizacija usmjerena ka ekonomiji. Primjer nedavno formirane međuvladine organizacije je Bank of the South.

• Obrazovne organizacije su organizacije bazirane oko studija tercijarnog nivoa. Univerzitet EUCLID je zakupio kao univerzitetsku i krovnu organizaciju posvećenu održivom razvoju u zemljama potpisnicama i nastojanjima Univerziteta Ujedinjenih nacija da riješe hitne globalne probleme koji predstavljaju zabrinutost Ujedinjenih nacija, njenih naroda i država članica.

• Zdravstvene i populacione organizacije - zasnovane na zajedničkom shvatanju ciljeva zdravlja i populacije. Formirane su zbog zajedničkog rješavanja tih izazova a kao primjer je međuvladino partnerstva za stanovništvo i razvojn Partneri u stanovništvu i razvoju.

Vanjski linkovi

• IGO Search: Intergovernmental and Non-Governmental Organizations
• Govt Documents Round Table (GODORT) of the American Library Association.