Marsovi prirodni sateliti
Planeta Mars posjeduje dva mala prirodna satelita:
Marsovi sateliti su među najmanjim u Sunčevom sistemu. Fobos je malo veći od Deimosa i kruži samo 6.000 km iznad površine Marsa. Nema poznatih mjeseca da kruže bliže svojoj planeti. Fobos obiđe oko Marsa tri puta dnevno, dok je udaljenijem Deimosu potrebno 30 sati za svaku orbitu. Fobos se postepeno spiralno približava Marsu za 1,8 m bliže toj planeti svakih 100 godina. Za 50 miliona godina predviđa se da će se ili srušiti na Mars ili raspasti formirajući prsten oko planete Mars. Poput zemljinog Mjeseca, Fobos i Deimos su uvijek okrenuti istom stranom svoje površine prilikom obrtanja oko njihove planete. Oba su nepravilnog oblika, sa mnogobrojnim kraterima i prekrivena prašinom i kamenjem. Spadaju među tamnije objekte u Sunčevom sistemu. Ovi marsovi mjeseci uglavnom imaju stijene bogate ugljenikom pomiješane sa ledom. Vjeruje se da su oba tijela asteroidi zarobljeni marsovom gravitacijom. Fobos ima samo 1/1000. dio gravitacione privlačne sile kao Zemlja. Osoba teška 68 kg na Zemlji bi na Fobosu težila samo 68 grama. NASA-in orbiter Mars Global Surveyor je pokazao dokaze o klizištima, kamenim gromadama i prašini koja je pala natrag na površinu nakon udara meteora na Fobos. [1] Fobos je dugačak 27 km po svojoj najdužoj dimenziji, a Deimos je dugačak samo 15 km.[2] Oba satelita su vjerovatno stara oko 2 milijarde godina, a čini se da imaju hemijski sastav vrlo sličan karbonatnim hondritima (meteoritima bogatim vodom i organskim sastojcima.) Budući da karbonatni hondriti nastaju u pojasu asteroida, smatra se vrlo vjerovatnim da su i Fobos i Deimos zarobljeni asteroidi.
Oba satelita imaju gustoću od oko 2 gr/cm3, nižu od Marsa kod koga je gustoća 4 g/cm3. To kao i njihov izgled navodi astronome da smatraju Fobos i Deimos sličnijim asteroidima nego Marsu.[3] Marsovi prirodni sateliti su otkriveni u augustu 1877. godine od strane američkog astronoma Asapha Halla.[4] Dobili su ime po likovima iz grčke mitologije, Fobos (grčki, foʊbəs, bos. panika/strah) i Deimos (grčki, Δείμος, bos. teror/strah), koji su u pratnji svog oca Aresa boga rata išli u borbu. Ares, bog rata je Rimljanima bio poznat pod nazivom Mars.[5]
Reference
uredi- ^ https://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Mars&Display=Sats
- ^ http://csep10.phys.utk.edu/astr161/lect/mars/moons.html
- ^ http://starryskies.com/solar_system/mars/mars_moons.html
- ^ "The Planet Mars: A History of Observation and Discovery. Chapter 5: 1877. University of Arizona Press". Uapress.arizona.edu. Arhivirano s originala, 3. 11. 2017. Pristupljeno 8. jula 2015. godine.. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|access-date=(pomoć) - ^ M. Adler, et al. – Use of MRO Optical Navigation Camera .. (2012). (PDF) . Pristupljeno 8 jula 2015. godine.
