Kuna bjelica

Kuna bjelica (Martes foina) je zvijer iz porodice kuna (Mustelidae). U Bosni i Hercegovini je opisana njena autohtona podvrsta M. f. bosniaca (bosanska bjelka ili samsar).

Kuna bjelica (Martes foina)
Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Mammalia
Red	Carnivora
Porodica	Mustelidae
Rod	Martes
Vrsta	M. foina
Dvojno ime
Martes foina (Erxleben, 1777.)

Kostur kune

Opis

Kuna bjelica, uključujući i bosanskog samsara je nešto manja od zlatice. Dužina joj bude i do 75 cm, od čega (kitnjasti) rep zauzima oko 25 cm. Visoka je oko 25 cm, a tjelesna masa doseže 1,5 – 1,7 kg. Kao i zlatica, ima 38 zuba. Razlikuje se od nje po površini zadnjeg kutnjaka: kod bjelice je udubljena, a kod zlatice – ispupčena. Noge su joj srazmjerno kraće i niže.

Dlaka je kraća i nešto svjetlije, a ovisi o uvjetima staništa i starosti jedinke. Obično je nešto svjetlija od zlatice. Preovladava sivo-smeđa, a upadljivo bijelo polje (lisa) ispod vrata i na grudima je bijelo – po čemu je i imenovana. Pod-dlaka je gusta i svjetlija od ostatka krzna Tabani i jagodice prstiju su goli. Njuška je boje mesa (ciglasto-crvena).

Ishrana i ponašanje

Osnovna obilježja ponašanja i načinu života uopće veoma liče na onaj kod zlatice. Također je okretna i srčana, a vješto se pentra i skače, dobro pliva i uspješno se provlači kroz najuže pukotine. Često se zadržava u blizini ljudskih naselja, pa čini manje ili veće štete u peradarnicima i kunićarima. U tim „ mosjetama“ zna biti vrlo krvoločna, pri čemu ne pojede ni dio usmrćenih životinja. Aktivna je u predvečerje i noću. U poređenju sa zlaticom, vezanija je za tlo, u kojem pravi skrovišta i traži hranu. Oglašavaju se frktanjem, cvrčanjem, i osobenim režanjem. Hrani se istim malim kičmenjacima koji su ponekad i dvostruko veći od nje same: miševima, štakorima, pticama, jajima, šumskim plodovima i sl. kunićima.

Rasprostranjenje i ekologija

„Bjelka“ naseljava gotovo cijelu Evropu i sjevernu Aziju, a u BiH je ima na gotovo cijeloj teritoriji, osobito u brdsko-planinskom pojasu. Ima je i na hercegovačkom kršu. Najčešća je u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, kraškim garizima, a javlja se i u okolini naseljenih mjesta (osamljena skladišta sijena, napušteni objekti, gomile kamenja i slični zakloni).

Razmnožavanje

Bjelica se pari u julu i avgustu, a bremenitost traje 247-280 dana. U aprilu ili maju okoti se 3-5 (rijetko 7) mladunaca, koji su slijepi 34-38 dana. Ženka ima 4 sise, a sišu 7-8 sedmica. Potpuno se osamostale nakon 3-4 mjeseca. Spolnu zrelost dostižu za oko su zreli u dobi između 15-39 sedmica. Dožive i do 10-12 godina.

Također pogledajre

• Kuna zlatica
• Životinja
• Zvijer

Vanjski linkovi

Sestrinski projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Martes foina
	Wikivrste imaju podatke o: Martes foina

Također pogledajte

• Kuna zlatica
• Životinja
• Zvijer